SVEMIRSKA UTRKA Slovenci u orbitu šalju čak dva satelita, a što je s Hrvatskom? Pitali smo profesora Bosanca

Što se to događa u svemiru, što su napravili Slovenci i što se događa s projektom prvog hrvatskog satelita, razgovaramo sa Slobodanom Dankom Bosancem, fizičarem s Instituta Ruđer Bošković i predsjednikom Adriatic Aerospace Associationa

Za prošlu nedjelju zakazano lansiranje rakete Vega zbog vremenskih je neprilika iznad svemirske luke u Francuskoj Gvajani odgođeno za 17. kolovoza. Kad napokon poleti, raketa će sa sobom ponijeti i 53 satelita 13 država članica Europske svemirske agencije. Svoje satelite u orbitu poslat će i Slovenci, donosi tportal.hr

Sateliti su fiksirani na posebnom novom adapteru koji je u suradnji s talijanskim tvrtkama izradio češki SAB Aerospace. To je prvi put da integracija satelita odrađena u Europi, i to u Češkoj. Odakle ta pomama za satelitima, zašto svatko želi ostaviti svoj otisak u svemiru i kaskamo li mi opet za ostatkom svijeta?

‘Razvoj tehnologije doveo je do toga da su nekad glomazni televizori na elektronske cijevi svedeni su na razinu mobilnih telefona, koji usput rečeno imaju daleko više sposobnosti komunikacije nego ondašnji televizori. Tako je i u svemirskoj tehnologiji’, kaže Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa, udruge koja pokušava u orbitu poslati prvi hrvatski satelit.

Na karti koju objavljuje Nanosats.eu prikazane su sve zemlje svijeta koje imaju svoje satelite. Hrvatske nema na tom popisu
Na karti koju objavljuje Nanosats.eu prikazane su sve zemlje svijeta koje imaju svoje satelite. Hrvatske nema na tom popisuIzvor: Ostale fotografije / Autor: Nanosats.eu

Minijaturizirane su i satelitske komponente, a s time i njihov volumen i masa, ne smanjujući pritom kvalitetu dobavljenih podataka. Uvelike se smanjila i cijena izrade i lansiranja satelita, toliko da su si satelite mogli priuštiti i oni izvan velikih svemirskih agencija kao što su NASA, ESA ili ROSCOSMOS. Vlastite satelite u orbiti danas imaju i razna sveučilišta, tvrtke, udruge…

‘Glavni motiv za razvoj malih satelita poput CubeSata prvenstveno je tržišni: prodavanje informacija koje ti sateliti prikupljaju, ali naročito razvoj i sudjelovanje u razvoju satelitske tehnologije koja se može koristiti za civilne potrebe’, kaže Bosanac.


Najčešće se takvi programi financiraju državnim ulaganjem prvih satelita pri sveučilištima i udrugama, ili putem startupa. Pogotovo u Europi, gdje takve projekte financiraju ministarstva, nacionalne svemirske agencije ili ESA.

‘Od svih europskih zemalja vlastite male, CubeSat satelite još jedino nemaju Hrvatska, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija‘, upozorava Bosanac koji kaže da je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji ESA najbolji pokazatelj koliko neka zemlja želi razvijati vlastiti svemirski program, počevši od malih satelita.

tportal
Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin

‘Hrvatska je tu u velikom zaostatku. Nije pokrenula ni temeljne korake u približavanju članstvu, osim potpisanog sporazuma o pristupanju ESA. Međutim, to nije pokazivanje ambicije da želimo razvijati tehnologiju već pro forma iskaznica da pristupamo toj renomiranoj agenciji’, kaže Bosanac.

Slovenci zapravo sad imaju ne jedan, nego dva satelita, otkriva Bosanac.

Jedan je NEMO HD, idejno pokrenut na Sveučilištu u Torontu i predstavljen u radu za dodjelu Masters of Applied Science. U to vrijeme Kanada je bila pridružena članica ESA pa je za financiranje projekta zatražena potpora organizacije.

