SVEMIRSKA UTRKA Slovenci u orbitu šalju čak dva satelita, a što je s Hrvatskom? Pitali smo profesora Bosanca

Što se to događa u svemiru, što su napravili Slovenci i što se događa s projektom prvog hrvatskog satelita, razgovaramo sa Slobodanom Dankom Bosancem, fizičarem s Instituta Ruđer Bošković i predsjednikom Adriatic Aerospace Associationa

Za prošlu nedjelju zakazano lansiranje rakete Vega zbog vremenskih je neprilika iznad svemirske luke u Francuskoj Gvajani odgođeno za 17. kolovoza. Kad napokon poleti, raketa će sa sobom ponijeti i 53 satelita 13 država članica Europske svemirske agencije. Svoje satelite u orbitu poslat će i Slovenci, donosi tportal.hr

Sateliti su fiksirani na posebnom novom adapteru koji je u suradnji s talijanskim tvrtkama izradio češki SAB Aerospace. To je prvi put da integracija satelita odrađena u Europi, i to u Češkoj. Odakle ta pomama za satelitima, zašto svatko želi ostaviti svoj otisak u svemiru i kaskamo li mi opet za ostatkom svijeta?

‘Razvoj tehnologije doveo je do toga da su nekad glomazni televizori na elektronske cijevi svedeni su na razinu mobilnih telefona, koji usput rečeno imaju daleko više sposobnosti komunikacije nego ondašnji televizori. Tako je i u svemirskoj tehnologiji’, kaže Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa, udruge koja pokušava u orbitu poslati prvi hrvatski satelit.

Na karti koju objavljuje Nanosats.eu prikazane su sve zemlje svijeta koje imaju svoje satelite. Hrvatske nema na tom popisu
Na karti koju objavljuje Nanosats.eu prikazane su sve zemlje svijeta koje imaju svoje satelite. Hrvatske nema na tom popisuIzvor: Ostale fotografije / Autor: Nanosats.eu

Minijaturizirane su i satelitske komponente, a s time i njihov volumen i masa, ne smanjujući pritom kvalitetu dobavljenih podataka. Uvelike se smanjila i cijena izrade i lansiranja satelita, toliko da su si satelite mogli priuštiti i oni izvan velikih svemirskih agencija kao što su NASA, ESA ili ROSCOSMOS. Vlastite satelite u orbiti danas imaju i razna sveučilišta, tvrtke, udruge…

‘Glavni motiv za razvoj malih satelita poput CubeSata prvenstveno je tržišni: prodavanje informacija koje ti sateliti prikupljaju, ali naročito razvoj i sudjelovanje u razvoju satelitske tehnologije koja se može koristiti za civilne potrebe’, kaže Bosanac.


Najčešće se takvi programi financiraju državnim ulaganjem prvih satelita pri sveučilištima i udrugama, ili putem startupa. Pogotovo u Europi, gdje takve projekte financiraju ministarstva, nacionalne svemirske agencije ili ESA.

‘Od svih europskih zemalja vlastite male, CubeSat satelite još jedino nemaju Hrvatska, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija‘, upozorava Bosanac koji kaže da je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji ESA najbolji pokazatelj koliko neka zemlja želi razvijati vlastiti svemirski program, počevši od malih satelita.

tportal
Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin

‘Hrvatska je tu u velikom zaostatku. Nije pokrenula ni temeljne korake u približavanju članstvu, osim potpisanog sporazuma o pristupanju ESA. Međutim, to nije pokazivanje ambicije da želimo razvijati tehnologiju već pro forma iskaznica da pristupamo toj renomiranoj agenciji’, kaže Bosanac.

Slovenci zapravo sad imaju ne jedan, nego dva satelita, otkriva Bosanac.

Jedan je NEMO HD, idejno pokrenut na Sveučilištu u Torontu i predstavljen u radu za dodjelu Masters of Applied Science. U to vrijeme Kanada je bila pridružena članica ESA pa je za financiranje projekta zatražena potpora organizacije.

‘O detaljima nisam upoznat, ali znam da ESA podupire međunarodnu suradnju. Slovenija je pridruženi član od 2016. i otad se može prijavljivati na međunarodne projekte. Tako je dobila i pomoć ESA za projekt s Kanađanima’, objašnjava Bosanac. Slovenski doprinos izradi tog satelita nije mu poznat, ali je sigurno da je NEMO HD sklapan i testiran u Kanadi.

‘Taj recept bi mogla koristiti i Hrvatska, ali kritična točka je dobra volja naše Vlade da financijski pridonese takvoj suradnji. Naša Asocijacija ima nekoliko poziva da se priključimo sličnim projektima, međutim Vlada na to pokazuje odbojnost’, otkriva Bosanac neke od najvažnijih razloga što u orbiti još nema i hrvatskih satelita.

