Informacije SME4SPACE o zarazi virusom COVID-19

Kako bi pomogli europskim malim i srednjim poduzetnicima svemirskog sektora u ovoj kompleksnoj i teškoj situaciji, SME4SPACE je odlučio pokrenuti stranicu s informacijama.

Na ovoj stranici nabrojane su i/ili opisane sve mjere potpora i inicijative u korist europskih malih i srednjih poduzetnika u svemirskom sektoru iz ESA-e, EK i država članica, s kratkim izvještajem provedenim od strane SME4SPACE na temu hitnih aktivnosti i potreba, ali i zabrinutosti europskih malih i srednjih poduzetnika iz svemirskog sektora.

Pored toga, na kraju teksta možete pronaći i direktne poveznice na važeće COVID-19 informativne sekcije radnih članica SME4SPACE.

Prvi rezultati i prijedlozi istraživanja SME4SPACE o COVID-19 predloženi ESA-i, Europskoj komisiji i državama članica na koje se odnosi

Na ovim stranicama predstavljamo sažetak rezultata brzog istraživanja hitnih akcija i potreba te zabrinutosti europskih MSP-ova u svemirskom sektoru. Istraživanje je provedeno od 20. do 24. ožujka 2020. godine. Istraživanje je prosljeđeno svim članicama SME4SPACE i našoj proširenoj listi primatelja obavijesti putem e-pošte, te objavljeno i na web stranici SME4SPACE, kao i na profilima na LinkedInu i Twitteru.

Istraživanje je polučilo 113 odgovora iz 18 europskih država (članica ESA-e i EK-a) i Kanade.

Među glavnim problemima s kojima se suočavaju europski MSP-ovi u svemirskom sektoru nalazimo:

  1. Ograničenje novčanog toka,
  2. Dostupnost radne snage,
  3. Problem s opskrbom,

Među predloženim hitnim mjerama ističemo:

  1. Povaćanje avansa (čak i na razini ključnih etapa već pokrenutog projekta),
  2. Prilagodljivost:
    – pridržavanje rasporedu u odnosu na odgađanje rokova i ključnih etapa (bez ikakvih eventualnih penala),
    – produžiti trajanje projekata radi dovršetka aktivnosti,
    – omogućiti izmjene ugovora u ESA-inim projektima koji se odnose na dodatne troškove uzrokovane trenutnom situacijom,
    – predviđanje isplata, pregled planova isplata za ključne etape projekata, frakcioniranje ključnih etapa,
    – neutralizacija ugovornih penala,
  3. Financijska potpora:
    – poduzetnički kapital namijenjen svemirskom sektoru,
    – kratkoročni zajmovi i potpore za istraživanje i razvoj,
    – omogućavanje kreditiranja aktivnosti MSP-ova,
    – omogućavanje punog odbitka poreza za povećanje kapitala od strane trenutnih dionirača
    – intervencija Vlade i europskih institucija u potpori MSP-ovima financijskim sredstvima,
    – financijska podrška za održavanje ekonomske održivosti,
    – financijska potpora za pomoć novoosnovanim tvrtkama i MSP-ovima za pokrivanje troškova osoblja nakon otkaza ugovora i kašnjenja ulaganja,
    – EK mora zadržati razinu Proračuna za svemir u sljedećim godinama, jer su na osnovu Proračuna donesene odluke, a smanjenje Proračuna bilo bi katastrofalno za naše poslovanje,
    – ESA i EK mogu lako ranije odobriti plaćanja na već realizirane potpore, ugovore i projektne etape.

Preuzmite cijelu prezentaciju s rezultatima našeg istraživanja

SME4SPACE poveznica na COVID-19 istraživanje

Mjere ESA-e i Europske komisije

Rezultati našeg istraživanja poslani su ESA-i i EK te očekujemo da ih uzmu u obzir.

Do tada, sljedeće mjere su već usvojene:

ESA COVID-19 mjere za osiguravanje kontinuiteta poslovanja u europskoj svemirskoj industriji

Odgovor Europske komisije za koronavirus.

