Planovi se rade za strategiju razvoja Republike Hrvatske u slijedećih deset godina, dokument koji je tim povodom iznesen ne sadrži sigurno jedan od glavnih razvojnih smjerova u svijetu: svemirska tehnologija i znanost.  Prijedlog Nacionalne strategije predstavljen je na portalu eSavjetovanje za javnu diskusiju. Tim povodom donijeli smo dokument kao odgovor na tu omašku i poslan na portal eSavjetovanje. Ujedno naš dokument o toj omašci obaviještena su resorna ministarstva, premijerovi savjetnici kao i predsjednik Republike. Naš dokument.

Prijedlog dopune dokumenta Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine

Ovim putem želimo ukazati na izostavljanje jednog bitnog razvojno-gospodarskoga segmenta u dokumentu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, za kojeg smatramo da će u nadolazećim godinama biti važan čimbenik znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Segment o kojem ovaj dokument govori i za koji predlažemo da se uključi u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 je svemir – svemirske tehnologije i svemirska ekonomija. Na žalost, Hrvatska je jedina članica Europske unije koja još nije  lansirala vlastiti satelit, a niti smo članica Europske svemirske agencije, iako su početni koraci već učinjeni potpisivanjem Ugovora o suradnji sa ESA-om 2018. godine. Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 kroz sljedećih 10 godina uhvatili bismo korak s ostalim članicama Europske unije u tom segmentu, a ne bi izostale niti koristi na gospodarskom, tehnološkom i znanstvenom planu.

O važnosti i prepoznatljivosti svemira kao jednog od pokretača budućeg ekonomskog napretka i znanstvenog razvoja najbolje govore brojne studije i projekcije najvećih svjetskih konzultantskih kuća koje imaju čak i posebne odjele koji se bave praćenjem i analizom trendova u svemirskoj industriji. Morgan Stanley[1] u dva svoja ovogodišnja istraživanja predviđa rast svemirske industrije na više od 1 trilijuna $ do 2040., a glavni nositelji tog rasta biti će lansiranja, satelitski Internet, istraživanje svemira, istraživanje Mjeseca, promatranje Zemlje, rudarenje asteroida, praćenje svemirskog otpada, svemirski turizam i novi materijali i tehnologije. U svom osvrtu na perspektivu svemirske industrije iz 2019. godine, Deloitte[2] donosi svoje predviđanje koliko nove tehnologije poput oblaka, „blockchaina“, umjetne inteligencije i strojnog učenja mogu biti integrirane u svemirsku industriju.

Svemirska industrija značajno utječe na povećanje zaposlenosti i BDP, a to naglašava i PricewaterhouseCoopers[3] u svojoj studiji iz 2019., godine gdje navode da europski svemirski programi uzrokuju multiplikativne efekte od 1,4 do 2,0 na BDP i 1,2 do 2,4 na zaposlenost. KPMG[4] u publikaciji iz svibnja ove godine donosi 30 svojih predviđanja za smjer i razvoj svemirske industrije i svemirske ekonomije. Mnogi današnji startupi će do 2030. postati lideri u svemirskoj industriji, a mnoga poduzeća će posredno ili neposredno raditi za svemirsku industriju.

Razvijene zemlje sve više stavljaju svoj fokus na svemir i djelatnosti povezane sa svemirom, a financiranje svemirskih pothvata preusmjerava se sa državnog sektora na privatni. Ipak, kako bi privatni sektor mogao ulagati u svemirsku tehnologiju, država mora donijeti određenu zakonsku regulativu, ali i biti članica međunarodnih organizacija koje se bave istraživanjem svemira poput Europske svemirske agencije (ESA).

Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijale kroz kompanije koje se trenutno bave svemirskom tehnologijom i to u segmentima:
– komunikacija
– daljinska opažanja
– podatkovne znanosti
– umjetna inteligencija
– robotski sustavi i komponente
– raketna tehnologija
– napredni materijali
– proizvodnja i skladištenje energije

Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 ne samo da otvaramo nove mogućnosti za već postojeće kompanije nego stvaramo preduvjete za nastanak novih, a također slijedimo i Zajedničku izjavu o vizijama i ciljevima za budućnost Europe u svemiru, koju su zajedno donijeli visoki predstavnici EU i Direktorata ESA-e na sastanku održanom u Bruxellesu 2016. godine, kao i zaključke Europskog vijeća[5] o ključnim principima globalne svemirske ekonomije od 11.11.2020.