Prvi hrvatski satelit Perun još čeka na svoj red
Prvi hrvatski satelit Perun još čeka na svoj redIzvor: Ostale fotografije / Autor: AAA

Slovenski satelit NEMO HD ima višespektralnu kameru kojom može analizirati sastav tla, stanje zelenila, i detaljno snimati terena. TRISAT je pak nekomercijalna nanosatelitska misija koju je osnovalo Sveučilište u Mariboru. Ovaj je satelit izrađen na platformi tvrtke SkyLabs, izrasloj iz suradnje s Kanađanima.

I baš je taj satelit je izrađen prema modelu razvoja svemirskog gospodarstva o kojem govori Bosanac. O nečem sličnom, u Hrvatskoj možemo samo maštati. Ili?

‘Naša asocijacija ima plan za izradu satelita Perun i tim u kojem je dvadesetak ljudi, od studenata do seniora, vrhunskih stručnjaka’, kaže Bosanac. ‘Problem je financiranje, premda će dosta komponenti satelita proizvesti i donirati naši članovi i partneri. Međutim, za ostalo nemamo novac, a država ne želi čuti za projekt.’

Nova generacija europskih raketa. Izvor: Društvene mreže / Autor: ESA

Kako namaknuti potreban novac, razmišlja i poseban marketinški tim s veleučilišta Algebra. S trenutnim stanjem projekta, i u slučaju da se pronađe potrebnih 80.000 eura, Perun bi mogao biti lansiran sredinom sljedeće godine, najavljuje Bosanac.

‘Postoji i projekt na FER-u, međutim dokle su došli nije mi poznato. Znam da imaju velikih problema jer im je projekt previše ambiciozan za veličinu satelita’, kaže Bosanac. ‘I Nenad Bakić je imao ideju da učenici srednjih škola izrade satelit. Međutim, koliko zna, od toga se odustalo jer se i tu podcijenila zahtjevnost projekta.’

Znači, do daljnjega Hrvatska ostaje bez svog satelita. Osim ako se ne skupi 80.000 eura i Perun napokon ne uleti sljedećeg ljeta.

Hrvatske tvrtke raditi će za Europsku svemirsku agenciju

Do kraja mjeseca, trebao bi biti potpisan sporazum koji za hrvatsku industriju može značiti značajan korak prema sudjelovanju na europskim svemirskim projektima. Hrvatska će, naime, u idućih pet godina uložiti osam milijuna eura za udio u Europskoj svemirskoj agenciji.  U toj vrijednosti hrvatske tvrtke dobit će ESA-ine projekte.

Što je za Al Jazeera Balkans rekao predsjednik A3, Slobodan Danko Bosanac, kolegice i kolege iz tvrtki članica, Geolux i Amphinicy Technologies, te državni tajnik za znanost Ministarstvo Znanosti i Obrazovanja, gosp. Tome Anticic pogledajte u prilogu.

Što se kuha na ‘Ruđeru’? Hrvatsku ozbiljno spremaju za svemirsku utrku, nude Nacionalni svemirski program, trebaju nam sateliti

Dugotrajni programi i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju autori prijedloga Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa.

Hrvatska znanost, tehnologija i gospodarstvo moraju se povezati; riječ je o neminovnom procesu, rečeno je na Institutu Ruđera Boškovića gdje je u srijedu predstavljen prijedlog Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa. Ovaj prijedlog osmislili su članovi Adriatic Aerospace Associationa u suradnji s partnerima iz inozemstva, piše u članku autor Mladen Smrekar za tportal.hr.

‘Adriatic Aerospace Association je dobro uočio nedostatak strategije i programa kojim bi se Hrvatska uključila u svemirski program’, rekao je David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji je i član ove asocijacije.

 

‘Svemirski sektor ekspanzivno ide naprijed. Ako to ne shvatimo, nepovratno ćemo zaostati‘, zaključio je Bosanac.

 

‘Hrvatska se mora učlaniti u Europsku svemirsku agenciju i kontaktirati s ostalim nacionalnim agencijama za svemir. No da bi se znanost, tehnologija i gospodarstvo povezali i zajedno okrenuli svemiru, to se na državnoj razini mora odrediti kao strateški cilj’, poručio je prof.dr. Slobodan Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa.

Ni Amerikanci nisu imali strategiju

Prvi je korak, smatraju ljudi okupljeni u Adriatic Aerospace Association, donošenje dokumenta koji bi Hrvatsku pogurao u međunarodne svemirske aktivnosti. Prijedlog tog dokumenta donijeli su članovi asocijacije s udrugom malih i srednjih tvrtki za svemir, SME4SPACE. U prezentaciji su prikazani bitni elementi Nacionalne svemirske strategije koja uključuje i Nacionalni svemirski program.

Prezentacija prijedloga Nacionalne svemirske strategije, Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

‘Ni SAD nisu imale nikavu strategiju sve dok Gagarin nije otišao u svemir. Tada se sve preokrenulo preko noći’, rekao je Bosanac, objašnjavajući zašto bi uopće maloj zemlji poput Hrvatske trebala nekakva svemirska strategija. ‘Strategija igra odlučujuću ulogu za društevnu zajednicu. A u svemiru je budućnost.’

