Što se kuha na ‘Ruđeru’? Hrvatsku ozbiljno spremaju za svemirsku utrku, nude Nacionalni svemirski program, trebaju nam sateliti

Dugotrajni programi i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju autori prijedloga Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa.

Hrvatska znanost, tehnologija i gospodarstvo moraju se povezati; riječ je o neminovnom procesu, rečeno je na Institutu Ruđera Boškovića gdje je u srijedu predstavljen prijedlog Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa. Ovaj prijedlog osmislili su članovi Adriatic Aerospace Associationa u suradnji s partnerima iz inozemstva, piše u članku autor Mladen Smrekar za tportal.hr.

‘Adriatic Aerospace Association je dobro uočio nedostatak strategije i programa kojim bi se Hrvatska uključila u svemirski program’, rekao je David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji je i član ove asocijacije.

 

‘Svemirski sektor ekspanzivno ide naprijed. Ako to ne shvatimo, nepovratno ćemo zaostati‘, zaključio je Bosanac.

 

‘Hrvatska se mora učlaniti u Europsku svemirsku agenciju i kontaktirati s ostalim nacionalnim agencijama za svemir. No da bi se znanost, tehnologija i gospodarstvo povezali i zajedno okrenuli svemiru, to se na državnoj razini mora odrediti kao strateški cilj’, poručio je prof.dr. Slobodan Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa.

Ni Amerikanci nisu imali strategiju

Prvi je korak, smatraju ljudi okupljeni u Adriatic Aerospace Association, donošenje dokumenta koji bi Hrvatsku pogurao u međunarodne svemirske aktivnosti. Prijedlog tog dokumenta donijeli su članovi asocijacije s udrugom malih i srednjih tvrtki za svemir, SME4SPACE. U prezentaciji su prikazani bitni elementi Nacionalne svemirske strategije koja uključuje i Nacionalni svemirski program.

Prezentacija prijedloga Nacionalne svemirske strategije, Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

‘Ni SAD nisu imale nikavu strategiju sve dok Gagarin nije otišao u svemir. Tada se sve preokrenulo preko noći’, rekao je Bosanac, objašnjavajući zašto bi uopće maloj zemlji poput Hrvatske trebala nekakva svemirska strategija. ‘Strategija igra odlučujuću ulogu za društevnu zajednicu. A u svemiru je budućnost.’

‘Trenutna situacija nudi dobru perspektivu za povećanje hrvatskog udjela u globalnom tržištu za svemir a uvjet je stvoriti čvrstu bazu domaće industrije i znanosti’, smatraju članovi A3 koji tvrde da se svemirskim projektima mogu zaposliti mnogi stručnjaci, što bi imalo i sekundarne učinke na tržištima informacijskih i svemirskih sadržaja, vezanih za turizam i razonodu.

Javnim novcem do snažne svemirske industrije

Dugotrajni programi, kao i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju članovi inicijative. Javnim novcem trebalo bi poticati obrazovanje i stručno osposobljavanje, stoji u nacrtu strategije.

To bi omogućilo stvaranje niza specijaliziranih institucija za pripremu i provedbu svemirskih projekata u Hrvatskoj. A to pak uključuje snažnu svemirsku industriju za uspješno djelovanje na globalnom tržištu; mješavinu velikih tvrtki, srednjih sustava i podsustava dobavljača i manjih dobavljača dijelova i usluga, te suradnju sa svjetskim znanstvenicima.

Europska svemirska agencija ESA, bilateralni projekti sa zemljama EU, a naročito sa zemljama jugoistočne Europe, naši su glavni partneri za svemir, smatraju članovi inicijative.


Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Hrvatska ima svoje adute

Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijal voditi ga u početku na jednostavnijim projektima. U nekim područjima moguće je postići brzi razvoj: u izgradnji malih satelita, proizvodnji komponenti i podsustava za svemirske transportne sustave, poput pogonskih grupa za satelite, raketa za sondiranje gornjih slojeva atmosfere, mikro i mini-nosača satelita.

Hrvatska bi trebala moći ponuditi svoju pamet i kad je riječ o implementaciji robotike i senzorne tehnike, SAR tehnologiji, istraživanju vremenskih i klimatskih promjena, nadzoru mora, obradi podataka o promatranju Zemlje te razvoju i proizvodnji materijala i konstrukcija vrlo otpornih na temperaturu, magnetska polja i svemirsko zračenje.


