Istraživanje svemira i odlazak čovjeka u svemir je nezamisliv bez partnerstva umjetne inteligencije, budući da je takav poduhvat izuzetno zahtjevan posao i skup projekt.

U organizaciji Jadranske svemirske asocijacije te suorganizatora Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Zadru, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Visokog učilišta Algebra, u Institutu Ruđer Bošković, a pod visokim pokroviteljstvom Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, održana je konferencija Umjetna inteligencija u svemiru, koja prati trendove razvoja umjetne inteligencije u svemiru, na kojoj su govorili vrsni stručnjaci iz Hrvatske i Europe. Također, pokrovitelji konferencije su bili Turistička zajednica grada Zagreba, Sveučilište u Zadru i Visage Technologies.

Adriatic aerospace association je udruženje pojedinaca od vrhunskih stručnjaka do studenata, poduzeća i znanstvenih institucija, koje su neposredno ili posredno povezane sa svemirskom znanošću i tehnologijom. Aktivnosti A3 asocijacije se protežu u nekoliko smjerova, a jedan od glavnih je međunarodna suradnja, naročito regionalna. Ova konferencija je upravo bila usmjerena na takvu vrstu suradnje, u vidu da se okupe stručnjaci, poduzeća i znanstvene institucije s temom koja se povezuje sa svemirskom tehnologijom i svemirskim razvojem.

Konferencije se održavaju svake godine, a protekle dvije godine isto nije bilo izvedivo zbog ograničenja održavanja okupljanja uzrokovanih aktualnom pandemijom. Posljednja je bila održana 2019. godine. Svrha održavanja konferencije je da se vidi u kojim dijelovima se napredne svemirske tehnologije mogu dogovarati oko suradnje u ovoj regiji, naročito u Hrvatskoj.

Ovogodišnja tema konferencije bila je Umjetna inteligencija u svemiru, tema od prioritetnog značenja razvoja Europske svemirske agencije (ESA-e) i Europske komisije za svemir. Istraživanje svemira i odlazak čovjeka u svemir je nezamisliv bez partnerstva umjetne inteligencije, budući da je takav poduhvat izuzetno zahtjevan posao i skup projekt. Sonde koje na sebi nose robote s primjenom umjetne inteligencije, mogu u velikoj mjeri izvršavati poslove koje bi trebao izvršavati čovjek, ali je proces puno jednostavniji i efikasniji. Kada jednog dana lansiranje ljudi u svemir postane standardan projekt, umjetna inteligencija će ili u vidu robota ili u vidu androida biti partner ljudima za boravak i istraživanje svemira.

Na konferenciji su sudjelovali vrhunski stručnjaci koji rade na razvoju svemirske tehnologije i oni koji posredno sudjeluju u takvom jednom razvoju.

Prvi govornik bio je dr. sc. Riccardo Duca (predavanje) iz Europske svemirske agencije, odgovoran za tehnološki razvoj ESA-e, koji je posebno govorio o projektima koji se rade u okviru umjetne inteligencije u ESA-i. Otprilike je aktualno oko 200 projekata povezanih s umjetnom inteligencijom, stoga da se pola od tih projekata odnosi na analizu podataka koji se dobiju iz svemirskih sondi, svemirskih objekata, odnosno satelita koji šalju podatke iz svemira prema Zemlji. Radi se o ogromnoj količini podataka koji bi se bez postojanja umjetne inteligencije teško mogli analizirati te samim time i izvući one bitne.

Druga polovina projekata je povezana s razvojem umjetne inteligencije, koje se stavljaju na svemirske sonde, koje potom upravljaju sa svemirskim sondama, odnosno sa objektima koji se šalju na svemirska tijela u svemiru, kao što su Mjesec i Mars, pa i asteroidi. Tipičan primjer je sustav navigacije sonde BepiColombo – sonde koja sa Zemlje treba otići i orbitirati oko planete Merkur. Iznimno zahtjevan projekt, koji bi bez umjetne inteligencije teško bio ostvariv.