‘Trenutna situacija nudi dobru perspektivu za povećanje hrvatskog udjela u globalnom tržištu za svemir a uvjet je stvoriti čvrstu bazu domaće industrije i znanosti’, smatraju članovi A3 koji tvrde da se svemirskim projektima mogu zaposliti mnogi stručnjaci, što bi imalo i sekundarne učinke na tržištima informacijskih i svemirskih sadržaja, vezanih za turizam i razonodu.

Javnim novcem do snažne svemirske industrije

Dugotrajni programi, kao i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju članovi inicijative. Javnim novcem trebalo bi poticati obrazovanje i stručno osposobljavanje, stoji u nacrtu strategije.

To bi omogućilo stvaranje niza specijaliziranih institucija za pripremu i provedbu svemirskih projekata u Hrvatskoj. A to pak uključuje snažnu svemirsku industriju za uspješno djelovanje na globalnom tržištu; mješavinu velikih tvrtki, srednjih sustava i podsustava dobavljača i manjih dobavljača dijelova i usluga, te suradnju sa svjetskim znanstvenicima.

Europska svemirska agencija ESA, bilateralni projekti sa zemljama EU, a naročito sa zemljama jugoistočne Europe, naši su glavni partneri za svemir, smatraju članovi inicijative.


Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Hrvatska ima svoje adute

Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijal voditi ga u početku na jednostavnijim projektima. U nekim područjima moguće je postići brzi razvoj: u izgradnji malih satelita, proizvodnji komponenti i podsustava za svemirske transportne sustave, poput pogonskih grupa za satelite, raketa za sondiranje gornjih slojeva atmosfere, mikro i mini-nosača satelita.

Hrvatska bi trebala moći ponuditi svoju pamet i kad je riječ o implementaciji robotike i senzorne tehnike, SAR tehnologiji, istraživanju vremenskih i klimatskih promjena, nadzoru mora, obradi podataka o promatranju Zemlje te razvoju i proizvodnji materijala i konstrukcija vrlo otpornih na temperaturu, magnetska polja i svemirsko zračenje.


Programski ciljevi kojih bi se trebali držati
Izvor: Screenshot / Autor: A3

Hrvatska mora biti ozbiljan konkurent u sve konkurentnijem globalnom komercijalnom tržištu u zrakoplovstvu, a u posljednje vrijeme i u svemirskom tehnološkom okruženju. Od telekomunikacije i navigacije, preko promatranja Zemlje, do svemirskog transporta i izgradnje i održavanja svemirskih postaja, niz je područja u kojima treba potražiti svoju priliku, smatraju članovi A3.

Razvoj mini i mikro satelita

Hrvatska bi čim prije trebala realizirati koncept mini i mikro satelita koji bi se razvijali samostalno i u suradnji s europskim partnerima, smatraju u A3. Od posebnog interesa je korištenje podataka sa satelita iz serije Sentinel koji se lansiraju u okviru EU programa COPERNICUS. Ti sateliti omogućuju dnevna i noćna promatranja kopna i mora pri svim vremenskim uvjetima; višespektralno promatranje vegetacije na kopnu i u priobalnom pojasu, kao i raspodjele temperatura na površini; detekciju štetnih plinova i aerosola koji utiču na kvalitetu atmosfere i klimatske promjene, te za oceanografska istraživanja vezana za klimatske promjene.

Hrvatska mora koristiti podatke planetarnih i deep space misija ESA kao što su BEPI-COLOMBO, SOLAR ORBITER ili CHEOPS, i uključiti se u planiranje i realizaciju misija predviđenih u skoroj budućnosti, kaošto su PLATO ili ATHENA.

Što će Hrvatskoj vlastiti sateliti?

Hrvatska može ostvariti veliki uspjeh u razvoju astrofizike, planetologije i srodnih znanstvenih oblasti korištenjem podataka i slika koji će se dobiti prijenosom sa svemirskog teleskopa James Webb i specijaliziranih sondi za istraživanje dubokog svemira. Kao budući član ESA Hrvatska će imati mogućnost pristupa snimkama i podacima spomenutih sondi. No to ne znači da ne bi trebali graditi i vlastite satelite.

‘Moramo imati vlastite satelite kako bismo bili sigurni da su dobiveni podaci pouzdani i da ih možemo dobiti kad ih trebamo’, smatra Bosanac.


Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Svemirski transport je u sadašnjosti u okviru ESA misija ograničen na transport bez ljudske posade. Među članicama trenutno ESA ne postoji suglasnost o planovima za letove u orbiti Zemlje ili prema bliskim nebeskim objektima vlastitim svemirskim letjelicama s ljudskom posadom. Hrvatska bi se trebala ograničiti na misije manjeg obima bez ljudske posade, koje će služiti razvoju znanosti i tehnologije, zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa, kao i osiguranju sigurnosti u slučaju kriznih situacija. A da bi se to postiglo, treba stimulirati razvoj hibridnih, elektromagnetnih i drugih novih sustava propulzije, upravljanja, navođenja i promatranja. A takve tvrtke i rješenje već postoje kod nas, reko je Bosanac.