Programski ciljevi kojih bi se trebali držati
Izvor: Screenshot / Autor: A3

Hrvatska mora biti ozbiljan konkurent u sve konkurentnijem globalnom komercijalnom tržištu u zrakoplovstvu, a u posljednje vrijeme i u svemirskom tehnološkom okruženju. Od telekomunikacije i navigacije, preko promatranja Zemlje, do svemirskog transporta i izgradnje i održavanja svemirskih postaja, niz je područja u kojima treba potražiti svoju priliku, smatraju članovi A3.

Razvoj mini i mikro satelita

Hrvatska bi čim prije trebala realizirati koncept mini i mikro satelita koji bi se razvijali samostalno i u suradnji s europskim partnerima, smatraju u A3. Od posebnog interesa je korištenje podataka sa satelita iz serije Sentinel koji se lansiraju u okviru EU programa COPERNICUS. Ti sateliti omogućuju dnevna i noćna promatranja kopna i mora pri svim vremenskim uvjetima; višespektralno promatranje vegetacije na kopnu i u priobalnom pojasu, kao i raspodjele temperatura na površini; detekciju štetnih plinova i aerosola koji utiču na kvalitetu atmosfere i klimatske promjene, te za oceanografska istraživanja vezana za klimatske promjene.

Hrvatska mora koristiti podatke planetarnih i deep space misija ESA kao što su BEPI-COLOMBO, SOLAR ORBITER ili CHEOPS, i uključiti se u planiranje i realizaciju misija predviđenih u skoroj budućnosti, kaošto su PLATO ili ATHENA.

Što će Hrvatskoj vlastiti sateliti?

Hrvatska može ostvariti veliki uspjeh u razvoju astrofizike, planetologije i srodnih znanstvenih oblasti korištenjem podataka i slika koji će se dobiti prijenosom sa svemirskog teleskopa James Webb i specijaliziranih sondi za istraživanje dubokog svemira. Kao budući član ESA Hrvatska će imati mogućnost pristupa snimkama i podacima spomenutih sondi. No to ne znači da ne bi trebali graditi i vlastite satelite.

‘Moramo imati vlastite satelite kako bismo bili sigurni da su dobiveni podaci pouzdani i da ih možemo dobiti kad ih trebamo’, smatra Bosanac.


Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Svemirski transport je u sadašnjosti u okviru ESA misija ograničen na transport bez ljudske posade. Među članicama trenutno ESA ne postoji suglasnost o planovima za letove u orbiti Zemlje ili prema bliskim nebeskim objektima vlastitim svemirskim letjelicama s ljudskom posadom. Hrvatska bi se trebala ograničiti na misije manjeg obima bez ljudske posade, koje će služiti razvoju znanosti i tehnologije, zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa, kao i osiguranju sigurnosti u slučaju kriznih situacija. A da bi se to postiglo, treba stimulirati razvoj hibridnih, elektromagnetnih i drugih novih sustava propulzije, upravljanja, navođenja i promatranja. A takve tvrtke i rješenje već postoje kod nas, reko je Bosanac.

Umjetna inteligencija i robotika

Umjetna inteligencija i robotika, sve brža digitalna komunikacija, biotehnologije, fizika čvrstih stanja, hibridna i elektromagnetska propulzija, nanomaterijali i druge tehnologije, sve se to implementira u svemirske sustave. Dosta od toga već postoji, čime se smanjuju troškovi budućih svemirskih istraživanja. No da bi se ona provela, treba stimulirati osnivanje i razvoj malih i srednjih tvrtki, angažiranih u oblasti visokih tehnologija s potencijalnom primjenom u svemiru, kažu u A3.

Prezentacija prijedloga Nacionalne svemirske strategije i programa

Pozivamo vas na prezentaciju prijedloga Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa koja je rezultat rada naših članova u suradnji s našim partnerima iz inozemstva.

Prezentacija će se održati u srijedu, 29. siječnja 2020.g. s početkom u 17 sati na Institutu Ruđera Boškovića u velikoj dvorani III krila, Bijenička cesta 54, Zagreb.