‘O detaljima nisam upoznat, ali znam da ESA podupire međunarodnu suradnju. Slovenija je pridruženi član od 2016. i otad se može prijavljivati na međunarodne projekte. Tako je dobila i pomoć ESA za projekt s Kanađanima’, objašnjava Bosanac. Slovenski doprinos izradi tog satelita nije mu poznat, ali je sigurno da je NEMO HD sklapan i testiran u Kanadi.

‘Taj recept bi mogla koristiti i Hrvatska, ali kritična točka je dobra volja naše Vlade da financijski pridonese takvoj suradnji. Naša Asocijacija ima nekoliko poziva da se priključimo sličnim projektima, međutim Vlada na to pokazuje odbojnost’, otkriva Bosanac neke od najvažnijih razloga što u orbiti još nema i hrvatskih satelita.

Prvi hrvatski satelit Perun još čeka na svoj red
Prvi hrvatski satelit Perun još čeka na svoj redIzvor: Ostale fotografije / Autor: AAA

Slovenski satelit NEMO HD ima višespektralnu kameru kojom može analizirati sastav tla, stanje zelenila, i detaljno snimati terena. TRISAT je pak nekomercijalna nanosatelitska misija koju je osnovalo Sveučilište u Mariboru. Ovaj je satelit izrađen na platformi tvrtke SkyLabs, izrasloj iz suradnje s Kanađanima.

I baš je taj satelit je izrađen prema modelu razvoja svemirskog gospodarstva o kojem govori Bosanac. O nečem sličnom, u Hrvatskoj možemo samo maštati. Ili?

‘Naša asocijacija ima plan za izradu satelita Perun i tim u kojem je dvadesetak ljudi, od studenata do seniora, vrhunskih stručnjaka’, kaže Bosanac. ‘Problem je financiranje, premda će dosta komponenti satelita proizvesti i donirati naši članovi i partneri. Međutim, za ostalo nemamo novac, a država ne želi čuti za projekt.’

Nova generacija europskih raketa. Izvor: Društvene mreže / Autor: ESA

Kako namaknuti potreban novac, razmišlja i poseban marketinški tim s veleučilišta Algebra. S trenutnim stanjem projekta, i u slučaju da se pronađe potrebnih 80.000 eura, Perun bi mogao biti lansiran sredinom sljedeće godine, najavljuje Bosanac.

‘Postoji i projekt na FER-u, međutim dokle su došli nije mi poznato. Znam da imaju velikih problema jer im je projekt previše ambiciozan za veličinu satelita’, kaže Bosanac. ‘I Nenad Bakić je imao ideju da učenici srednjih škola izrade satelit. Međutim, koliko zna, od toga se odustalo jer se i tu podcijenila zahtjevnost projekta.’

Znači, do daljnjega Hrvatska ostaje bez svog satelita. Osim ako se ne skupi 80.000 eura i Perun napokon ne uleti sljedećeg ljeta.

Prvi sastanak/webinar članova Asocijacije pod nazivom „R&D to Network“

Prvi sastanak/webinar članova Asocijacije pod nazivom „R&D to Network“ održan je 24.6.2020 u 17h .

Sastanak je imao samo jednu temu, međusobno upoznavanje kroz projekte na kojima članovi rade i diskusiju o mogućoj suradnji na projektima.

Važnost svemirskog razvoja i važnost ovog sastanka u kraćem je izlaganju govorio predsjednik A3 Slobodan Danko Bosanac. vidi prezentaciju

Mirta Medanić je dala temeljne informacije o A3, pogodnosti koje članstvo A3 u međunarodnim  institucijama pruža članstvu A3 u kontaktima i umrežavanju na međunarodnom planu te povoljnosti za obrazovanje mladih i njihovo povezivanje s kolegama u svijetu. Vidi prezentaciju.

