SVEMIRSKA UTRKA Slovenci u orbitu šalju čak dva satelita, a što je s Hrvatskom? Pitali smo profesora Bosanca

Što se to događa u svemiru, što su napravili Slovenci i što se događa s projektom prvog hrvatskog satelita, razgovaramo sa Slobodanom Dankom Bosancem, fizičarem s Instituta Ruđer Bošković i predsjednikom Adriatic Aerospace Associationa

Za prošlu nedjelju zakazano lansiranje rakete Vega zbog vremenskih je neprilika iznad svemirske luke u Francuskoj Gvajani odgođeno za 17. kolovoza. Kad napokon poleti, raketa će sa sobom ponijeti i 53 satelita 13 država članica Europske svemirske agencije. Svoje satelite u orbitu poslat će i Slovenci, donosi tportal.hr

Sateliti su fiksirani na posebnom novom adapteru koji je u suradnji s talijanskim tvrtkama izradio češki SAB Aerospace. To je prvi put da integracija satelita odrađena u Europi, i to u Češkoj. Odakle ta pomama za satelitima, zašto svatko želi ostaviti svoj otisak u svemiru i kaskamo li mi opet za ostatkom svijeta?

‘Razvoj tehnologije doveo je do toga da su nekad glomazni televizori na elektronske cijevi svedeni su na razinu mobilnih telefona, koji usput rečeno imaju daleko više sposobnosti komunikacije nego ondašnji televizori. Tako je i u svemirskoj tehnologiji’, kaže Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa, udruge koja pokušava u orbitu poslati prvi hrvatski satelit.

Na karti koju objavljuje Nanosats.eu prikazane su sve zemlje svijeta koje imaju svoje satelite. Hrvatske nema na tom popisu
Na karti koju objavljuje Nanosats.eu prikazane su sve zemlje svijeta koje imaju svoje satelite. Hrvatske nema na tom popisuIzvor: Ostale fotografije / Autor: Nanosats.eu

Minijaturizirane su i satelitske komponente, a s time i njihov volumen i masa, ne smanjujući pritom kvalitetu dobavljenih podataka. Uvelike se smanjila i cijena izrade i lansiranja satelita, toliko da su si satelite mogli priuštiti i oni izvan velikih svemirskih agencija kao što su NASA, ESA ili ROSCOSMOS. Vlastite satelite u orbiti danas imaju i razna sveučilišta, tvrtke, udruge…

‘Glavni motiv za razvoj malih satelita poput CubeSata prvenstveno je tržišni: prodavanje informacija koje ti sateliti prikupljaju, ali naročito razvoj i sudjelovanje u razvoju satelitske tehnologije koja se može koristiti za civilne potrebe’, kaže Bosanac.


Najčešće se takvi programi financiraju državnim ulaganjem prvih satelita pri sveučilištima i udrugama, ili putem startupa. Pogotovo u Europi, gdje takve projekte financiraju ministarstva, nacionalne svemirske agencije ili ESA.

‘Od svih europskih zemalja vlastite male, CubeSat satelite još jedino nemaju Hrvatska, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija‘, upozorava Bosanac koji kaže da je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji ESA najbolji pokazatelj koliko neka zemlja želi razvijati vlastiti svemirski program, počevši od malih satelita.

tportal
Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin

‘Hrvatska je tu u velikom zaostatku. Nije pokrenula ni temeljne korake u približavanju članstvu, osim potpisanog sporazuma o pristupanju ESA. Međutim, to nije pokazivanje ambicije da želimo razvijati tehnologiju već pro forma iskaznica da pristupamo toj renomiranoj agenciji’, kaže Bosanac.

Slovenci zapravo sad imaju ne jedan, nego dva satelita, otkriva Bosanac.

Jedan je NEMO HD, idejno pokrenut na Sveučilištu u Torontu i predstavljen u radu za dodjelu Masters of Applied Science. U to vrijeme Kanada je bila pridružena članica ESA pa je za financiranje projekta zatražena potpora organizacije.

