Kako male zemlje mogu pronaći svoju ulogu u svemirskim aktivnostima

Ovaj tekst rezultat je panel diskusije na temu „Male zemlje u svemirskoj eri“, motivirane brzim razvojem istraživanja svemira, iskorištavajući koristi od njega za dobrobit čovječanstva i buduću prisutnost ljudi u njemu. Male bi zemlje također trebale pronaći svoju ulogu u ovom nastojanju, ali u konkurenciji s velikim konglomeratima pitanje je KAKO?

Uvod

Stabilno i prosperitetno društvo mora biti kreativno u znanosti i tehnologiji i biti globalno konkurentno. Dva faktora koja određuju uspjeh jesu kreativno obrazovani članovi zajednice i vodstvo u novim idejama. Stoga je za malu zemlju, s dovoljno obrazovanim stanovništvom, od najveće važnosti utvrditi trendove na polju znanosti i tehnologije i usmjeriti njihove razvojne napore u tom pravcu. Istraživanje i razvoj u svemirskim aktivnostima pružaju mogućnostima malih zemalja da sudjeluju kao aktivne članice. To prije svega zahtijeva definiranje strateškog smjera razvoja u području zrakoplovne industrije visoke tehnologije, osnovne znanosti i razvoja, kao i aktivnosti u području svemirske medicine, svemirskog prava i svemirskog turizma.

Preporuke

Bitna osobina svemirskih programa je interdisciplinarno i prekrivanje odgovornosti nekoliko ministarstava. Stoga je osnovni korak ka započinjanju Svemirskog programa uspostava Svemirske agencije financiranjem ministarstava Znanosti, Prometa, Gospodarstva (gdje je tehnologija ugrađena) i Obrane. Nacionalna svemirska agencija trebala bi idealno pokriti sve sektore Svemirskog programa, sa stručnjacima za svoja područja. Nastavak uspostavljanja Svemirske agencije jest uspostavljanje Nacionalne svemirske strategije koja ima dva glavna segmenta:
1. Nacionalni svemirski program (istraživanje, tehnologija i primjene)
2. Međunarodni kontakti: ESA, EU, bilateralna suradnja

Oba ova segmenta čine osnovu za pristupanje članstvu u Europskoj svemirskoj agenciji. Svemirska strategija trebala bi obuhvatiti dugoročne i kratkoročne ciljeve razvoja i definirati prioritetna područja.

Put za punopravno članstvo ESA-e prvo je potpisati Okvirni program, a zatim postati država suradnik i time se pridružiti programu PECS (Plan za Europske države suradnike). Povelja PECS koja traje pet godina omogućit će državi da razvije svoju svemirsku industriju uz potporu ESA-e. Sljedeći je korak pridruženo članstvo ESA-e i na kraju punopravno članstvo ESA-e. Nacionalna svemirska agencija predstavlja zemlju u Vijeću i Programskim odborima ESA-e. Također savjetuje vladu o razinama opredijeljenosti prema neobaveznim programima ESA-e u skladu sa Svemirskom strategijom. Za podršku stvaranju svemirskih start-up tvrtki preporučljivo je osnovati ESA Poslovni inkubacijski centar (ESABIC).

Paralelno s tim, trebao bi postojati Nacionalni svemirski program za pripremu industrije i akademske zajednice za konkurentno okruženje ugovora ESA-e i EZ-a i omogućiti plodnu dvostranu suradnju.

Kao članica Europske unije zemlja također sudjeluje u “downstream” svemirskom programu EU koji provodi Europska komisija. Primjeri su satelitska navigacija (EGNOS i Galileo), promatranje Zemlje (Copernicus), Space Situational Awareness (SSA) i program GOVSATCOM. Za korištenje Public Regulated Service ministarstava unutarnjih poslova i obrane Galileo trebalo bi uspostaviti nadležno PRS tijelo (Competent PRS Authority – CPA).

Institut Ruđera Boškovića, Zagreb, Hrvatska, 13. listopada 2019.g.

Prof. Dr. Slobodan Danko Bosanac
Predsjednik Adriatic Aerospace Association

Potpisnici dokumenta:
Petr Bares, President, Czech Space Alliance
Prof. Dr. Sc. Slobodan Danko Bosanac, President, Adriatic Aerospace Association
Mag. Dr. Andreas Geisler, Appointed Head of the FFG Aeronautics and Space Agency.
Prof. Dr. Tomaž Rodič, Director, Slovenian Centre for Space Sciences and Technologies
Prof. Dr. Carsten Scharlemann, Head of Deparment, Aerospace Engineering, University of Applied Sciences Wiener Neustadt
Prof. Heinz Stoewer, Founder of Space Associates GmbH
Dr. Sc. Hrvoje Zorc, Adriatic Aerospace Association
Mag.iur. Anja Nakarada Pečujlić, Serbian Case for Space

Povezane novosti

Natječaj “Međunarodna postaja i međunarodne baze na Mjesecu i Marsu: Izgledi za stvaranje i svemirsku arhitekturu”

U 2020 – 2021, Državni muzej svemirske povijesti nazvan po K.E. Tsiolkovsky, provodi projekt bespovratnih

Javno popularno-znanstveno predavanje Ante Radonića: Astronautika danas i sutra

Uz naše znanstvene aktivnosti, jedna od njih je i popularizacija znanosti i tehnologije. Vodeći se

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 1: SGAC i svemirska industrija za mlade profesionalce

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake