Predstavnici Jadranske aero-svemirske asocijacije A3 razgovarali s Predsjednikom Milanovićem

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je predstavnike Jadranske aero-svemirske asocijacije A3, nevladine, neprofitne i neovisne udruge koja je osnovana s ciljevima poticanja istraživanja i razvoja u aero-svemirskom sektoru, posredovanja u projektima kao „point of contact“, obrazovanja i savjetovanja te međunarodne suradnje.

Predstavnici Asocijacije na sastanku su upoznali predsjednika Milanovića sa svojim aktivnostima i suradnjom sa stručnjacima u tvrtkama i institucijama iz sektora znanosti i obrazovanja, a koji su voljni sudjelovati u aero-svemirskom programu Republike Hrvatske kroz osmišljavanje i izvedbu projekta u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini.

Razgovaralo se i o razvijanju, montiranju i lansiranju prvog hrvatskog satelita 2U CubeSat pod nazivom projekt „Perun 1“. Govoreći o projektu „Perun 1“ rekli su kako im je plan lansirati u lipnju 2023. te su predsjednika Milanovića upoznali s troškovima lansiranja satelita. Naglasili su kako je lansiranje njihov kratkoročni cilj, no da rade sa studentima i mladima koje žele podučiti svim segmentima organizacije i provedbe ovakvog projekta jer im je dugoročan cilj edukacija i otvaranje sveučilišnog smjera.

U izaslanstvu Jadranske aero-svemirske asocijacije A3 bili su predsjednik prof. dr. sc. Slobodan Danko Bosanac, savjetnik za srednje školstvo Stevče Arsoski, voditeljica projekta Perun 1 Mirela Obrić, student VU Algebra i tehnički voditelj Projekta Perun 1 Filip Kisić te savjetnica za inovacije i poslovno planiranje A3 Ida Srdić.

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta

Izvorna objava Ureda predsjednika RH

ODLAZAK U SVEMIR Mladi i tvrtke u Hrvatskoj mogli bi ‘ciljati’ barem na Mjesec

Temeljni uvjet Hrvatske za sudjelovanje u svemirskoj industriji je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji, ističe predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije

Odlazak u svemir često se čini neostvarivim ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu maštaju kako žele postati astronauti, posjetiti Mjesec ili otići na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogućnosti, maštanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze čim im se javi želja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog obrazovanja, u članku nam donose novine Global.

Važnost prvog kontakta

“Kada bi se mladima pružila mogućnost da od početka školovanja stječu osnovna znanja o svemiru i svemu što svemir pruža te kada bi ih se motiviralo da maštaju i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim školovanjem usavršavali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome što ih zanima”, objašnjava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.

Osim što profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je općenito riječ o pogreški obrazovnog sustava, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehničke i prirodne znanosti, odnosno STEM. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nužna je specijalizacija u jednom od STEM područja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac ističe da je više riječ o formalnosti te da je priključivanje raznim edukacijama, programima i projektima najlakša i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stručnjacima i približi se svemirskoj znanosti i industriji.

Slobodan Danko Bosanac / Foto: Luka Korov

Jedan od načina je i priključivanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi motivacijska predavanja te potiče istraživanja i razvoj industrije.

OSIM ŠTO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OPĆENITO RIJEČ O POGREŠKI OBRAZOVNOG SUSTAVA

“Jedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti tečajeve astronautike na pojedinim fakultetima gdje će i visokokvalificirani vanjski stručnjaci održavati predavanja iz pojedinih područja”, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije nešto neostvarivo, ali potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, osoba ne može postati astronaut ako država, u ovom slučaju Hrvatska, nije uključena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao što je NASA, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega članica Europske svemirske agencije, objašnjava Bosanac. Također, napominje da država mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna surađivati na svemirskom projektu.

“Naše tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uključiti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica otišla na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela otići u svemir”, ističe Bosanac.

Turistički letovi

Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir može se ostvariti i preko svemirskog turizma. Riječ je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.

“Svemirski turizam kreće već od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi nebom lete po parabolama, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na određeno vrijeme može osjetiti bestežinsko stanje”, objašnjava Danko Kočiš, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Nešto kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji doseže granice svemira i ponovno se vraća na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi – let u nižu Zemljinu orbitu. Kako komentira Kočiš, zero-G let bio bi ujedno najprivlačniji i najpovoljniji za buduće turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.

Danko Kočiš / Foto: Privatna arhiva

“U Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, što bi ljudima pružilo višestruko zadovoljstvo, počevši od samog leta do odmora i opuštanja na našoj obali”, ističe Kočiš. Hrvatska je sama po sebi turistička zemlja pa bi tako uvođenje određene vrste svemirskog turizma moglo značajno pridonijeti razvitku turizma, ali i čitave zemlje. No, prema Kočišu, riječ je ipak o ne tako bliskoj budućnosti.

“Želimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budućnosti, u interesu i državnih institucija i privatnih kompanija za početak bi trebala biti ponuda zero-G letova”, dodaje Kočiš.

Pad cijena

Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do većih opasnosti za turiste.

“Ako se govori o daljnjoj budućnosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o dugoročnom putovanju u svemir pri čemu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i održivosti organizma i psihe”, navodi Kočiš. Ključna su prepreka putovanju u svemir ipak previsoke cijene za ‘prosječne Hrvate’. Kočiš ističe da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drastično padaju.

“Nastavi li cijena padati u sljedećih tridesetak godina, let u svemir bit će pristupačan svima“, govori Kočiš. Dodaje i da će s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao što ju danas ima let avionom. Bez obzira na to što nije riječ o bližoj budućnosti, Kočiš smatra da će se današnjim mladim generacijama sigurno pružiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.