‘O detaljima nisam upoznat, ali znam da ESA podupire međunarodnu suradnju. Slovenija je pridruženi član od 2016. i otad se može prijavljivati na međunarodne projekte. Tako je dobila i pomoć ESA za projekt s Kanađanima’, objašnjava Bosanac. Slovenski doprinos izradi tog satelita nije mu poznat, ali je sigurno da je NEMO HD sklapan i testiran u Kanadi.

‘Taj recept bi mogla koristiti i Hrvatska, ali kritična točka je dobra volja naše Vlade da financijski pridonese takvoj suradnji. Naša Asocijacija ima nekoliko poziva da se priključimo sličnim projektima, međutim Vlada na to pokazuje odbojnost’, otkriva Bosanac neke od najvažnijih razloga što u orbiti još nema i hrvatskih satelita.

Prvi hrvatski satelit Perun još čeka na svoj red
Prvi hrvatski satelit Perun još čeka na svoj redIzvor: Ostale fotografije / Autor: AAA

Slovenski satelit NEMO HD ima višespektralnu kameru kojom može analizirati sastav tla, stanje zelenila, i detaljno snimati terena. TRISAT je pak nekomercijalna nanosatelitska misija koju je osnovalo Sveučilište u Mariboru. Ovaj je satelit izrađen na platformi tvrtke SkyLabs, izrasloj iz suradnje s Kanađanima.

I baš je taj satelit je izrađen prema modelu razvoja svemirskog gospodarstva o kojem govori Bosanac. O nečem sličnom, u Hrvatskoj možemo samo maštati. Ili?

‘Naša asocijacija ima plan za izradu satelita Perun i tim u kojem je dvadesetak ljudi, od studenata do seniora, vrhunskih stručnjaka’, kaže Bosanac. ‘Problem je financiranje, premda će dosta komponenti satelita proizvesti i donirati naši članovi i partneri. Međutim, za ostalo nemamo novac, a država ne želi čuti za projekt.’

Nova generacija europskih raketa. Izvor: Društvene mreže / Autor: ESA

Kako namaknuti potreban novac, razmišlja i poseban marketinški tim s veleučilišta Algebra. S trenutnim stanjem projekta, i u slučaju da se pronađe potrebnih 80.000 eura, Perun bi mogao biti lansiran sredinom sljedeće godine, najavljuje Bosanac.

‘Postoji i projekt na FER-u, međutim dokle su došli nije mi poznato. Znam da imaju velikih problema jer im je projekt previše ambiciozan za veličinu satelita’, kaže Bosanac. ‘I Nenad Bakić je imao ideju da učenici srednjih škola izrade satelit. Međutim, koliko zna, od toga se odustalo jer se i tu podcijenila zahtjevnost projekta.’

Znači, do daljnjega Hrvatska ostaje bez svog satelita. Osim ako se ne skupi 80.000 eura i Perun napokon ne uleti sljedećeg ljeta.

Kanadski CubeSat Projekt

Razvoj svemirske tehnologije i istraživanje jedne su od rijetkih, možda i jedine, aktivnosti koja je u stalnom usponu s nevidljivim zastojem. Dva su razloga tome, svemir je budućnost čovječanstva i aktivnost po svojoj strukturi temeljno široko interdisciplinarna. Zemlje koje to shvaćaju čine sve da široko obrazuju mlade kao temelj njihovog svemirskog programa. Primjer je nedavno objavljeni natječaj Canadian Space Agency za dodjelu novčanih sredstava kojim bi potaknuli izradu malih satelita, tzv. Cube Sat. Evo točke natječaja:

• Očekivani budžet za nove nagrade kroz 4 godine: $2.85 million
• Prihvatljivi dobitnici: Kanadska sveučilišta i veleučilišta (koledži)
• Opis plaćanja: Darovnica
• Najveći mogući iznos darovnice: do $200,000
• Trajanje darovnice:do 4 godine od dana dodjele
• Procijenjeni broj darovnica po pozivu: 13
• Rok za prijavu: 15. prosinac, 2017.

Važno je naglasiti da kanadska Vlada osigurava dodatne iznose temeljem udaljenosti stanovanja čime se daje poticaj da i oni s udaljenih dijelova Kanade imaju jednaku priliku učestvovanja u projektu.

Više inforamcija o pozivu možete saznati putem poveznice.