Umjetna inteligencija i robotika

Umjetna inteligencija i robotika, sve brža digitalna komunikacija, biotehnologije, fizika čvrstih stanja, hibridna i elektromagnetska propulzija, nanomaterijali i druge tehnologije, sve se to implementira u svemirske sustave. Dosta od toga već postoji, čime se smanjuju troškovi budućih svemirskih istraživanja. No da bi se ona provela, treba stimulirati osnivanje i razvoj malih i srednjih tvrtki, angažiranih u oblasti visokih tehnologija s potencijalnom primjenom u svemiru, kažu u A3.

Stručna ekskurzija učenika i nastavnika Strukovne škole Đurđevac u Milano na Simpozij „Živi planet“ 2019.

Sekcija za svemirsku tehnologiju-Đurđevac, 18 učenika i 6 nastavnika, bili su na stručnoj ekskurziji u Italiji od 15.5.2019. do 17.5.2019. U okviru stručne ekskurzije obišli su sportske, kulturne i vjerske znamenitosti Milana, Verone i Padove. Za A3 izvještava nas prof. Željko Brček, mr.ing.el. pa u nastavku pročitajmo njihove utiske.

Europska svemirska agencija –  Simpozij „Živi planet“  2019

(European Space Agency’s 2019 Living Planet Symposium)

Milano – Italija

13.-17.5.2019.

Ovaj se simpozij fokusirao na to kako promatranje Zemlje doprinosi znanosti i društvu, te kako promjenjive tehnologije i akteri mijenjaju tradicionalni način promatranja Zemlje, što također stvara nove mogućnosti za interakcije između javnog i privatnog sektora.

Školski laboratorij za učenike starosti 13-18 godina

(LPS School Lab for Schools 13-18 Years)

Treće izdanje Školskog laboratorija Living Planet Symposium (LPS) održao se u Milanu od 13. do 17. svibnja 2019. godine. Nakon velikog uspjeha prethodnih školskih laboratorija u LPS Pragu (2016) i LPS Edinburgh (2013), Događaj 2019. ponovno je potaknuo učenike i učitelje da otkriju uzbudljive znanosti i tehnologije za promatranje Zemlje, dajući im neke uvide i u znanosti o Zemlji i Svemirskoj znanosti, povezujući najsuvremenije prostorne aktivnosti s nastavnim planom i programom srednje škole.

Događaj je uključivao ​​prezentacije i demonstracije međunarodnih stručnjaka iz područja znanosti o Zemlji, daljinskog istraživanja i promatranja Zemlje, praćene praktičnim vježbama i pokusima uz primjenu najmodernijih tehnologija.

Nekoliko svemirskih agencija, istraživačkih instituta i sveučilišta predstavilo je različite primjene i primjere tehnika daljinskog istraživanja, koje se koriste za praćenje i istraživanje atmosfere Zemlje, vulkana, oceana itd. Cilj je bio ohrabriti učenike da razmišljaju o planeti Zemlji kao sustavu i otkrivaju tehnologije koje se koriste za promatranje, praćenje i modeliranje takvog složenog sustava.

LPS School Lab poticao je znanstveno i kritičko mišljenje i nadopunu i integriranje znanje koje su učenici stekli u učionici na satovima geografije, fizike, kemije, matematike, biologije i opće znanosti.

Susretanjem se sa stručnjacima iz svemirskog sektora, učenici su postali svjesni različitih akademskih putova i prilika za karijeru u svemirskom sektoru.

Naši učenici i nastavnici su sudjelovali na prezentacijama i radionicama od 14h do 18h  : Kutak 4, Kutak 2. Kutak 1, Kutak 3 i Kutak 5 .

KUTAK 4: Britanska akademija svemira i Britanska svemirska agencija

Naslov: Proučite ocean iz svemira pomoću infracrvenih očiju satelita

Kako se svijet vidi na infracrvenom? U ovom kutku učenici su naučili da je moguće “promatrati” temperaturu tijela zahvaljujući infracrvenoj kameri i naučili su je koristiti za mjerenje temperature vode. Zahvaljujući ovoj aktivnosti oni su razumjeli kako sateliti mjere temperaturu oceana i prate struje, dva temeljna parametra za proučavanje klimatskih promjena. Također su koristili aplikacije i softver za pristup vremenskim podacima i shvatili kako se prognozira vrijeme.

KUTAK 2: DLR (Njemačka svemirska agencija) i ESERO Njemačka:

Od neba do zemlje i natrag: alati i pristupi za umetanje daljinskog očitavanja (ili “daljinsko očitavanje”) u učionicu

Kako se Zemlja vidi iz svemirske stanice? Kako gledati na udaljena mjesta kao što je planina Fuji i istražiti ih odmah bez ikakvog rizika? Otkrivanje fascinantnim putovanjem u proširenoj i virtualnoj stvarnosti podijeljenim u dvije radionice. Učenici su zatim nastaviti put u još tri radionice koje su im omogućiti da upoznaju Planetu iz perspektive  satelita za promatranje Zemlje. Putovanje od slika, ali i eksperimenata s infracrvenom kamerom. Putovanje se opet završilo u svemiru, kako bi se upoznali s novim europskim navigacijskim sustavom: Galileo!