Novine Global možete prolistati i u digitalnom izdanju.

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 2: UN COPUOS i UNOOSA – svemirska i međunarodna suradnja

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji. Pridružite nam se na drugoj epizodi o svemirskim tijelima UN-a i međunarodnoj suradnji!

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od 8 online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.

A3 ima jasno postavljen cilj kontinuirano podržavati mlade generacije svih uzrasta – od osnovnoškolaca i srednjoškolaca do studenata i mladih stručnjaka. Iz tog razloga, A3 pokreće projekte i druge srodne aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj mogli steći znanje, praktično iskustvo i vještine koje će im biti potrebne na budućem radnom mjestu – u svemirskoj znanosti ili industriji. A3 od svog osnutka prati i podržava rad SGAC-a u Hrvatskoj. Mladi ali i oni iskusniji članovi A3-a u ovom projektu zajedno sa timom SGAC-a surađivati će u pripremi sadržaja i organizaciji i provedbi online predavanja.

Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva predavanja biti će održana na hrvatskom jeziku. Sva predavanja biti će održana online. Moguće je sudjelovanje uz prethodnu registraciju.

Drugi webinar u ovoj seriji biti će o svemirskom pravu, ekonomiji i politici, svemirskim tijelima UN-a, njihovim članovima i programima.

UN-ovo vijeće za miroljubivo korištenje svemira (UN COPUOS) osnovala je Generalna skupština UN-a 1959. godine s ciljem upravljanja istraživanjem i korištenjem svemira u korist čitavog čovječanstva: za mir, sigurnost i razvoj. Ured UN-a za pitanja svemira (UNOOSA) radi na promicanju međunarodne suradnje u miroljubivoj upotrebi i istraživanju svemira te u korištenju svemirske znanosti i tehnologije za održivi ekonomski i društveni razvoj.

Na webinaru ćete moći saznati više i o Jadranskoj aero-svemirskoj asocijaciji (Adriatic Aerospace Association – A3), nevladinoj, neprofitnoj i nezavisnoj udruzi koja je nastala s ciljem poticanja istraživanja i razvoja u zrakoplovno-svemirskom sektoru u Hrvatskoj.

Webinar će završiti serijom pitanja i odgovora. Svaki sudionik moći će postaviti pitanje – stoga nemojte to propustiti!

Predavačica i moderatorica prve epizode je:

Mirta Medanić, Nacionalna kontakt osoba SGAC-a u Hrvatskoj.

Mirta Medanić je voditeljica programa u tvrtci Amphinicy Technologies, dobavljaču kompleksnih softverskih rješenja za zemaljski segment satelitskih komunikacijskih sustava iz Zagreba i Luksemburga. Mirta je nacionalna kontakt osoba u Hrvatskoj u SGAC-u, najvećoj mreži mladih stručnjaka u svemirskoj industriji. Kroz razne popularne aktivnosti, promovira svemirsku znanost i obrazovanje među mladom zajednicom u zemlji.

Diplomirala je telekomunikacije i računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER), a uz posao usavršavala se u području računovodstva i financija, zaštite intelektualnog vlasništva te pripreme i provedbe EU projekata. Završila je svemirski studijski program na Međunarodnom svemirskom sveučilištu u Strasbourgu (ISU) u generaciji 2019. godine na odsjeku za svemirske politike, ekonomiju i pravo.

U slobodno vrijeme voli aktivno boraviti u prirodi i putovati.

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 1: SGAC i svemirska industrija za mlade profesionalce

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji.

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od 8 online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.A3 ima jasno postavljen cilj kontinuirano podržavati mlade generacije svih uzrasta – od osnovnoškolaca i srednjoškolaca do studenata i mladih stručnjaka. Iz tog razloga, A3 pokreće projekte i druge srodne aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj mogli steći znanje, praktično iskustvo i vještine koje će im biti potrebne na budućem radnom mjestu – u svemirskoj znanosti ili industriji. A3 od svog osnutka prati i podržava rad SGAC-a u Hrvatskoj. Mladi ali i oni iskusniji članovi A3-a u ovom projektu zajedno sa timom SGAC-a surađivati će u pripremi sadržaja i organizaciji i provedbi online predavanja.

Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva predavanja biti će održana na hrvatskom jeziku. Sva predavanja biti će održana online. Moguće je sudjelovanje uz prethodnu registraciju.Prvi webinar u ovoj seriji biti će o samom SGAC-u (Space Generation Advisory Council), najvećoj globalnoj organizaciji studenata i mladih stručnjaka u svemirskoj industriji. SGAC ima ulogu trajnog promatrača u UN-ovom Odboru za miroljubivo korištenje svemira (UN COPUOS). Organizacija djeluje u 6 regija na 6 kontinenata, te okuplja više od 15.000 članova iz više od 150 zemalja. Jedna od njih je i Hrvatska. Na ovom webinaru možete saznati više o samoj organizaciji, kako se pridružiti i doprinijeti njezinim aktivnostima.

Webinar će završiti serijom pitanja i odgovora. Svaki sudionik moći će postaviti pitanje – stoga nemojte to propustiti!

Predavačica i moderatorica prve epizode je:

Mirta Medanić, Nacionalna kontakt osoba SGAC-a u Hrvatskoj.

Mirta Medanić je voditeljica programa u tvrtci Amphinicy Technologies, dobavljaču kompleksnih softverskih rješenja za zemaljski segment satelitskih komunikacijskih sustava iz Zagreba i Luksemburga. U Amphinicyju Mirta vodi projekte financirane sredstvima iz EU fondova. Jedan od njih je Blink, softversko rješenje za ultrabrzo zaprimanje i obradu podataka satelita za opažanje Zemlje, sufinanciranog iz programa Obzor 2020. za mala i srednja poduzeća u svemirskom sektoru. Diplomirala je telekomunikacije i računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Završila je svemirski studijski program na Međunarodnom svemirskom sveučilištu u Strasbourgu (ISU) u generaciji 2019. godine.