  • Predstavljanje članova – prezentacije

  1. Perun I –  Filip Kisić , Matija Makoter, Luka Korov
  2. Svojstva orbite Perun I –   Željko Ulip (prezentacija je u PPSX formatu, za animaciju kliknuti sliku satelita)
  3. Institut Ruđer Bošković – Mile Ivanda
  4. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Giuli Verbanac, Mario Bandić
  5. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu – Ante Jukić
  6. Amphinicy Technologies – Mirta Medanić
  7. Visoko Učilište Algebra – Silvio Papić
  8. Stratowave Connec– Vilko Klein
  9. TU Braunschweig – Ognjan Božić
  10. ETH Zurich – Davor Mance

Prezentacije članova koji su bili spriječeni sudjelovati

  1. NASA – Zoran Kahrić
  2. KONČAR – Institut za elektrotehniku – Siniša Marijan
  3. ATIR – Bogomir Hren
  4. Equestris – Sandro Baričević

“Eyes on Earth” 2-3 lipnja 2020.

Poziv svemira nije samo mašta da odemo među zvijezde, već i da osiguramo da je naše kućno stanište trajno mjesto čovječanstva. Otići među zvijezde ujedno je i promatranje našeg doma da pazimo da bude lijepo mjesto gdje se možemo vratiti. Sastanak “Eyes on Earth”, u okviru Copernicus programa, upravo je namijenjen toj svrsi, pogledom na Zemlju upoznati sve njene vrline i mane a pogotovo kako ljudi koriste jedino mjesto opstanka. Prijavite se na taj događaj, koji će se održati 2-3 lipnja 2020, gdje se interaktivno možete ukljućiti u predavanja koja vas zanimaju.

Međunarodni online certifikacijski program „Uvod u raketni i satelitski inženjering”

12. travnja cijeli svijet slavi Dan zrakoplovstva i astronautike – memorijalni datum posvećen prvom ljudskom letu u svemir. Ovo je poseban dan – dan trijumfa znanosti i svih koji danas rade u svemirskoj industriji. Na taj dan pokrenut je Sveruski znanstveni festival NAUKA 0+ (jedan od najvećih društvenih projekata u Rusiji na polju popularizacije znanosti, organiziran uz potporu Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja Ruske Federacije, Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov, Ruske Vlade i Ruske akademije znanosti) kao međunarodni online program certifikacije “Uvod u raketni i satelitski inženjering” (12. i 17. travnja 2020.)

Više na poveznici: https://festnauki.timepad.ru/event/1295122/ep4/

Program je iznimno zanimljiv, a jedan od predavača Alessandro Golkar biti će predavač na Brijunskoj konferenciji u rujnu. Program ima jako zanimljive teme i preporučavamo svima, pogotovo studentima.

Predavanje prof. Alessandra Golkara, Novi svemir:

Ostala online predavanja možete pogledati na poveznici:

https://www.youtube.com/channel/UCeMnLKM7n9YJ1cBXIGk8_Uw/videos

 

Informacije SME4SPACE o zarazi virusom COVID-19

Kako bi pomogli europskim malim i srednjim poduzetnicima svemirskog sektora u ovoj kompleksnoj i teškoj situaciji, SME4SPACE je odlučio pokrenuti stranicu s informacijama.

Na ovoj stranici nabrojane su i/ili opisane sve mjere potpora i inicijative u korist europskih malih i srednjih poduzetnika u svemirskom sektoru iz ESA-e, EK i država članica, s kratkim izvještajem provedenim od strane SME4SPACE na temu hitnih aktivnosti i potreba, ali i zabrinutosti europskih malih i srednjih poduzetnika iz svemirskog sektora.

Pored toga, na kraju teksta možete pronaći i direktne poveznice na važeće COVID-19 informativne sekcije radnih članica SME4SPACE.

Prvi rezultati i prijedlozi istraživanja SME4SPACE o COVID-19 predloženi ESA-i, Europskoj komisiji i državama članica na koje se odnosi

Na ovim stranicama predstavljamo sažetak rezultata brzog istraživanja hitnih akcija i potreba te zabrinutosti europskih MSP-ova u svemirskom sektoru. Istraživanje je provedeno od 20. do 24. ožujka 2020. godine. Istraživanje je prosljeđeno svim članicama SME4SPACE i našoj proširenoj listi primatelja obavijesti putem e-pošte, te objavljeno i na web stranici SME4SPACE, kao i na profilima na LinkedInu i Twitteru.