KUTAK 1: ESA (Europska svemirska agencija) i ESERO Italia

Naslov: Mjerimo kvalitetu zraka koji udišemo i neke čimbenike koji mogu utjecati na klimu

Čujemo o godinama zagađenja zraka koje udišemo, posebno u gradovima poput Milana koji se svakodnevno suočavaju s problemima u prometu, ali postoji li način da se doista razumije i objektivno mjeri kvaliteta ovog zraka? ESA je stvorila malu, ali sofisticiranu prijenosnu platformu za ovogodišnji školski laboratoriju koja nam omogućuje mjerenje vrijednosti nekih plinova koji su štetni za naše zdravlje i vrijednosti finih čestica. Ovaj alat, u načelu, radi na sličan način kao i oni postavljeni na Sentinel 5-P, prvom satelitu programa Copernicus koji je posvećen praćenju kvalitete zraka. Na ovom fascinantnom putovanju u troposferu učenici su mogli sve pratiti kako bi razumjeli i analizirali njegovu krhkost predstavljanjem, eksperimentima i simulacijama, važnim i u odnosu na proučavanje efekta staklenika.

KUTAK 3: ASI (Talijanska svemirska agencija)

Naslov: Putovanje između nebeskih tijela našeg Sunčevog sustava

Spremni ste sletjeti  na drugi planet u našem Sunčevom sustavu? Kroz pravi projektni rad, učenici su bili vođeni u praktičnoj aktivnosti koja ih je naučila temeljnim elementima koje treba uzeti u obzir ako žele sletjeti na nebesko tijelo i prepoznati morfologiju nekih planeta našeg sustava. Avantura je bila popraćena 2d i 3d slikama.

KUTAK 5: Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV)

Naslov: Pratite potrese i vulkane s kopna i prostora

INGV je jedan od najvažnijih instituta u svijetu za praćenje geofizičkih fenomena više od dvadeset godina, uključujući i korištenje satelitskih podataka. U školskom laboratoriji njihovi su stručnjaci omogućili učenicima da bolje upoznaju potrese kroz platformu koja simulira učinak; u isto vrijeme učenici su imali priliku razumjeti kako je institut sposoban pratiti te pojave provodeći praktične aktivnosti s mobilnim seizmičkim praćenjem i platformom za upozoravanje na tsunami. U tom kutku učenici su također mogli napraviti pravo putovanje u središte zemlje kroz malu izložbu i zahvaljujući modelima tektonskih ploča i vulkanskih erupcija.

Bilo je super zanimljivo i poučno.

Hvala Ministarstvu znanosti i obrazovanja što nam je omogućilo odlazak u Italiju.

Hvala Jadranskoj aero-svemirska asocijaciji na podršci oko prijave i organizacije ekskurzije.

Željko Brček mr.ing.el.

Sudjelovanje A3 na SSSIF 2019 – Međunarodnom forumu malih satelita u Španjolskoj

Međunarodni forum malih satelita u Španjolskoj održan je od 7. do 8. ožujka 2019. u španjolskom gradu Malagi. Na konferenciji je sudjelovao i naš član dr.sc. Hrvoje Zorc ispred naše A3 te uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, čiji kratki izvještaj prenosimo u cijelosti.

Hrvoje Zorc: “Konferencija je trajala dva puna dana. Na njoj je po mojoj ocjeni bilo oko 250 sudionika. Struktura održavanja konferencije je imala težište na uvodnim (keynote) izlaganjima, nakon čega je slijedila panel diskusija. Svi panelisti su odgovarali na 3-4 zajednička pitanja na određenu temu. Održane su četiri takve panel diskusije. Nakon panel rasprava održano je nekoliko usmenih izlaganja (4-5). Bila je organizirana i poster sekcija, no bez formalnog vremena održavanja, tako da je bilo teško „uhvatiti“ osobe koje su bili autori postera.

Uvodna izlaganja su bila namijenjena osobama s velikim iskustvom u cubesat tehnologijama (NASA, Caltech, ESA, Universidad Vigo i dr.). Iz svih izlaganja bilo je lako odrediti trend današnjih istraživanja i misija za male satelite. Trenutno najveći interes vlada za formiranje klastera malih satelita. To drugim riječima znači da se mali sateliti nakon lansiranja i izbacivanja u orbitu grupiraju u određene formacije, pri čemu su međusobno udaljeni 1-50 km. Čovjek bi se mogao pitati čemu to, kad ne bi bilo objašnjeno da ESA financira projekt pod imenom RACE. U tom je projektu predviđeno spajanje dva mala satelita. Također je bila spomenuta optička navigacija prilikom spajanja (takav projekt provode zajedno Poljska i Rumunjska). Znači da se planira automatsko formiranje male svemirske stanice u Zemljinoj orbiti kao uvertira stvaranju takve slične velike stanice, čiji bi se dijelovi mogli automatski povezivati i spajati. Takva će stanica zamijeniti sadašnji ISS.