Opredjeljenje Republike Hrvatske u smjeru razvoja znanosti, tehnologije i gospodarske aktivnosti povezanih sa svemirom je neminovno. Kao preduvjet tog opredjeljenja je učlanjenje RH u Europsku svemirsku agenciju i kontakti s ostalim nacionalnim agencijama za svemir, ali prije svega opredjeljenje na državnoj razini kao strateški razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva u smjeru svemira. Prvi je korak donošenje dokumenta koji bi izražavao mjesto RH u međunarodnim svemirskim aktivnostima temeljem specifičnosti svojih ljudskih, znanstvenih i tehnoloških mogućnosti, geografskim okruženjem i članstvom u Europskoj zajednici država. Prijedlog tog dokumenta donijeli su članovi Adriatic Aerospace Association, u zajednici sa udrugom malih i srednjih tvrtki za svemir (SME4SPACE). U prezentaciji će biti prikazani bitni elementi Nacionalne svemirske strategije koja uključuje i Nacionalni svemirski program. Namjera je da se u široj javnoj diskusiji donese dokument za Republiku Hrvatsku.

PREUZIMANJE: Prijedlog Nacionalne svemirske strategije.

Prof. dr. sc. Slobodan Bosanac
predsjednik
Adriatic Aerospace Association

Posjeta prof. Yi Li s Politehničkog sveučilišta Northwestern

Prof. Yi Li s Odjela za astronautiku Sveučilišta Northwestern Polytechnic u Xianu posjetio nas je 5.- 7. prosinca. Tijekom posjete razgovarali smo o budućoj suradnji u svemirskom istraživanju.

Prof Li je posjetio dvije institucije, naše članove. Na Institutu Ruđer Bošković dr. Mile Ivanda pokazao je prof. Li istraživanja koja se odvijaju u laboratoriju za sintezu novih materijala. Direktor Instituta dr. David Smith ugostio je prof. Li kad su prezentirali istraživanja koja se odvijaju na obje institucije. Prof. Li posjetio je i Visoko Učilište Algebra gdje je upoznao dekana prof. Mislav Balkovića i održao predavanje pred prepunom publikom o NPU-u i radu na njegovom Odjelu. Posjeta je po svemu  bila vrlo uspješna.

Prva Jadranska svemirska konferencija 2019.

Adriatic Aerospace Association organizirala je 3. i 4. listopada 2019.g. prvu Adria Space Conference, koja se održala na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu u suradnji s Institutom i Sveučilištem u Zadru pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Konferencija je ugostila mnoge eminentne znanstvenike i istraživače na području svemirskih tehnologija iz regije i šire, a zajednička tema je bila regionalna suradnja budućnost manjih država u svemirskoj eri. Cilj konferencije bio je potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju naprednih tehnologija, uglavnom korištenih u svemirskim aktivnostima, što iz reakcija svih sudionika možemo reći da je i potpuni uspjeh. Pravo je zadovoljstvo u Hrvatskoj okupiti ovakav vrhunski skup znanstvenika na području svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija.

Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Association

Iz uvodnih govora Slobodana Danka Bosanca, predsjednika A3, Dijane Vican, rektorice Sveučilišta u Zadru, Davida Smitha, ravnatelja Instituta Ruđera Boškovića, Ilana Mora, veleposlanika Izraela u Hrvatskoj, Tome Antičića, državnog tajnika Ministarstva znanosti i obrazovanja zaduženog za znanost, te Maria Antonića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, bila je vidljiva svrha održavanja Konferencije, na jednom mjestu imati sve relevantne predstavnike svemirskih organizacija, Instituta i predstavnika državnih institucija koje jesu ili će vrlo uskoro morati odlučiti o budućnosti svemirskih tehnologija u dugoročnim strategijama razvoja Republike Hrvatske. Namjera je A3 da ova Konferencija postane godišnji skup sudionika u istraživanju i razvoju svemirskih tehnologija s ciljem regionalne suradnje.

Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru

Nakon uvodnih predavanja, prisutni su se mogli upoznati s znanstvenim projektom Crne Gore SEEIIST – Međunarodnim institutom za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Europe gdje je izlagačica Sanja Damjanović, Ministrica znanosti Crne Gore posebno istaknula toliko bitnu regionalnu suradnju.

Ognjan Božić iz DLR-a – Njemačkog svemirskog centra kroz svoju prezentaciju povijesnih dostignuća, ali i sadašnjih sposobnosti europskih država u području svemirskih tehnologija dotaknuo se aktualne teme – malih država u svemirskom dobu te pozicioniranju Hrvatske na svemirskom tržištu – upravo u području propulzije te izrade i održavanja nano i mikrosatelita.

David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđera Boškovića

Trenutna ekspanzija svemirskih letova mnoge je zainteresirana za svemir, o čemu je bilo govora na predavanju Heinza Stoewera, jednog od osnivača Europske svemirske agencije i direktora Njemačke svemirske agencije, koji je iznio zanimljivu statistiku o tome je li to sve opravdano ili neopravdano, s posebnim naglaskom o sudjelovanju malih država u svemirskim programima.

Ilan Mor, Veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj

U sklopu Konferencije održala se i zanimljiva panel diskusija upravo na temu malih zemalja u svemirskom dobu na kojoj su raspravljali Carsten Scharlemann, šef odjela Aerospace Engineering na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Austriji, Ognjan Božić, Bertram Arbesser-Rastburg, predsjednik Austrijskog instituta za navigaciju, Andreas Geisler iz Austrijske svemirske agencije i Petr Bares, predsjednik Czech Space Alliance iz Češke. Najbitniji zaključak cijele rasprave u kojoj su sudjelovali i sudionici svojim zanimljivim pitanjima je – osnivanje nacionalne svemirske agencije koja će omogućiti razvoj tehnologija i daljnje ulaganje u svemirski sektor.

Tome Antičić, državni tajnik za znanost, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

U drugom dijelu Konferencije sudjelovali su Tomaž Rodič iz SPACE – SI, Otto Koudelka s Tehničkog sveučilišt iz Graza, Nik Mohorko iz SpaceLinka, Mirta Medanić s temom „Space for youth“, Anja Nakarada Pečuljić iz Serbian Case for Space, Marko Bermanec, Filip Kisić, Luka Korov, Matija Makoter, Stjepan Puljić s projektom A3 – „Prvi hrvatski satelit PERUN I“, Vladimir Kušan i Ivan Tomljenović iz Oikon Ltd, Laboratory for RS and GIS, s temom primjene daljinskih istraživanja u zaštiti prirode i upravljanja prirodnim resursima, Dubravko Babić s FER-a s njihovim FERSAT projektom, Zdravko Terze s Zavoda za zrakoplovno inženjerstvo s projektom „Flapping Wing Vehicle for Mars Exploration – Modelling and Optimisation“, te Dražen Švehla s temom „First Cubesat Launcher“.

Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

Svi ovi napori trebali bi potaknuti daljnje zajedničke razvoje i suradnju u području nano-satelitskih tehnologija kao što su izgradnja, funkcije, pogon, komunikacija, kontrola položaja i slično.

Uvjereni smo da je Konferencija pokazala koheziju na području svemirskih tehnologija, a ponajviše u regionalnoj suradnji te da će se zaključci Konferencije realizirati u nadolazećoj godini te da je A3 regionalni igrač koji je pokazao da se može nositi s povjerenim zadaćama i nositi buduće projekte na području svemirskih tehnologija u Hrvatskoj i regiji.

Više o Konferenciji donose i TV kuće RTL televizija i Z1:

U Sisku se osniva Centar za svemirsku i inovativnu tehnologiju

Na 13. sjednici Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije koja će se održati 16. svibnja 2019.g. pod točkom 4. dnevnoga reda našao se zanimljiv prijedlog Župana Ive Žinića na usvajanje članicama i članovima Skupštine – donošenje Odluke o osnivanju Centra za svemirsku i inovativnu tehnologiju sa sjedištem u Sisku.

Upravo na temelju inicijative i potpisanih ugovora Županije i Adriatic Aerospace Association, Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Tehničke škole Sisak, Instituta Ruđer Bošković i tvrtke Amphinicy Technologies d.o.o, Županija je krenula u osnivanje Centra kako bi potaknuli razvoj i povezivanje gospodarske i znanstveno-stručne djelatnosti u ovom brzorastućem gospodarskom području, koje je još uvijek u RH nedovoljno iskorišteno. Sve navedene organizacije, ustanove i tvrtke sudjeluju zajednički u projektu kako bi osigurali stručnu, znanstvenu i tehničku pomoć i suradnju te potporu u omogućivanju prostora za obavljanje svih aktivnosti Centra.

A3 je u ovom projektu odigrao ključnu ulogu, gdje je najveći dio posla odradio naš član Stevče Arsoski, bez kojeg bi Centar bio samo neostvarena želja. Pri tome moramo spomenuti i aktivnost  našeg člana Jurice Kundrate koji je pridonio realizaciji projekta. Naravno, bez vizionarskog planiranja razvoja Sisačko-moslavačke županije zamjenika župana gosp. Ivana Celjka, a posebno Pročelnika za prosvjetu, kulturu i šport prof. Darjan Vlahova sve bi ostalo samo na pisanju pisama bez ikakvog odgovora. Ovo nam je ogroman poticaj na nastavku rada na svemirskim projektima u više smjerova, kako bi dodatno pokrenuli razvoj RH s naše strane.

Novoosnovana ustanova temeljem donesene Odluke, obavljati će djelatnosti stručne pomoći u provođenju aktivnosti usmjerenih na ispunjenje obveza koje nalažu zakoni i norme EU i EH u svezi sa svemirskom i inovativnom tehnologijom, razvoj novih inovativnih proizvoda za svemirsku industriju do razine patenata ili predindustrijsku proizvodnju, razvoj i stručna potpora inovativnim projektima učenika i studenata županije, predstavljanje novih tehnoloških rezultata rada, pomoć u pripremi i provedbi EU projekata s područja razvoja svemirske i inovativne tehnologije te podrška europskoj svemirskoj industriji i suradnja s drugim pravnim osobama kao što su srednje škole, sveučilišta, istraživački instituti i nacionalne agencije država članica Europske svemirske agencije.

U planu je da se Centar financira iz sredstava EU-a, ali i državnog odnosno županijskog proračuna, te putem potpora, sponzorstava i donacija. Prema prijedlogu, Centar bi bio neprofitan, odnosno bilo kakva ostvarena dobit upotrebljavala bi se isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti.

Znanstveno popodne sa Zoranom Kahrićem i Zdenkom Uvalićem: ICESat-2 i Konstruiranje svemirskih letjelica

Znanstveno popodne Adriatic Aerospace Associationa održano 29. listopada 2018.g., na Institutu Ruđera Boškovića, privuklo je velik broj zainteresiranih koji su prisustvovali dvama predavanjima, prvo gosp. Zorana Kahrića na temu ICESat-2, kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km, te drugo gosp. Zdenka Uvalića na temu Kako se izrađuju svemirske letjelice.

Predavanje gosp. Zorana Kahrića, ICESat-2

Predavanje gosp. Zdenka Uvalića Kako se izrađuju svemirske letjelice

ICESat-2, Kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km.

U predavanju je dan opis rada upravo lansiranog NASA-inog satelita ICESat-2 (https://www.nasa.gov/content/goddard/icesat-2 ) koji će mjeriti promjene ledenog pokrivača na polovima, putovanje santi leda i rast vegetacije. Teorija i praksa kako mjeriti 1cm sa satelita 500km
udaljenog koji putuje 8km u sekundi – i zašto to košta 1.2 milijarde dolara.  Pogled na design, proizvodnju, testiranje, probleme i lansiranje.

Zoran Kahrić je diplomirao elektrotehniku na Concordia University u Montrealu i magistrirao elektrotehniku na Boston University.

Radi u NASA Goddard Space Flight Center od 2001. kao elektro-inženjer, test inženjer i inženjer za radijacijske efekte. Za to vrijeme je radio na mnogim projektima, od velikih i poznatih kao James Web teleskop do malih koji imaju vrlo specifičnu namjenu. Između 2013. i 2017. je radio na izradi i testiranju laser detektora za ICESat-2 projekt i na razvoju komunikacije između ICESat-2 i zemaljskih stanica.