Mirta volontira u SGAC-u od 2017. na poziciji nacionalne kontakt osobe u Republici Hrvatskoj. Kroz razne popularne aktivnosti, promovira svemirsku znanost i obrazovanje među mladom zajednicom u zemlji. Od 2017. članica je udruge A3 kao predstavnica tvrtke Amphinicy Technologies, suosnivača A3-a, a od 2020. članica je i kao fizička osoba. U A3-u sudjeluje u pripremi projekata za natječaje za financiranje i organizaciji događanja. Autorica je predavanja „Space for Youth“ koje je predstavljeno na regionalnoj konferenciji Adria Space Conference koju je organizirao A3, te je koautorica Prijedloga nacionalne svemirske strategije i programa, također u koordinaciji A3-a. U slobodno vrijeme voli aktivno boraviti u prirodi i putovati.

Predavanje dr. Heller: Svemir za mlade, socialno-ekonomski utjecaj

Dragi prijatelji,

pozivamo vas na online predavanje “Space for youth, the social-economic impact” koje će održati Dr. Ana Heller na engleskom jeziku.

Predavanje možete pratiti UŽIVO na Facebook stranici Veleposlanstva Države Izrael na sljedećoj poveznici:  https://www.facebook.com/IsraelinCroatia 9. veljače od 16 sati,  a ukoliko želite sudjelovati putem ZOOM aplikacije, molimo javite se na email: info@zagreb.mfa.gov.il .

A3 na Gospodarskom vijeću VU Algebra

U četvrtak, 17.12.2020. održana je 17. sjednica Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra na kojoj su sudjelovali visoki predstavnici Vlade i gospodarstva. Na sjednici je A3 sudjelovala s prilogom Koncepcija Razvoja Svemirske Industrije u Hrvatskoj  koju je prezentirao Zdenko Uvalić unutar kojeg je predstavljen projekt Perun I.

Dnevni red:

1.                  Izvješće o rezultatima i aktivnostima Algebre 2020/2021

Uvodničar: doc. dr. sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra (vidi snimku)

Sudionici: dr.sc Danko Bosanac i Zdenko Uvalić  https://perun-i.hr/ (vidi snimku)

2.                  Nacionalni plan oporavka i otpornosti – pregled stanja planiranja i digitalna komponenta

Moderator: Mr.sc. Boris Drilo, predsjednik HUP ICT i član uprave Hrvatskog telekoma

Sudionici: dr.sc. Zvonimir Savić, Posebni savjetnik predsjednika Vlade RH, koordinator izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2023. (vidi snimku); B.Sc. Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva;

3.                  Novi Zakon o strancima iz perspektive obrazovanja i zapošljavanja

Moderator: Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre

Sudionik: Ivica Šušak, ravnatelj Uprave za visoko obrazovanje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH

4.                  Razno

Dopuna Nacionalne razvojne strategije do 2030

Planovi se rade za strategiju razvoja Republike Hrvatske u slijedećih deset godina, dokument koji je tim povodom iznesen ne sadrži sigurno jedan od glavnih razvojnih smjerova u svijetu: svemirska tehnologija i znanost.  Prijedlog Nacionalne strategije predstavljen je na portalu eSavjetovanje za javnu diskusiju. Tim povodom donijeli smo dokument kao odgovor na tu omašku i poslan na portal eSavjetovanje. Ujedno naš dokument o toj omašci obaviještena su resorna ministarstva, premijerovi savjetnici kao i predsjednik Republike. Naš dokument.

 

Prijedlog dopune dokumenta Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine

Ovim putem želimo ukazati na izostavljanje jednog bitnog razvojno-gospodarskoga segmenta u dokumentu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, za kojeg smatramo da će u nadolazećim godinama biti važan čimbenik znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Segment o kojem ovaj dokument govori i za koji predlažemo da se uključi u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 je svemir – svemirske tehnologije i svemirska ekonomija. Na žalost, Hrvatska je jedina članica Europske unije koja još nije  lansirala vlastiti satelit, a niti smo članica Europske svemirske agencije, iako su početni koraci već učinjeni potpisivanjem Ugovora o suradnji sa ESA-om 2018. godine. Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 kroz sljedećih 10 godina uhvatili bismo korak s ostalim članicama Europske unije u tom segmentu, a ne bi izostale niti koristi na gospodarskom, tehnološkom i znanstvenom planu.

O važnosti i prepoznatljivosti svemira kao jednog od pokretača budućeg ekonomskog napretka i znanstvenog razvoja najbolje govore brojne studije i projekcije najvećih svjetskih konzultantskih kuća koje imaju čak i posebne odjele koji se bave praćenjem i analizom trendova u svemirskoj industriji. Morgan Stanley[1] u dva svoja ovogodišnja istraživanja predviđa rast svemirske industrije na više od 1 trilijuna $ do 2040., a glavni nositelji tog rasta biti će lansiranja, satelitski Internet, istraživanje svemira, istraživanje Mjeseca, promatranje Zemlje, rudarenje asteroida, praćenje svemirskog otpada, svemirski turizam i novi materijali i tehnologije. U svom osvrtu na perspektivu svemirske industrije iz 2019. godine, Deloitte[2] donosi svoje predviđanje koliko nove tehnologije poput oblaka, „blockchaina“, umjetne inteligencije i strojnog učenja mogu biti integrirane u svemirsku industriju.