Istraživanje je polučilo 113 odgovora iz 18 europskih država (članica ESA-e i EK-a) i Kanade.

Među glavnim problemima s kojima se suočavaju europski MSP-ovi u svemirskom sektoru nalazimo:

  1. Ograničenje novčanog toka,
  2. Dostupnost radne snage,
  3. Problem s opskrbom,

Među predloženim hitnim mjerama ističemo:

  1. Povaćanje avansa (čak i na razini ključnih etapa već pokrenutog projekta),
  2. Prilagodljivost:
    – pridržavanje rasporedu u odnosu na odgađanje rokova i ključnih etapa (bez ikakvih eventualnih penala),
    – produžiti trajanje projekata radi dovršetka aktivnosti,
    – omogućiti izmjene ugovora u ESA-inim projektima koji se odnose na dodatne troškove uzrokovane trenutnom situacijom,
    – predviđanje isplata, pregled planova isplata za ključne etape projekata, frakcioniranje ključnih etapa,
    – neutralizacija ugovornih penala,
  3. Financijska potpora:
    – poduzetnički kapital namijenjen svemirskom sektoru,
    – kratkoročni zajmovi i potpore za istraživanje i razvoj,
    – omogućavanje kreditiranja aktivnosti MSP-ova,
    – omogućavanje punog odbitka poreza za povećanje kapitala od strane trenutnih dionirača
    – intervencija Vlade i europskih institucija u potpori MSP-ovima financijskim sredstvima,
    – financijska podrška za održavanje ekonomske održivosti,
    – financijska potpora za pomoć novoosnovanim tvrtkama i MSP-ovima za pokrivanje troškova osoblja nakon otkaza ugovora i kašnjenja ulaganja,
    – EK mora zadržati razinu Proračuna za svemir u sljedećim godinama, jer su na osnovu Proračuna donesene odluke, a smanjenje Proračuna bilo bi katastrofalno za naše poslovanje,
    – ESA i EK mogu lako ranije odobriti plaćanja na već realizirane potpore, ugovore i projektne etape.

Preuzmite cijelu prezentaciju s rezultatima našeg istraživanja

SME4SPACE poveznica na COVID-19 istraživanje

Mjere ESA-e i Europske komisije

Rezultati našeg istraživanja poslani su ESA-i i EK te očekujemo da ih uzmu u obzir.

Do tada, sljedeće mjere su već usvojene:

ESA COVID-19 mjere za osiguravanje kontinuiteta poslovanja u europskoj svemirskoj industriji

Odgovor Europske komisije za koronavirus.

Sekcije radnih članica SME4SPACE o aktivnostima uzrokovanim pandemijom virusa COVID-19

Hrvatske tvrtke raditi će za Europsku svemirsku agenciju

Do kraja mjeseca, trebao bi biti potpisan sporazum koji za hrvatsku industriju može značiti značajan korak prema sudjelovanju na europskim svemirskim projektima. Hrvatska će, naime, u idućih pet godina uložiti osam milijuna eura za udio u Europskoj svemirskoj agenciji.  U toj vrijednosti hrvatske tvrtke dobit će ESA-ine projekte.

Što je za Al Jazeera Balkans rekao predsjednik A3, Slobodan Danko Bosanac, kolegice i kolege iz tvrtki članica, Geolux i Amphinicy Technologies, te državni tajnik za znanost Ministarstvo Znanosti i Obrazovanja, gosp. Tome Anticic pogledajte u prilogu.

U Silicijskoj dolini na brdu iznad Zagreba spremaju se za svemirski program: Stvaraju senzore, diode, baterije i umjetne nosove…

Senzori za plin, sferni optički mikrorezonatori za senzoriku i lasere, IR fotodiode, litij-ionske baterije, LED diode iz čiste sobe… Sve to, a i još ponešto, proučava se i stvara u Laboratoriju za molekulsku fiziku i sinteze novih materijala pri Institutu Ruđer Bošković.