Od 2017 radi kao Lead Test Engineer na PACE projektu gdje vodi tim koji testira elektroniku. Cilj programa je pračenje života u oceanima mjerenjem raznih vrsta planktona. Satelit je planiran početi s radom 2020.

Kako se izrađuju svemirske letjelice?

U prosjeku, svaka četiri dana pokuša se postaviti svemirska letjelica u orbitu. Prošle 2017. godine zabilježeno je 90 uspješnih lansiranja i 6 neuspješnih.

Svemirska letjelica je složen stroj visoke pouzdanosti koji mora preživjeti neizmjernu razinu vibracija prilikom lansiranja, te raditi u potpuno negostoljubivom okruženju:

  • oštroj toplinskoj okolini,
  • dugotrajnom izlaganju zračenju,
  • pad snage zbog kiše meteora,

i uz sve to, obavljanje posla za koji je i zamišljena.

Svemirske letjelice ne mogu biti popravljene u svemiru, niti biti vraćene proizvođaču na reklamaciju. Jednostavno, za konstruktore svemirskih letjelica, neuspjeh nije opcija!

Predavanje će nas odvesti na putovanje svemirskom letjelicom od kolijevke pa do groba. Biti će govora o dramatičnom proizvodnom ciklusu letjelice, podijeljenom u posebne faze izrade, razdijeljenih projektnim evaluacijama. Uroniti ćemo u srce inženjerstva svemirske letjelice i opisati neke od stvarnih problema konstrukcije svemirskih letjelica.

Zdenko Uvalić rođen je 1966. godine. Studirao je Aerospace Engineering na Sveučilištu Kingston u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je stekao prvostupanjsku diplomu. Između 2001. i 2008. godine radio je u EADS Astrium kao glavni inženjer konstruktor kako na vojnim tako i komercijalnim telekomunikacijskim satelitima. Godine 2007. pridružio se EADS Astrium’s Earth Observation Navigation & Science Section, gdje je radio na ExoMars rover programu. Između 2009. i 2013. bio je odgovoran za sve tehničke i dizajnerske aspekte arhitekture strukturnih i mehaničkih podsustava Sentinel 5p satelita. Dobio je nagradu za izuzetan doprinos projektu.

U rujnu 2013. Zdenko je preuzeo dužnost višeg strukturnog inženjera u “Aircraft Research Association” (ARA) u Bedfordu, Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je radio na razvoju, uvođenju i verifikaciju inovativnih multifizičkih Finite Element Analysis naprezanja materijala modela u zračnim tunelima.

Godine 2015. vratio se u Airbus DS (bivši EADS Astrium) gdje je preuzeo ulogu Mehaničkog Arhitekta na programu Solar Orbiter kao i potporu drugim projektima u tijeku.

Zdenko je ovlašteni inženjer i član “Institute of Mechanical Engineers”, IMechE u Ujedinjenom Kraljestvu.

Javno popularno-znanstveno predavanje Ante Radonića: Astronautika danas i sutra

Uz naše znanstvene aktivnosti, jedna od njih je i popularizacija znanosti i tehnologije. Vodeći se time, odlučili smo krenuti u organizaciju popularno-znanstvenih predavanja.

Prvo predavanje pod nazivom “Astronautika danas i sutra” održati će cijenjeni kolega Ante Radonić 17. listopada 2018.g. s početkom u 16 sati na Institutu Ruđer Bošković.

Predavanje će pokriti aktualne misije lansiranja u orbitu kao i na Zemlji bliska nebeska tijela – Mjesec i Mars, misijama Kineske svemirske agencije, kao i privatnih kompanija poput SpaceX-a i njihovog raketnog programa.

O predavaču

Ante Radonić rođen je u Korčuli. Više od četrdeset godina radio je u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s odjelom astronautike. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Održava aktualna javna predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao više od osam stotina javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je tristotinjak popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Najviše je pisao za časopis zagrebačke zvjezdarnice Čovjek i svemir (od 1970.), kao i za časopis “Priroda”. Često na raznim radijskim i televizijskim postajama komentira događaje na polju istraživanja svemira i svemirskih letova. Od 1997. stalni je stručni suradnik tjedne emisije Andromeda, posvećene istraživanju svemira, na Drugome programu Hrvatskoga radija utorkom, koja se emitira od 20 do 22 sata. Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture (2014).