Sekcije radnih članica SME4SPACE o aktivnostima uzrokovanim pandemijom virusa COVID-19

Što se kuha na ‘Ruđeru’? Hrvatsku ozbiljno spremaju za svemirsku utrku, nude Nacionalni svemirski program, trebaju nam sateliti

Dugotrajni programi i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju autori prijedloga Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa.

Hrvatska znanost, tehnologija i gospodarstvo moraju se povezati; riječ je o neminovnom procesu, rečeno je na Institutu Ruđera Boškovića gdje je u srijedu predstavljen prijedlog Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa. Ovaj prijedlog osmislili su članovi Adriatic Aerospace Associationa u suradnji s partnerima iz inozemstva, piše u članku autor Mladen Smrekar za tportal.hr.

‘Adriatic Aerospace Association je dobro uočio nedostatak strategije i programa kojim bi se Hrvatska uključila u svemirski program’, rekao je David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji je i član ove asocijacije.

 

‘Svemirski sektor ekspanzivno ide naprijed. Ako to ne shvatimo, nepovratno ćemo zaostati‘, zaključio je Bosanac.

 

‘Hrvatska se mora učlaniti u Europsku svemirsku agenciju i kontaktirati s ostalim nacionalnim agencijama za svemir. No da bi se znanost, tehnologija i gospodarstvo povezali i zajedno okrenuli svemiru, to se na državnoj razini mora odrediti kao strateški cilj’, poručio je prof.dr. Slobodan Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa.

Ni Amerikanci nisu imali strategiju

Prvi je korak, smatraju ljudi okupljeni u Adriatic Aerospace Association, donošenje dokumenta koji bi Hrvatsku pogurao u međunarodne svemirske aktivnosti. Prijedlog tog dokumenta donijeli su članovi asocijacije s udrugom malih i srednjih tvrtki za svemir, SME4SPACE. U prezentaciji su prikazani bitni elementi Nacionalne svemirske strategije koja uključuje i Nacionalni svemirski program.

Prezentacija prijedloga Nacionalne svemirske strategije, Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

‘Ni SAD nisu imale nikavu strategiju sve dok Gagarin nije otišao u svemir. Tada se sve preokrenulo preko noći’, rekao je Bosanac, objašnjavajući zašto bi uopće maloj zemlji poput Hrvatske trebala nekakva svemirska strategija. ‘Strategija igra odlučujuću ulogu za društevnu zajednicu. A u svemiru je budućnost.’

‘Trenutna situacija nudi dobru perspektivu za povećanje hrvatskog udjela u globalnom tržištu za svemir a uvjet je stvoriti čvrstu bazu domaće industrije i znanosti’, smatraju članovi A3 koji tvrde da se svemirskim projektima mogu zaposliti mnogi stručnjaci, što bi imalo i sekundarne učinke na tržištima informacijskih i svemirskih sadržaja, vezanih za turizam i razonodu.

Javnim novcem do snažne svemirske industrije

Dugotrajni programi, kao i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju članovi inicijative. Javnim novcem trebalo bi poticati obrazovanje i stručno osposobljavanje, stoji u nacrtu strategije.

To bi omogućilo stvaranje niza specijaliziranih institucija za pripremu i provedbu svemirskih projekata u Hrvatskoj. A to pak uključuje snažnu svemirsku industriju za uspješno djelovanje na globalnom tržištu; mješavinu velikih tvrtki, srednjih sustava i podsustava dobavljača i manjih dobavljača dijelova i usluga, te suradnju sa svjetskim znanstvenicima.

Europska svemirska agencija ESA, bilateralni projekti sa zemljama EU, a naročito sa zemljama jugoistočne Europe, naši su glavni partneri za svemir, smatraju članovi inicijative.


Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Hrvatska ima svoje adute

Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijal voditi ga u početku na jednostavnijim projektima. U nekim područjima moguće je postići brzi razvoj: u izgradnji malih satelita, proizvodnji komponenti i podsustava za svemirske transportne sustave, poput pogonskih grupa za satelite, raketa za sondiranje gornjih slojeva atmosfere, mikro i mini-nosača satelita.