Drugu grupu izlaganja čine projekti s različitim mogućnostima analize višespektralnih i multispektralnih podataka. ESA financira jedan takav projekt pod imenom PICASSO, koji financira Finska. Zanimljivo je da će se raditi o jednom 3U satelitu, upravo takvom koji smo mi planirali za lansiranje (Perun 2). Nama na ruku ne idu činjenice da nemamo nikakvu financijsku potporu pa cijeli satelitski projekt na frustrirajući način stoji već godinu dana.

Neki projekti koji se trenutno provode vrlo su zanimljivi: Radi se o projektima GOMX-4b i GOMX-5. U prvom od ta dva će se također iz svemira prenositi hiperspektralna slika, ali usput ispitati i moguće promjene putanje uz korištenje mlaznica specifičnog dizajna. Drugi projekt  je namijenjen ispitivanju prijenosa velikog broja informacija (X-band). Sustavi za pomicanje satelita (prebacivanje u drugu orbitu, primicanje drugima i sl.) temelje se većinom na mlaznicama uz upotrebu hladnih plinova (Ar), te nekim novim, vrlo zanimljivim pristupima. Uređaji, koji se koriste, su uglavnom modifikacije uređaja koji se u poluvodičkoj industriji koriste za suho jetkanje ili ionski asistiranu depoziciju.

Bila je održana i zanimljiva panel rasprava o lanserima za male satelite. Tu postoje tehnički i financijski problemi. Može li se načiniti raketa koja će postići prvu kozmičku brzinu s malim teretom (1U – 6U) te isplati li se graditi takvu raketu ili je jeftinije staviti male satelite uz neku veliku raketu koja nosi do 140U. Danas u svijetu već postoji stotinjak poduzeća koja rade na razvoju malih lansera.

Moram naglasiti izuzetnu kompetentnost većine pozvanih predavača, ali i sudionika. Na konferenciji sam uspostavio kontakt s kolegom iz Slovačke, koja radi na svom prvom satelitu, i pozvao ga na naš skup u listopadu. On je vrlo zainteresiran da dođe na naš regionalni forum u listopadu.

Konačno, zaključujem da bi ulazak Hrvatske u ESA, unatoč proračunskim troškovima, bio veliki pomak naprijed za hrvatsku „high-tech industriju“ jer bi se tim pristupom otvorila vrata programima ESA, koja putem otvaranja pristupa ESA-inim bazama podataka i tečajevima pomaže ubrzavanju svemirskih programa novih članova. Važno je i uključivanje u međunarodnu podjelu rada i odgovornosti na projektima. U sadašnjoj situaciji u Hrvatskoj se ne može očekivati da se pojedina poduzeća uključe u svemirski program. Ona nemaju financijsku snagu da dio svojih resursa usmjere u razvoj svemirskih tehnologija, već su prije svega usmjereni na vlastito preživljavanje. Kad bi se osnovala Hrvatska svemirska agencija (HRSA) s odgovarajućim programima i proračunom, onda bi se na njezin natječaj mogla javljati poduzeća s određenim razvojnim resursima (npr. razvoj višespektralne kamere, razvoj mlaznica, razvoj raketa za lansiranje, razvoj strukture malih satelita i sl.).

O svemu ostalome, kao i detaljnom programu SSSIF konferencije u Malagi mogu se naći detalji na adresi https://sssif.com/agenda . Tamo postoje i imena osoba koja su održavala izlaganja, no nažalost nema popisa svih sudionika s kontaktima, što bi olakšalo moguću komunikaciju.”

Nove mjere potpore za povećanje prijava na program Obzor 2020. i promociju inicijativa vezanih uz svemir i svemirske tehnologije

Na nedavnoj informativnoj radionici u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljene su nacionalne mjere pod nazivom “Nove mjere potpore za povećanje prijava na program Obzor 2020. i promociju inicijativa vezanih uz svemir i svemirske tehnologije”.  Kako doznajemo od gosp. Miroslava Petrovića, voditelja Ureda za istraživanje i međunarodnu suradnju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, postoje sljedeće mjere za informiranje i popularizaciju znanosti u Republici Hrvatskoj, a koje su od interesa/važnosti za našu zajednicu okupljenu oko Adriatic Aerospace Associationa, koje su trenutno dostupne ili kroz 2019.:

1) Natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja: Znanstveni skupovi, udruge i popularizacija znanosti

MZO svake godine provodi javne pozive za dodjelu financijske potpore za:

  1. pripremu i održavanje znanstvenih i znanstvenostručnih skupova i škola,
  2. redovitu djelatnost znanstvenih i znanstvenostručnih udruga i
  3. provedbu programa popularizacije znanosti.

Idući natječaj za 2019. možemo očekivati vjerojatno u drugom kvartalu 2019. Više info na:

https://mzo.hr/hr/rubrike/znanstveni-skupovi-udruge-popularizacija-znanosti

2) Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih

MZO svake godine raspisuje Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih. Svake godine su definirana prioritetna područja. Sigurno će ići i iduće godine područje ‘vještina i kompetencija u području tehnike te informacijskih i komunikacijskih tehnologija’.