Svemirska industrija značajno utječe na povećanje zaposlenosti i BDP, a to naglašava i PricewaterhouseCoopers[3] u svojoj studiji iz 2019., godine gdje navode da europski svemirski programi uzrokuju multiplikativne efekte od 1,4 do 2,0 na BDP i 1,2 do 2,4 na zaposlenost. KPMG[4] u publikaciji iz svibnja ove godine donosi 30 svojih predviđanja za smjer i razvoj svemirske industrije i svemirske ekonomije. Mnogi današnji startupi će do 2030. postati lideri u svemirskoj industriji, a mnoga poduzeća će posredno ili neposredno raditi za svemirsku industriju.

Razvijene zemlje sve više stavljaju svoj fokus na svemir i djelatnosti povezane sa svemirom, a financiranje svemirskih pothvata preusmjerava se sa državnog sektora na privatni. Ipak, kako bi privatni sektor mogao ulagati u svemirsku tehnologiju, država mora donijeti određenu zakonsku regulativu, ali i biti članica međunarodnih organizacija koje se bave istraživanjem svemira poput Europske svemirske agencije (ESA).

Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijale kroz kompanije koje se trenutno bave svemirskom tehnologijom i to u segmentima:
– komunikacija
– daljinska opažanja
– podatkovne znanosti
– umjetna inteligencija
– robotski sustavi i komponente
– raketna tehnologija
– napredni materijali
– proizvodnja i skladištenje energije

Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 ne samo da otvaramo nove mogućnosti za već postojeće kompanije nego stvaramo preduvjete za nastanak novih, a također slijedimo i Zajedničku izjavu o vizijama i ciljevima za budućnost Europe u svemiru, koju su zajedno donijeli visoki predstavnici EU i Direktorata ESA-e na sastanku održanom u Bruxellesu 2016. godine, kao i zaključke Europskog vijeća[5] o ključnim principima globalne svemirske ekonomije od 11.11.2020.

Ipak, na svemir ne treba gledati samo kroz prizmu ekonomske koristi. Svemir ima i golemo edukativno i znanstveno značenje. Proučavanje svemira i svemirske tehnologije predstavljaju dodatni izazov za akademsku zajednicu, a uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 olakšala bi se suradnja i priprema zajedničkih projekata s drugim akademskim ustanovama unutar i izvan Hrvatske na projektima vezanim uz svemir i svemirske tehnologije. Kao vrlo atraktivna komponenta u STEM području, sigurni smo da bi se svemirski pokret mogao proširiti Hrvatskom s velikim žarom i brzinom te bi i na taj način dodatno potaknuo razvoj hrvatskog STEM-a. Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 otvaramo mogućnost budućim generacijama da prate korak sa svjetskim tehnološkim trendovima i da budu spremni za svijet sutrašnjice.

Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 olakšavamo postizanje sinergije između obrazovnog i realnog sektora, šaljemo poruku da želimo postati zemlja visoke tehnologije, olakšavamo razvoj čitavog jednog novog sektora i ono što je najvažnije, osiguravamo budućim generacijama znanja koja će im u skoroj budućnosti biti neophodna.

Imajući u vidu sve argumente iznesene u ovom dokumentu nadamo se da ćete svemir – svemirske tehnologije i svemirsku ekonomiju uvrstiti u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030.

Prof. dr. sc. Slobodan Bosanac
predsjednik

Članovi A3:
Amphinicy d.o.o.
Stevče Arsoski, ing.el. mentor, Tehnička škola Sisak
Mislav Balković, dr. sc., VU Algebra, Dekan
Ognjan Božić, TU Braunschweig, hon. Prof. Dr.-Ing., akademik IAA
Neven Braut, Interval d.o.o, dipl. ing., CEO
Željko Galić, dipl. ing, SPAN d.o.o. Direktor međunarodnog razvoja poslovanja
Hrvoje Gold, prof. dr. sc., FPZ Sveučilište u Zagrebu
Tomislav Grubeša, dipl. ing., Geolux d.o.o. CEO
Dalibor Hatić, dipl. ing., OIKON d.o.o., CEO
Mile Ivanda, dr. sc., Institut Ruđer Bošković, znanstveni savjetnik
Ante Jukić, prof. dr. sc., FKIT Sveučilište u Zagrebu
Zoran Kahrić, NASA, Lead Test Engineer
Igor Kekez, mag. Aeronautike
Filip Kisić, VU Algebra
Marko Kralj, dr. sc., Institut za fiziku, ravnatelj
Jurica Kundrata, dr. sc., FER Sveučilište u Zagrebu, vodeći istraživač
Stanislav Kurajica, Prof. dr. sc. , Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Matija Makoter, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Vilko Mandić, Doc. dr. sc. , Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Branimir Miletić, Business Analyst, IIBA Croatia Chapter
Mario Muštra, prof. dr. sc., FPZ Sveučilište u Zagrebu
Luka Orsag, mag. ing. mech., R&D Computer vision engineer
Silvio Papić, dipl. ing., VU Algebra
Mirko Planinić, prof. dr. sc., PMF Sveučilište u Zagrebu, Dekan
Damir Preksavec .dipl. ing. str.,prof. Centar odgoja i obrazovanja Mali Lošinj i Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj
Ida Srdić, Institut Ruđer Bošković, Savjetnik za inovacije
Zdenko Uvalić, CEng, MIMechE, Airbus, Structural Enginee
Hrvoje Zorc, dr. sc., znanstveni savjetnik

[1] https://www.morganstanley.com/ideas/investing-in-space   https://www.morganstanley.com/Themes/global-space-economy

[2] https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/us/Documents/public-sector/space-perspective-on-tech- trends-2019.pdf

[3] https://www.pwc.fr/fr/assets/files/pdf/2019/06/fr-pwc-main-trends-and-challenges-in-the-space-sector.pdf

[4] https://assets.kpmg/content/dam/kpmg/au/pdf/2020/30-voices-on-2030-future-of-space.pdf