Jesmo li imali posjetu izvanzemaljskoga inteligentnog života?

Pitanje: jesmo li imali posjetu vanzemaljaca? Pogotovo nakon otkrića prolaza Oumuamua kroz naš Sunčev sustav koji je nalik na cigaru, što proturječi svim modelima formiranja asteroida (obično su približno kuglasti), ima daleko dublje značenje osim dokone diskusije po medijima. Pitanje je koje traži odgovor ne o posjeti tih bića nama nego o budućnosti naše civilizacije da jednog dana mi krenemo na taj put.

Hrvatski fizičar Slobodan Danko Bosanac, jedan od začetnika hrvatske svemirske industrije i autora Prijedloga nacionalne svemirske strategije, tvrdi da je trenutačno nemoguće otkriti postojanje izvanzemaljskog života.

– Došli smo do granica spoznaje o prirodi, barem u onim segmentima koji govore o putovanjima svemirom. To su, prije svega, spoznaje o maksimalnoj brzini putovanja svemirom i pogotovo o izvorima energije. Oba ta segmenta daju argumente da je dolazak izvanzemaljaca u posjet nemoguća misija, pri čemu se uzima u obzir i to da današnja opažanja planeta koja bi eventualno podržavala život pokazuju da su toliko daleko da je to neostvarivo. Samo postojanje života ne osigurava visokorazvijenu civilizaciju, a i tada su ti planeti, iako prema dostupnim podacima još nije otkriven ​nijedan koji bi mogao biti kandidat, još udaljeniji. Naravno, postoji uvijek ono ‘a možda ne znamo sve o prirodi’ – kaže Bosanac, dodajući da nagađanje o tome što bi bilo kad bi bilo vodi u znanstvenu fantastiku.

To je tema članka u časopisu Lider naslova: Svemirska posla: Izvanzemaljcima je očito nezanimljivo globalno tržište.

FHWN – A3 potpisivanje Ugovora o suradnji

Delegacija Adriatic Aerospace Association, u sastavu predsjednika Slobodan Danko Bosanac, Filipa Kisića, Matije Makotera, Luke Korova, Mario Muštra, Darko Lukša i Vlado Sruk posjetila je Aerospace Engineering Department, Fachhochschule Wiener Neustadt, Austria gdje su nas primili njihov direktor Carsten Scharlemann, Carlo Girardello, Kaarel Repaen i Wolfgang Treberspurg. Posjeta je nastavak suradnje na tehnologiji satelita, prije svega upoznavanje s iskustvima grupe u WN na CubeSat Pegasus, koji je u orbiti, i na njihovom novom projektu CLIMB. S naše strane upoznali smo ih s projektom CubeSat Perun I. Nakon jako plodne diskusije bili smo na obilasku laboratorija u kojem se slažu i testiraju sateliti. Sastanak je završen potpisivanje ugovora o suradnji između A3 i Aerospace Engineering Department.

Znanstveni i tehnički podkomitet UN COPUOS

Na zasjedanju Znanstvenog i tehničkog podkomiteta UN COPUOS-a i Hrvatska ima svoje predstavnike u svojstvu promatrača.

Na redovitom zasjedanju Znanstvenog i tehničkog podkomiteta sudjeluju veleposlanik pri OESS (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) Mario Horvatić, te  Jasminka Dinić i Iva Baković kao članice delegacije. Hrvatska ima status promatrača, no trebala bi biti primljena u stalno članstvo na zasjedanju u lipnju.

Zasjedanju prisustvuje i članica A3 Mirta Medanić kao dio delegacije SGAC (Space Generation Advisory Council).

Popis sudionika možete pronaći na poveznici: http://unoosa.org/res/oosadoc/data/documents/2020/aac_105c_12020crp/aac_105c_12020crp_2_0_html/AC105_C1_2020_CRP02EFS.pdf