Drugi predavač je bio prof.dr.sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, koji je nositelj projekta robotske inteligencije i voditelj je Centra za naprednu umjetnu inteligenciju – CRTA. Govorio je o projektu neuronavigacije te o mogućnostima robota da samostalno vrši operacije na mozgu i drugim dijelovima ljudskog organizma. Iako je projekt orijentiran medicinski, itekako je važan za budući razvoj svemirskog prisustva u svemiru. Takav robot može u velikom dijelu zamijeniti potrebu za tradicionalnim liječničkim učestvovanjem u operacijama. Na Marsu bi jedan robot itekako mogao dobro poslužiti za buduće operacije, bez potrebe da u tome sudjeluje medicinsko osoblje.

Naredno, treće izlaganje imao je dr.sc. Aleksander Radovan (predavanje) sa Visokog učilišta Algebra, koji je imao izlaganje na temu razvoja umjetne inteligencije na Marsovom roveru i razvoju umjetne inteligencije za sonde na Marsu. U izlaganju je predavač Radovan dao povijesni pregled razvoja te je predavanje nastavio u smjeru najnovijeg razvoja rovera; od njegovih mogućnosti, na koji način donosi odluke, u kom smjeru treba istraživati površinu Marsa i kako izbjegavati nezgodne situacije.

Četvrto izlaganje imao je mr. sc. Luka Orsag (predavanje) ispred poduzeća Visage Technologies, koji je ujedno i član Adriatic aerospace association. Govorio je o vizualnoj komunikaciji čovjeka i robota temeljenoj na vizualnoj suradnji. Vizualnom razmjenom informacija između čovjeka i robota moguće je interpretirati informacije iz konteksta takve komunikacije, iz ekspresije ljudskog lica.

Peto predavanje održao je prof.dr.sc. Philipp Berglez (predavanje), s Geološkog fakulteta, Tehničkog sveučilišta u Grazu, koji je govorio o navigaciji temeljem podataka koji se dobiju sa satelita. U današnjoj navigaciji koristi se GPS, međutim za posebne potrebe traži se da bude visoko precizna. Drugim riječima to znači da je potrebno analizirati izuzetno veliki broj podataka koje običan GPS, koji se koristi u svakodnevnoj upotrebi ne može procesuirati. Za tako veliki broj podataka, za preciznu navigaciju na zemlji potrebna je umjetna inteligencija. U budućnosti ako će se planirati automobili koji samostalno upravljaju, oni će trebati upravo takvu jednu visoko preciznu navigaciju i trebaju uz sebe imati umjetnu inteligenciju koja će interpretirati te podatke.

Potom je kao šesti izlagač govorio Jorge Ocón, voditelj odjela za autonomiju u Odjelu svemirske robotike u GMV-u. Tema izlaganja je bila primjene umjetne inteligencije za autonomne robote sa primjerima koji se koriste na zemlji. Oni se planiraju koristiti za istraživanje rudnika, nepristupačnih predjela, zagađenosti, radioaktivnosti itd., koji se mogu vrlo lagano namijeniti za istraživanje „neprijateljskih predjela“ kao što su Mjesec ili Mars.

Prof.dr.sc. Tomislav Stipančić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, kao sedmi izlagač, govorio je o vizualnoj interakciji čovjeka i slike robota koji videokamerama percipira izraze ljudskog lica i interpretira razne emocije poput smijeha, ljutnje, veselja, tuge, nezadovoljstva itd., pokazujući primjere interaktivne vizualne komunikacije sa robotom. Na temelju takve jedne ekspresije robot, odnosno ugrađeni softver umjetne inteligencije može zaključiti stanje emocija svoga partnera.

To je iznimno važno, jer će jednog dana u svemiru ljudima sigurno partner biti android i čovjekoliki robot koji će na temelju ekspresije ljudskog lica moći iščitati zaključke o emocionalnom stanju i trenutnom raspoloženju.

Daniela Jović (predavanje), kao članica A3, ali i zaposlenica slovačke firme Spacemainic, kao osma izlagačica, dala je jedan povijesni prikaz razvoja svemirske tehnologije i svemirske znanosti u Slovačkoj od ranih 60 – 70 godina, rezultate koje su postigli i naročito pregled sadašnjih uspjeha firme Spacemanic u razvoju satelitske tehnologije. Ujedno je obznanila projekt A3, koji zajedno u partnerstvu sa firmom Spacemanic izrađuje prvi hrvatski satelit koji bi trebao biti lansiran 2023. godine. Satelit nosi naziv CroCube i veličine je 10 x 10 x 10 cm.

Filip Novoselnik iz poduzeća Protostar Labs, govorio je kao deveti izlagač o razvoju i programiranju umjetne inteligencije za industrijske robote, a koji se bez problema mogu upotrijebiti i u svemirskim uvjetima, poput izvođenja radova na svemirskim postajama ili izvođenju radova na svemirskim tijelima poput Marsa i Mjeseca.

Za kraj izlaganja dr.sc. Jörgen Ahlberg (predavanje), vlasnik poduzeća Visage Technologies iz Švedske, govorio je o vrlo važnoj temi, a to je na koji način startup-ovi, odnosno pokretači businessa mogu uspjeti u tržišnom svijetu konkurencije. Bilo je izuzetno zanimljivo vidjeti kako neuspjeh u osnivanju i radu takvih malih tvrtki ne mora biti prepreka da se ne osnivaju i ne razvijaju nove ideje za pokretanje takvih, na kraju s uspjehom firmi kao što je Visage Technologies, gdje se uspiju pronaći projekti koje firme obrađuju i imaju uspjeha na svjetskoj ljestvici.

Konferencija je završila s panel diskusijom o ulozi malih i srednjih firmi u razvoju i organizaciji umjetne inteligencije za istraživanje svemira. Diskusija je bila izuzetno zanimljiva i sagledani su aspekti na koji način bi male firme imale prednost u razvoju temeljnih ideja umjetne inteligencije za razliku od velikih firmi. Male firme imaju fleksibilnost da se ideje mogu odmah pokrenuti u realizaciju, dok velike firme moraju proći kroz administrativne stepenice da bi se takav jedna projekt mogao pokrenuti.

U okviru konferencije organizirana je i „Noć pod zvijezdama“, također na institutu Ruđer Bošković, koja je bila u večernjim satima, a započela je s predavanjem Ante Radonića o James Webb teleskopu. Predavanje je privuklo veliki broj ljudi, osobito mlađih, a Ante Radonić je prikazao povijesni razvoj svemirskih teleskopa u svemiru. Krajnji projekt rezultirao je James Webb teleskopom koji je tehnologijom nadmašio sve prijašnje teleskope, ali koji još uvijek daju izuzetno važne podatke.
James Webb svojom preciznošću nadomješćuje posebna područja elektromagnetskog spektra, kojim nadopunjuje prijašnje teleskope.

U večernjim satima postavljena su tri teleskopa Zvjezdarnice Zagreb, astronomskog društva „Beskraj“ i jednog teleskop astronoma amatera na livadi Instituta Ruđer Bošković, gdje su građani Grada Zagreba mogli gledati noćno zvjezdano nebo. Na sreću, nebo je bilo izrazito čisto tako da su se lijepo mogli vidjeti i vrlo udaljeni objekti.

Događaj je privukao veliki broj građana, ali ono što veseli je prisustvo velikog broja djece i mladih ljudi koji su imali prilike ne samo vidjeti noćno nebo, već i saznati što ti objekti predstavljaju. Upravo ljudi iz astronomskih društava su vrhunski poznavatelji astronomije i mogli su prenijeti veliki broj informacija na građanstvo.

Drugi dan konferencije organiziran je u vidu posjeta Centru za naprednu robotsku tehnologiju – CRTA, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, kod prof.dr.sc. Bojana Jerbića. Na licu mjesta se može vidjeti koje sve vrste robotske tehnologije postoje i razvijaju se u tom Centru, a što je ostavilo veliku impresiju na sudionike konferencije.