[5] https://www.consilium.europa.eu/media/46730/st12851-en20.pdf

Regionalni centar kompetencije u Sisku

Osnovan je Regionalni centar kompetentnosti u sektoru elektrotehnike i računarstva Tehničke škole Sisak. U okviru Centra postoji Praktikum za Svemirsku tehnologiju u kojem će učenici stjecati kompetencije u izradi, testiranju i lansiranju satelita. Na osnivačkom sastanku 4. prosinca 2020 radne skupine za svemirske tehnologije ravnatelj TŠ Sisak prof. Davor Malović dao je detaljan prikaz rada i financijske potpore Regionalnom centru. Članovi radne skupine su

  1. Stevče Arsoski, Tehnička škola Sisak, voditelj radne skupine
  2. Branislav Kostić, Tehnička škola Sisak, zamjenik voditelja radne skupine, član radne skupine
  3. Franjo Kozina, Metalurški fakultet, član radne skupine
  4. Slobodan Danko Bosanac, Adriatic Aerospace Association (A3), član radne skupine
  5. Mirta Medanić, Amphinicy Technologies, član radne skupine

Regionalni centar, jedini takav u Hrvatskoj koji ima sekciju svemirske tehnologije, biti će od velikog značaja za stjecanje znanja učenika u jednom od najpropulzivnijih razvojnih smjerova tehnologije i znanosti u svijetu. Više o Regionalnom centru.

Potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatske zajednice tenhičke kulture i A3

U četvrtak, 26. studenog 2020.g. na Institutu Ruđer Bošković, u dvorani krila III. svečano je potpisan Sporazum o suradnji organizacija Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK) i naše Jadransko aero-svemirske asocijacije (A3 – Adriatic Aerospace Association).

HZTK je krovna organizacija tehničke kulture u Republici Hrvatskoj, najzaslužnija za poticanje, razvoj i održavanje tehničke kulture u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj, a ovim Sporazumom A3 uključuje i aero-svemirski dio tehničke kulture u nacionalnu priču, te je ovo potpisivanje od velikog značaja kako za našu organizaciju, tako smo uvjereni i za HZTK, ali i svekoliku hrvatsku javnost, posebice obrazovni sektor.

Sporazum su potpisali ispred HZTK, predsjednik dr.sc. Damir Tomić i glavna tajnica Zdenka Terek te ispred A3, predsjednik dr.sc. Slobodan Danko Bosanac.

Posebna zahvala ravnatelju Instituta dr.sc. Davidu Matthewu Smithu na gostoprimstvu i podršci buduće suradnje nacionalne tehničke kulture i aerosvemirskog sektora u Hrvatskoj.

Cilj ovog Sporazuma je formiranje okvira za suradnju između HZTK i A3, kako bi se razvijali zajednički programi, inicijative, projekti i aktivnosti u okviru obrazovanja u tehničkim znanostima s naglaskom na svemirsku tehnologiju. Suradnja HZTK s A3 je od izuzetnog značaja za obje zajednice, kao uvjet  za razvoj svemirskog programa RH te uključivanja u međunarodnu svemirsku zajednicu. Suradnja je ključna za stvaranje budućih partnerstava, organizaciju radionica, predavanja, poticanju rada na projektima među mladima kroz sudjelovanju stručnjaka, kao i razvijanje mreže s informacijama iz oblasti svemirskih inovacija.

Prof. Bosanac za Nacional: Prvi hrvatski satelit Perun 1 lansirat ćemo u svemir 2022.

SLOBODAN DANKO BOSANAC, fizičar sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, objašnjava zašto je Hrvatska zadnja članica Europske unije koja još nema vlastiti svemirski satelit te govori o detaljima projekta u koji su uključeni studenti i profesori iz pet zagrebačkih visokoškolskih ustanova

Brojnoj studentskoj ekipi iz Adria­tic Aerospace Associationa (A3), hrvatske svemirske agencije na čijem je čelu Slobodan Danko Bo­sanac s Instituta Ruđer Bošković, ovih dana stiglo je moćno računalo nužno za realizaciju hrvatskog svemirskog projekta Perun I. Iza naziva Perun I krije se izgradnja prvog hrvatskog satelita koji će biti moguće lansirati, u najboljem slučaju, u drugoj polovi­ci sljedeće, 2021. godine. Dakako, osiguraju li se potrebna sredstva za tu višegodišnju misiju kojoj se posvetio Slobodan Danko Bosanac, fizičar iz Zagreba s doktoratom na prestižnom britanskom sveučilištu. Realnije procjene, međutim, govore da će hrvatski satelit ipak biti lansiran tek 2022. godine, kada se osigura dovoljno novca kroz crowdfunding kampanju, poseban način prikupljanja sredstava koji se zasniva na privatnim donacijama bilo tvrtki bilo fizičkih osoba. Tako će i Hrvatska, kao zadnja među članicama Europske unije, dobiti svoj satelit. Trenutačno je jedina država iz tog prestižnog europskog društva koja još uvijek nije lansirala vlastiti satelit u zemljinu orbitu.

SLOBODAN DANKO BOSANAC SA SURADNICIMA PREDSTAVIO JE 2013. TADAŠNJEM PREDSJEDNIKU RH IVI JOSIPOVIĆU HRVATSKI SVEMIRSKI PROGRAM

NACIONALOVI NOVINARI POSJETILI SU PROŠLOGA TJEDNA zagrebačko Visoko učilište Algebra čiji su studenti i dio profesora uključe­ni u taj projekt te s novim računalom kreću u završnicu kreiranja suvremenog minijaturnog satelita. Projekt Perun I obuhvaća razvijanje, montiranje i lansiranje prvog hrvatskog sate­lita 2U CubeSat, čije će dimenzije biti 10 x 10 x 10 cm, a s nizom sličnih satelita bit će lansiran na raketi s koje će se odvojiti u zemljinoj orbiti. Glavna misija mu je potaknuti Hrvatsku na razvoj svemirske tehnologije.