Idući natječaj za 2019. možemo očekivati vjerojatno u drugom kvartalu 2019: Više info na:

https://mzo.hr/hr/natjecaj-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-projektima-udruga-u-podrucju-izvaninstitucionalnoga-7

3) Potpora inicijativama vezanima uz svemir i svemirske tehnologije

Osim (individualnim) potporama za sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i sajmovima u svrhu dogovaranja inicijativa, prezentacije rada i umrežavanja vezano uz svemir i svemirske tehnologije, te potporama za sudjelovanje na radionicama ili kraćim treninzima u ESA-i, nacionalnim svemirskim agencijama te tijelima zaduženima za provedbu nacionalnih svemirskih politika u državama članicama ESA-e, MZO nudi potpore organizacijama za organizaciju radionica i drugih događaja za promociju i demonstraciju europskih svemirskih programa i vezanih tehnologija u Hrvatskoj te definiranje i povećanje vidljivosti aktivnosti vezanih uz nacionalnu svemirsku politiku.

Radi se o institucionalnim potporama u vrijednosti do 50.000,00 kn koje se dodjeljuju svake godine.

Natječaj je kontinuirano otvoren i može se pristupiti prijavi. Više info na: https://mzo.hr/hr/nove-mjere-potpore-za-povecanje-prijava-na-program-obzor-2020-promociju-inicijativa-vezanih-uz

4) Najavljen je natječaj za promociju, popularizaciju i obrazovanje u 2019.

Očekuje se u 2019. s time da će ga objaviti i koordinirati ESA. Detalja oko toga još nema, na radionici je isto tako samo spomenut. Detalji će se znati kada bude otvoren.

Pored ovih natječaja za popularizaciju, informiranje, promociju i obrazovanje, postoji niz natječaja za istraživanje i razvoj. Navodimo sljedeće najvažnije nacionalne i EU linije financiranja R&D-a koje su dostupne u 2019. Svi natječaji su više vezani uz individualne istraživače, tj. ustanove u području visokog obrazovanja i znanosti ili pak za poduzetnike.

Natječaji u Republici Hrvatskoj

1) Interni mehanizmi financiranja ustanova kao npr. godišnji sveučilišni fond za istraživanje

2) HRZZ (http://www.hrzz.hr)

2.1) Istraživački projekti (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=80)

2.2) Uspostavni istraživački projekti (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=80)

2.3) Partnerstvo u istraživanjima (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=53#Partnerstvo%20u%20istra%C5%BEivanjima)

2.4) Natječaj QuantERA 2019 (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=53#Natje%C4%8Daj%20QuantERA%202019)

2.5) „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2526)

3) UKF (http://www.ukf.hr/default.aspx)

2A Potpora “Stjecanje iskustva” – trenutno otvorena.

Cilj je potpore „Stjecanje iskustva” dati priliku vrsnim znanstvenicima i stručnjacima iz Hrvatske da posjete najbolje istraživačko-razvojne centre u inozemstvu kako bi uspostavili suradnju i stekli nove vještine potrebne za unaprjeđenje znanosti i tehnologije u domovini.
Posjet mora biti usmjeren ka: a) uspostavi ili unapređenju međunarodnog zajedničkog projekta s ciljem privlačenja investicija ili pripreme prijave za stranu potporu; b) prijenosu neophodnog znanja koje doprinosi jačanju tržišnog potencijala nekog na znanju utemeljenog poduzeća; c) prijenosu znanja i vještina nužnih za stvaranje nekih drugih dodanih vrijednosti za znanost i tehnologiju.
Talentirani znanstvenici koji žive i rade u Hrvatskoj te su stekli doktorat znanosti najkasnije 10 godina od datuma otvaranja natječaja mogu se prijaviti za potporu kratkih posjeta u trajanju najviše 6 mjeseci. Unutar tog perioda, može se tražiti potpora za jedno putovanje, u skladu s očekivanim ishodom. Ova potpora se dodjeljuje u vidu stipendije za usavršavanje i znanstveno istraživanje.
Uvjet za uspješnu prijavu jest kandidatov plan profesionalnog razvoja koji je odobrio inozemni domaćin te koji jasno pokazuje novu vrijednost za Hrvatsku proisteklu iz predloženog posjeta.
Za detalje, kriterije i uvjete prijave, vidjeti tekst natječaja i pripadajuće dokumente.

Rok za prijavu: 1. veljače, 2019. godine, do ponoći.

Prijava (svi obrasci i pisma) se podnosi na engleskom jeziku ili ravnopravno na hrvatskom i engleskom jeziku (link za obrasce na engleskom jeziku).