Hrvatska bi trebala moći ponuditi svoju pamet i kad je riječ o implementaciji robotike i senzorne tehnike, SAR tehnologiji, istraživanju vremenskih i klimatskih promjena, nadzoru mora, obradi podataka o promatranju Zemlje te razvoju i proizvodnji materijala i konstrukcija vrlo otpornih na temperaturu, magnetska polja i svemirsko zračenje.


Programski ciljevi kojih bi se trebali držati
Izvor: Screenshot / Autor: A3

Hrvatska mora biti ozbiljan konkurent u sve konkurentnijem globalnom komercijalnom tržištu u zrakoplovstvu, a u posljednje vrijeme i u svemirskom tehnološkom okruženju. Od telekomunikacije i navigacije, preko promatranja Zemlje, do svemirskog transporta i izgradnje i održavanja svemirskih postaja, niz je područja u kojima treba potražiti svoju priliku, smatraju članovi A3.

Razvoj mini i mikro satelita

Hrvatska bi čim prije trebala realizirati koncept mini i mikro satelita koji bi se razvijali samostalno i u suradnji s europskim partnerima, smatraju u A3. Od posebnog interesa je korištenje podataka sa satelita iz serije Sentinel koji se lansiraju u okviru EU programa COPERNICUS. Ti sateliti omogućuju dnevna i noćna promatranja kopna i mora pri svim vremenskim uvjetima; višespektralno promatranje vegetacije na kopnu i u priobalnom pojasu, kao i raspodjele temperatura na površini; detekciju štetnih plinova i aerosola koji utiču na kvalitetu atmosfere i klimatske promjene, te za oceanografska istraživanja vezana za klimatske promjene.

Hrvatska mora koristiti podatke planetarnih i deep space misija ESA kao što su BEPI-COLOMBO, SOLAR ORBITER ili CHEOPS, i uključiti se u planiranje i realizaciju misija predviđenih u skoroj budućnosti, kaošto su PLATO ili ATHENA.

Što će Hrvatskoj vlastiti sateliti?

Hrvatska može ostvariti veliki uspjeh u razvoju astrofizike, planetologije i srodnih znanstvenih oblasti korištenjem podataka i slika koji će se dobiti prijenosom sa svemirskog teleskopa James Webb i specijaliziranih sondi za istraživanje dubokog svemira. Kao budući član ESA Hrvatska će imati mogućnost pristupa snimkama i podacima spomenutih sondi. No to ne znači da ne bi trebali graditi i vlastite satelite.

‘Moramo imati vlastite satelite kako bismo bili sigurni da su dobiveni podaci pouzdani i da ih možemo dobiti kad ih trebamo’, smatra Bosanac.


Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Svemirski transport je u sadašnjosti u okviru ESA misija ograničen na transport bez ljudske posade. Među članicama trenutno ESA ne postoji suglasnost o planovima za letove u orbiti Zemlje ili prema bliskim nebeskim objektima vlastitim svemirskim letjelicama s ljudskom posadom. Hrvatska bi se trebala ograničiti na misije manjeg obima bez ljudske posade, koje će služiti razvoju znanosti i tehnologije, zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa, kao i osiguranju sigurnosti u slučaju kriznih situacija. A da bi se to postiglo, treba stimulirati razvoj hibridnih, elektromagnetnih i drugih novih sustava propulzije, upravljanja, navođenja i promatranja. A takve tvrtke i rješenje već postoje kod nas, reko je Bosanac.

Umjetna inteligencija i robotika

Umjetna inteligencija i robotika, sve brža digitalna komunikacija, biotehnologije, fizika čvrstih stanja, hibridna i elektromagnetska propulzija, nanomaterijali i druge tehnologije, sve se to implementira u svemirske sustave. Dosta od toga već postoji, čime se smanjuju troškovi budućih svemirskih istraživanja. No da bi se ona provela, treba stimulirati osnivanje i razvoj malih i srednjih tvrtki, angažiranih u oblasti visokih tehnologija s potencijalnom primjenom u svemiru, kažu u A3.