‘KADA GOVORIMO O svemirskoj industriji, ljudi odmah pomisle na lansiranje raketa u svemir ili put na Mars, ali svemirska industrija je puno više od toga’, kaže Silvio Papić iz Algebre

Članak u digitalnom obliku.

Danas na njemu radi ekipa s pet visokoškol­skih ustanova, u najvećem broju studenata. Uz studente s četiriju zagrebačkih fakulteta – Fa­kulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Ekonomskog fakulteta i Prometnog fakulteta – uključeni su i domaćini sa zagrebačkog Visokog učilišta Al­gebra. O samim počecima projekta u razgovo­ru za Nacional govorio je Silvio Papić, voditelj studija sistemskog inženjerstva na zagrebač­kom Visokom učilištu Algebra, jednoj od pet visokoškolskih ustanova koje su se, sa svojim studentima, priključile projektu.

„IDEJU O LANSIRANJU PRVOG HRVATSKOG SATELITA INICIRAO JE DR. BOSANAC s Instituta Ruđer Bošković. Prvi mu je korak bio uputiti prijedlog za suradnju našim ljudima koji su ra­dili u poznatim svjetskim kompanijama visoke tehnologije. Ponudio je suradnju Zoranu Ka­hriću iz čuvene američke NASA-e, koja se bavi svemirskim istraživanjima te je svojedobno pokrenula i program Apollo, seriju američkih svemirskih misija uključujući i onu s ljudskom posadom na Mjesecu krajem šezdesetih go­dina prošloga stoljeća. Sličnu ponudu za su­radnju uputio je i Zdenku Uvaliću iz Airbusa. Dvojac vrhunskih hrvatskih stručnjaka iz dviju vodećih svjetskih kompanija pozitivno je re­agirao na inicijativu doktora Bosanca. Već na prvom sastanku tada još neformalne skupine Adriatic Aerospace Association (A3) donesena je odluka da se krene u projekt gradnje hrvat­skog satelita. Krug ljudi uključenih u projekt kontinuirano je rastao i sve više članova A3 angažiralo se na Perunu. Projekt lansiranja satelita u svemir iznimno je kompleksan i za­htijeva suradnju više organizacija i pojedinaca kroz široki spektar ekspertiza“, objasnio je Si­lvio Papić s Algebre. Papić je diplomirao aero­nautiku na Prometnom fakultetu u Zagrebu, a potom je ostvario i uspješnu karijeru pilota helikoptera u Hrvatskom ratnom zrakoplov­stvu. Letio je na helikopteru Mi8, a osim u vojnim zadaćama, sudjelovao je u brojnim akcijama traganja i spašavanja, kao i gašenju požara u jadranskom priobalju.

SLOBODAN DANKO BOSANAC UPORNO JE OD 2013. GODINE, kada je projekt pokrenut, posjećivao hrvatski državni vrh. S timom respektabilnih znanstvenika išao je u pohode bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću i bivšem premijeru Zoranu Milanoviću. Svejedno, do realizacije projekta još uvijek nije došlo.

Bosanac je diplomirao teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Za­grebu, a znanstvenu karijeru započeo je 1969. godine na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirao je iz molekularne fizike na Sveučilištu u Sus­sexu. Bavio se i istraživanjima na Sveučilištu u Bristolu, drugom najmnogoljudnijem gradu u Velikoj Britaniji, a potom se vratio na Insti­tut Ruđer Bošković. Još davne 1986. godine na Brijunima je pokrenuo važnu međunarodnu znanstvenu konferenciju na kojoj su sudjelo­vali poznati svjetski znanstvenici iz područja prirodnih znanosti, što nastoji obnoviti i održati sve do danas.

PITALI SMO BOSANCA ZAŠTO UPORNO, VEĆ GOTOVO ČITAVO DESETLJEĆE, promovira taj svemirski program, kada je teško zamislivo da će Hrvatska poslati svog astronauta u svemir? Osim toga, i hrvatsku javnost teško je uvjeriti u smisao takvih znanstvenih pothvata. Njegov odgovor bio je više nego razuman. Ne mora Hrvatska poslati astronaute u svemir, nije o tome riječ.

„To je usko gledanje. Te svemirske tehnolo­gije uvijek se koriste i u druge svrhe. Navest ću vam jedan hrvatski primjer. Kad smo radili pro­jekt svog satelita, trebala nam je kamera koja će slikati zemlju iz svemira. Nismo je išli kupiti u inozemstvo, nego smo potražili hrvatsku tvrtku koja bi mogla proizvesti takvu kameru i našli smo je. U prvom trenutku rekli su da oni to ne znaju, ali kad sam im poslao specifikaciju ka­mere, zaključili su da je mogu napraviti. Oni su već radili kamere za Mercedes, a ta kamera bila je naprednija od ove svemirske za koju sam im poslao specifikaciju. Danas se ta zagrebačka firma može reklamirati i sposobnošću sudje­lovanja u proizvodnji za svemirske programe. Evo čemu zapravo služi hrvatski svemirski program“, izjavio je Slobodan Danko Bosanac.