Ipak, na svemir ne treba gledati samo kroz prizmu ekonomske koristi. Svemir ima i golemo edukativno i znanstveno značenje. Proučavanje svemira i svemirske tehnologije predstavljaju dodatni izazov za akademsku zajednicu, a uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 olakšala bi se suradnja i priprema zajedničkih projekata s drugim akademskim ustanovama unutar i izvan Hrvatske na projektima vezanim uz svemir i svemirske tehnologije. Kao vrlo atraktivna komponenta u STEM području, sigurni smo da bi se svemirski pokret mogao proširiti Hrvatskom s velikim žarom i brzinom te bi i na taj način dodatno potaknuo razvoj hrvatskog STEM-a. Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 otvaramo mogućnost budućim generacijama da prate korak sa svjetskim tehnološkim trendovima i da budu spremni za svijet sutrašnjice.

Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 olakšavamo postizanje sinergije između obrazovnog i realnog sektora, šaljemo poruku da želimo postati zemlja visoke tehnologije, olakšavamo razvoj čitavog jednog novog sektora i ono što je najvažnije, osiguravamo budućim generacijama znanja koja će im u skoroj budućnosti biti neophodna.

Imajući u vidu sve argumente iznesene u ovom dokumentu nadamo se da ćete svemir – svemirske tehnologije i svemirsku ekonomiju uvrstiti u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030.

Prof. dr. sc. Slobodan Bosanac
predsjednik

Članovi A3:
Amphinicy d.o.o.
Stevče Arsoski, ing.el. mentor, Tehnička škola Sisak
Mislav Balković, dr. sc., VU Algebra, Dekan
Ognjan Božić, TU Braunschweig, hon. Prof. Dr.-Ing., akademik IAA
Neven Braut, Interval d.o.o, dipl. ing., CEO
Željko Galić, dipl. ing, SPAN d.o.o. Direktor međunarodnog razvoja poslovanja
Hrvoje Gold, prof. dr. sc., FPZ Sveučilište u Zagrebu
Tomislav Grubeša, dipl. ing., Geolux d.o.o. CEO
Dalibor Hatić, dipl. ing., OIKON d.o.o., CEO
Mile Ivanda, dr. sc., Institut Ruđer Bošković, znanstveni savjetnik
Ante Jukić, prof. dr. sc., FKIT Sveučilište u Zagrebu
Zoran Kahrić, NASA, Lead Test Engineer
Igor Kekez, mag. Aeronautike
Filip Kisić, VU Algebra
Marko Kralj, dr. sc., Institut za fiziku, ravnatelj
Jurica Kundrata, dr. sc., FER Sveučilište u Zagrebu, vodeći istraživač
Stanislav Kurajica, Prof. dr. sc. , Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Matija Makoter, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Vilko Mandić, Doc. dr. sc. , Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Branimir Miletić, Business Analyst, IIBA Croatia Chapter
Mario Muštra, prof. dr. sc., FPZ Sveučilište u Zagrebu
Luka Orsag, mag. ing. mech., R&D Computer vision engineer
Silvio Papić, dipl. ing., VU Algebra
Mirko Planinić, prof. dr. sc., PMF Sveučilište u Zagrebu, Dekan
Damir Preksavec .dipl. ing. str.,prof. Centar odgoja i obrazovanja Mali Lošinj i Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj
Ida Srdić, Institut Ruđer Bošković, Savjetnik za inovacije
Zdenko Uvalić, CEng, MIMechE, Airbus, Structural Enginee
Hrvoje Zorc, dr. sc., znanstveni savjetnik

[1] https://www.morganstanley.com/ideas/investing-in-space   https://www.morganstanley.com/Themes/global-space-economy

[2] https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/us/Documents/public-sector/space-perspective-on-tech- trends-2019.pdf

[3] https://www.pwc.fr/fr/assets/files/pdf/2019/06/fr-pwc-main-trends-and-challenges-in-the-space-sector.pdf

[4] https://assets.kpmg/content/dam/kpmg/au/pdf/2020/30-voices-on-2030-future-of-space.pdf

[5] https://www.consilium.europa.eu/media/46730/st12851-en20.pdf