Trodnevni New Space Summit održao se 23-25 Listopada 2024, u organizaciji Munich Aerospace Homepage – Munich Aerospace – New Horizons in Aviation and Space na temu FROM LAB TO ORBIT TO EARTH: TECHNOLOGY TRANSFER WITHIN NEW SPACE, s prikazom stanja europskog svemirskog programa, nedostatcima i prednostima. Više o Summit-u na Homepage – Munich New Space Summit. Sudionik panela bila je A3, koju je predstavljao predsjednik Slobodan Danko Bosanac, u diskusiji na temu Europe’s Space Ambitions: A Dialogue on Our Competitive Edge.
Učesnici panela, s lijevo na desno:
Slobodan Danko Bosanac (President Adriatic Aerospace Association), Jean-Marc Astorg (Strategy Director, CNES), Moderator: Hermann Ludwig Moeller (Director, European Space Policy Institute, ESPI),
Miriam Grigg (Deputy Director, International, Resilience and Regulation of the Space Directorate, DSIT UK) ,
René Puls (Board Member, ESA-ECSECO | Managing Director, PRORES Aerospace).
Snimka diskusije je dostupna na PANEL, u pisanom obliku stajalište A3 po pitanju stanja u europskom svemirskom programu.
Na Summit-u je dan gotovo sav pregled aktivnosti povezanih sa svemirom u Europi s naglaskom na privatnim inicijativama kao što su startups, male I srednje firme, kao I velikih konglomerata. Vojni sektor, ESA kao I nacionalne agencije prikazale su svoje aktivnosti i poteškoće s kojima se susreću u financiranju javnim novcem, kočnica prema ostvarenju velikih projekata kojim bi Europa bila lider svemirskih aktivnosti. Zaključeno je da jedini dionik koji može pokrenuti grandiozne projekte jest Europa kao zajednica nacija a izvršitelji ESA, privatne firme znanstvene institucije. Nacionalni projekti su važni ali teško mogu biti motor Europe. Veliki projekti zahtijevaju velika financijska sredstva ali dodatna je boljka veliko administriranje u dodjeljivanju sredstava za projekte. Uz nedostatna financiranja još je i nepostojanje vizije i motivacije za velike projekte. Posebni osvrt bio je na ulozi znanosti u razvoju svemirskog programa, naročito naglasivši da je proces od objave znanstvenog rezultata do primjene mnogo duži nego u SAD i Kini. U tom pogledu Startups, male i srednje firme daleko su učinkovitije od velikih. Uz poteškoće koje postoje u europskom svemirskom programu izrazito pozitivna strana jesu vrhunski kreativni kadrovi koje obrazovni sustav Europe proizvodi, međutim mnogi od njih odlaze u SAD ili rade na projektima neposredno financiranim iz SAD. Oslonac europskom svemirskog programa na program SAD kočnica je njegovog razvoja, dok je isključivo političkim odlukama gotovo prekinuta veza s kineskim programom ili pogotovo ruskim. Za velike projekte potrebna je svjetska suradnja, fragmentiranje velikih projekata, kao što je projekt Mjesec kineskog ILRS i SAD Artermis, i zatim EU istovjetnog, jednostavno nema smisla. Ulogu okupljanja može poteći od EU, što bi joj dalo ulogu lidera u svemirskim aktivnostima.
Sve te točke formalno su diskutirane u predavanjima, panelima i osobnim kontaktima, trebaju se prevesti u akciju.