Objasnio je i zašto je Hrvatska ostala na repu svemirskih istraživanja u Europskoj uniji i zašto su ispred nas i Bugarska i Rumunjska, koje već imaju svoje nacionalne satelite u ze­mljinoj orbiti:

„RUMUNJI I BUGARI SU JAKO DOBRI U SVE­MIRSKIM ISTRAŽIVANJIMA, ali to ne iznena­đuje. Zašto? Dok su bile u bloku sa Sovjetskim Savezom, razvijale su svoj svemirski program. Tako da su u Rumunjskoj i Bugarskoj postojali laboratoriji i centri za neka svemirska istra­živanja, a kada se Sovjetski Savez raspao, to im je pripalo kao vrijedno nasljeđe iz ne baš poželjnog razdoblja. Imali su temelje, a Bugari su imali i svog astronauta u svemiru. Zato iz tog razdoblja vuku i prednost u tom područ­ju u odnosu na Hrvatsku, kao uostalom i sve ostale države Jugoslavije.“

Među suradnicima s međunarodnom re­putacijom Bosanac je spomenuo i profesora Ognjana Božića, Dubrovčanina s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu, koje je, prema Bosancu, ponajbolje tehničko sveučilište u Njemačkoj. Postoji i jedna zanimljivost veza­na uz Braunschweig. U tom je sveučilišnom gradu s 240.000 stanovnika i jedan od četiriju atomskih satova u svijetu, kojima se najtočnije mjeri i vrijeme na Zemlji.

Svi ti članovi hrvatske svemirske agencije iz inozemstva rade na konkretnim projektima, a Slobodan Danko Bosanac njihov je koordinator u Hrvatskoj koji s njima redovito komunici­ra. U stalnoj su vezi zahvaljujući suvremenoj tehnologiji.

UZ STUDENTE S ČETIRIJU ZAGREBAČKIH FAKULTETA – FAKULTETA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE, FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA, EKONOMSKOG FAKULTETA I PROMETNOG FAKULTETA, U PROJEKT SU UKLJUČENI I STUDENTI SA ZAGREBAČKOG VISOKOG UČILIŠTA ALGEBRA

Silvio Papić, voditelj sistemskog inženjer­stva s veleučilišta Algebra, objasnio je koje sve kompanije sudjeluju u projektu Perun I:

„Na uspostavljanju zemaljske stanice u Hrvatskoj za prijem signala sa satelita anga­žirane su tvrtke Interval, Scam Marine Geolux i Amphinicy. U izradi samih komponenti sate­lita, koje su vrlo specifične, moraju zadovoljiti strogu kontrolu kvalitete i biti u stanju izdr­žati neprijateljske uvjete u svemiru, sudjeluju tvrtke Geolux, Amphinicy, Applied Ceramics, Scam Marine i Fakultet prometnih znanosti. Sklapanje satelita radit će se na Visokom uči­lištu Algebra, a testiranje satelita, što je vrlo kompleksan proces i zahtijeva skupu opremu, bit će izvedeno uz pomoć prijatelja iz Austrije s odjela aeronautike Tehničkog učilišta Wiener Neustadt. Austrijanci su bili vrlo raspoloženi za suradnju i pomoć Hrvatskoj pri prvim ko­racima u razvoju svemirske industrije. Osim tehničkih dijelova projekta, bitni su promocija i prikupljanje sredstava za lansiranje samog satelita, za što je zadužen Digital Talents, odjel Visokog učilišta Algebra, dok se oko donacija za lansiranje satelita brinu tvrtke Atir i Oikon. Osim spomenutih, u projektu sudjeluju, po potrebi, i mnoge druge tvrtke i pojedinci koji su članovi ili partneri projekta A3.“

SKLAPANJE SATELITA RADIT ĆE SE NA VISOKOM UČILIŠTU ALGEBRA, A TESTIRANJE SATELITA U AUSTRIJI’, REKAO JE SILVIO PAPIĆ S VELEUČILIŠTA ALGEBRA

NACIONALOVI SUGOVORNICI POSEBNO SU UKAZALI NA ČINJENICU da su „u projekt uklju­čeni studenti koji odrađuju lavovski posao pa su tako postali i pioniri svemirske industrije u Republici Hrvatskoj“. A zašto to smatraju važnim, objasnio je Silvio Papić iz Algebre:

„Kada govorimo o svemirskoj industriji, ljudi odmah pomisle na lansiranje raketa u svemir ili put na Mars, ali svemirska industrija je puno više od toga. Da bi projekti vezani uz svemir bili uspješni, potrebne su razne druge grane gospodarstva poput ICT sektora koji razvija aplikacije i softvere koji se koriste za upravljanje satelitima, analize i razna mjerenja ili podatkovne znanosti potrebne za analizu ogromne količine podataka koji se prikupljaju i iz kojih treba izvući nešto smisleno. Zatim razvoj robota i robotskih komponenti, razvoj komunikacijskih sustava, izgradnja podatkov­nih centara te razne druge aktivnosti bez kojih ni samo lansiranje raketa ne bi bilo moguće niti smisleno.“

DVOJAC VRHUNSKIH hrvatskih stručnjaka iz dviju vodećih svjetskih kompanija, NASA-e i Airbusa, pozitivno je reagirao na inicijativu doktora Bosanca o lansiranju hrvatskog satelita

MEĐU SUDIONICIMA U PROJEKTU JE FILIP KISIĆ, student treće godine programskog inže­njerstva na Visokom učilištu Algebra. Obavlja zahtjevan posao voditelja projekta i progra­mera operacijskog sustava. Evo što on kaže o svom angažmanu:

„Perun I meni predstavlja priliku da nau­čim kako raditi na projektu velikog opsega i na najboljoj tehnologiji današnjice, razvijam operacijski sustav i upoznam iznimne ljude s kojima dijelim slične interese. Glavne motiva­cije za rad su mi stvoriti prvi hrvatski satelit s fantastičnim ljudima i prenijeti znanje na druge, ali i osobni napredak u struci.“

Matija Makoter, student treće godine strojarstva u Zagrebu, rekao je da mu je želja postati astroinženjerom, za što u Hrvatskoj još ne postoji studijski program. U projekt se uključio još 2017. godine kao srednjoškolac. Sa Slobodanom Dankom Bosancem upoznao ga je prijatelj koji je znao za njegove afinitete.

„Od malena sam oduševljen svemirom i svemirskim istraživanjima, a ovaj projekt mi je ostvarenje dječačkog sna. Drago mi je što mogu raditi na nečemu što me stvarno zanima i ispunjava. Jedan sam od voditelja projekta, a bavim se hardverom. Trenutno radim na strukturi, odnosno kućištu satelita, 3D mo­deliranjem. Nabavljam komponente za satelit, bavim se i svemirskim pravom, a tražim i do­natore pa tako pomažem ekipi iz marketinga. Moji daljnji planovi su završiti preddiplomski, možda čak otići na diplomski studij astroin­ženjerstva izvan hrvatske, a namjera mi je i ustrajati u ovom projektu“, rekao je Makoter.

I Danko Grigor, student Ekonomskog fakul­teta u Zagrebu, uključen je u projekt Perun I, ali kao dio marketinškog tima. Prema vlastitim riječima, sudjeluje u izradi poslovnog plana i sadržaja na društvenim mrežama, a nada se da će početi raditi i na prikupljanju novca za realizaciju projekta. O svemu piše i blog.

‘GLAVNE MOTIVACIJE za rad su mi stvoriti prvi hrvatski satelit s fantastičnim ljudima i prenijeti znanje na druge, ali i osobni napredak u struci’, kaže student Filip Kisić o Perunu 1

„CILJ BLOGA I KOMUNIKACIJE PUTEM DRUŠ­TVENIH MREŽA je popularizacija svemirskog istraživanja, ali i svemira općenito. Kao stu­dentu ekonomije posebno mi je zanimljivo područje svemirske industrije. Smatram da ovaj projekt može biti njen pravi pokretač u Hrvatskoj. Želimo da Perun I pokaže da se to može i potakne studente, poduzetnike i ostale da se uključe u slične projekte.“

Ivan Grgić student je diplomskog studija digitalnog marketinga na Algebri, gdje trenut­no čeka na datum obrane diplomskog rada na temu oglašavanja u videoigricama.

„Trenutačno radim i kao junior strateški planer u reklamnoj agenciji BBDO Zagreb te u Digital Talents, maloj agenciji u vlasništvu Al­gebre koja me dovela do projekta Perun I. Kao dio marketinškog tima u projektu sudjelujem kao strateg i kreativac. S jedne strane radim na izradi poslovnog plana, a s druge na izradi komunikacijske strategije te osmišljavanju slo­gana i vizuala. Priključio sam se tom projektu iz osobne znatiželje, a pružila mi se jedinstve­na prilika surađivati s ljudima koji posjeduju velika znanja o svemirskim tehnologijama i uz koje mogu naučiti potpuno nove stvari o temi o kojoj sam donedavno malo znao. Ovaj projekt objedinjuje mnoga područja znanosti i pruža mi mogućnost da iz prve ruke svjedočim i sudjelujem u stvaranju svemirske tehnologije te gradim priču o prvom hrvatskom satelitu. I, naravno, uđem u povijest kao dio tima koji je lansirao prvi hrvatski satelit. Vječni život!“

I Ana-Marija Jadanec s Algebre članica je marketinškog tima te radi na istraživanju tr­žišta i izradi komunikacijske strategije i kre­ativne izvedbe.

RUMUNJI I BUGARI SU JAKO DOBRI U SVEMIRSKIM ISTRAŽIVANJIMA, ALI TO NE IZNENAĐUJE JER SU BILI U SOVJETSKOM BLOKU’, KAŽE SLOBODAN DANKO BOSANAC

„NAŠ ZADATAK JE ŠIROJ PUBLICI PRIBLIŽITI TAJ AMBICIOZNI PROJEKT i pokazati da iako isprva zvuči nedostižno, itekako je u Hrvatskoj ostvariv. Kako bismo pronašli najbolji pristup, krenuli smo od istraživanja stavova javnosti o izgradnji i lansiranju malih satelita, koja će u formi izvještaja biti objavljena na web stra­nici Peruna I. Iako je biti prvi i sudjelovati u razvoju novog i dosad neviđenog, samo po sebi izazovan, ali i izrazito zanimljiv proces, posebno me privuklo to što iza svega stoji in­spirativna, skoro i bajkovita ideja o lansiranju prvog hrvatskog satelita.“

Veliku snagu projekta prepoznala je i u njegovu interdisciplinarnom pristupu koji je ujedinio stručnjake iz različitih područja:

„Zato uopće nije čudno vidjeti ‘marketinga­še’ na raspravama o komponentama satelita ili inženjere kako sudjeluju u izradi marketinškog plana. Takav cjeloviti pristup i međusobna razmjena znanja, osim što doprinose njegovoj izvedivosti, ujedno koriste svima nama koji sudjelujemo u projektu.“

JEDAN OD VODITELJA PROJEKTA PERUN I JE I LUKA KOROV, programer operacijskog sustava za računalo satelita koji je tako spojio svoja dva velika interesa – računarstvo i sve­mir. To je i pobliže objasnio:

„U nedostatku mogućnosti za specijali­zaciju na području svemirskih tehnologija u Hrvatskoj, što se nadamo da ćemo ovim pro­jektom promijeniti, odlučio sam se za studij računarstva na FER-u, gdje sam trenutno na drugoj godini. Sudjelovanje na ovom projek­tu pruža priliku neprestanog učenja, razvoja novih vještina, upoznavanja ambicioznih i ustrajnih ljudi i suradnje s njima, ali i preno­šenja vlastitog znanja drugima. Upravo to me u početku privuklo projektu te zadržalo sve do danas.“