4) nacionalni EU fondovi (OP Konkurentnost i kohezija, natječaji za 2018/2019)

3d2.1.3 Inovacije novoosnovanih MSP- Faza II

U najavi!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/inovacije-novoosnovanih-msp-ove-ii-faza/

https://www.mingo.hr/page/otvoreno-e-savjetovanje-za-poziv-na-dostavu-projektnih-prijedloga-inovacije-novoosnovanih-msp-ova-ii-faza

3d2.2  Inovacije u područjima S3

U najavi!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/inovacije-u-s3-podrucjima/

Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) – 2

Otvoren!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/poboljsanje-konkurentnosti-i-ucinkovitosti-msp-a-kroz-informacijske-i-komunikacijske-tehnologije-ikt-2/

“IZGRADNJA I OPREMANJE PROIZVODNIH KAPACITETA MSP” – KK.03.2.1.15

Otvoren!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/izgradnja-i-opremanje-proizvodnih-kapaciteta-msp-kk-03-2-1-15/

Inovacijski vaučeri za MSP-ove

Otvoren!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/inovacijski-vauceri-za-msp-ove/

EU – programi zajednice – natječaji

ERASMUS+

Erasmus+ – Ključna aktivnost 2 -Savezi znanja – otvoren!

Savezi znanja su transnacionalne aktivnosti vođene rezultatima između visokih učilišta i poduzetništva.

Projekti su otvoreni za sve discipline, sektorsku i međusektorsku suradnju. Savezi znanja za cilj imaju jačanje europskih inovacijskih kapaciteta i poticanje inovacija u visokom obrazovanju i poduzetništvu. Savezi znanja namjeravaju:

  • razvijati nove inovativne i multidisciplinarne pristupe predavanju i učenju;
  • poticati poduzetništvo i poduzetničke vještine nastavnog osoblja i zaposlenika tvrtke;
  • olakšati razmjenu, protok i zajedničko stvaranje znanja.

https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/actions/key-action-2-cooperation-for-innovation-and-exchange-good-practices/knowledge_en

Erasmus+ – Mreže Jean Monnet – otvoren!
Mreže Jean Monnet potiču stvaranje i razvoj konzorcija međunarodnih igrača (institucija visokog obrazovanja, centri izvrsnosti, odjeli, ekipe, pojedinačni stručnjaci i sl.) na području studija u EU radi prikupljanja informacija, razmjene iskustava, izgradnje znanja i promicanja procesa europskih integracija širom svijeta. Aktivnost također može podržavati postojeće mreže, posebice one koje potiču sudjelovanje mladih istraživača u temama vezanim uz EU.

https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/actions/jean-monnet/jean-monnet-networks_en

H2020 – SVEMIR – 2018-2020 – otvoren!

Promatranje Zemlje

DT-SPACE-01-EO-2018-2020: Otvaranje Copernicusa tržištu

LC-SPACE-02-EO-2018: Evolucija Copernicusa – Koncepti iskorištavanja misije

LC-SPACE-03-EO-2018: Evolucija Copernicusa – Prirema za sljedeću generaciju Copernicusa

Oceanski modeli Pomorske službe

LC-SPACE-04-EO-2019-2020: Evolucija Copernicusa – Istraživačke aktivnosti u podršci primjenjivih rješenja među Copernicus uslugama

LC-SPACE-05-EO-2019: Evolucija Copernicusa – Analiza jaza za pripremu budućih aktivnosti za potvrđivanje podataka i poboljšanje kvalitete Copernicusa

DT-SPACE-06-EO-2019: Međunarodna suradnja Copernicusa – Dizajniranje  daljnjih primjena tehnika promatranja Zemlje sa međunarodnim partnerima

Svemirske djelatnosti, poduzetništvo, informiranje javnosti i obrazovanje

DT-SPACE-07-BIZ-2018: Svemirski hubovi za Copernicus

DT-SPACE-08-BIZ-2018: Javno informiranje i obrazovanje na temu svemira

DT-SPACE-09-BIZ-2019: Svemirski hubovi (podrška start-up-ovima)

Svemirske tehnologije, znanost i istraživanje

SPACE-10-TEC-2018-2020: Tehnologije za europsku nezavisnost i konkurentnost

SPACE-11-TEC-2018: Opće svemirske tehnologije

SPACE-12-TEC-2018: STZI – Robotičke svemirske tehnologije

SPACE-13-TEC-2019: STZI – Svemiski električni pogoni i održavanje postaja

LC-SPACE-14-TEC-2018-2019: Tehnologije promatranja Zemlje

SPACE-15-TEC-2018: Tehnologije za satelitske komunikacije

SPACE-16-TEC-2018: Pristup svemiru

SPACE-17-TEC-2019: Pristup svemiru

SPACE-20-SCI-2018: Znanstvena instrumentacija i tehnologije koje omogućuju svemirske znanosti i istraživanje svemira

Sigurno i pouzdano svemirsko okruženje

SU-SPACE-22-SEC-2019: Svemirska prognoza vremena

SU-SPACE-23-SEC-2019: Napredna istraživanja svemirskih tijela čije se orbite sijeku za zemljinom i nove tehnologije prijenosa korisnog tereta u orbitu za planetarnu obranu

SU-SPACE-31-SEC-2019: Istraživačka i inovacijska mreža državnih korisnika sigurnih satelitskih komunikacija

RADNI PROGRAM SPACE 2018-2020 se nalazi na:

http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/wp/2018-2020/main/h2020-wp1820-leit-space_en.pdf

Otvoreni natječaj se nalaze na:

https://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/h2020/calls/h2020-space-2018-2020.html#c,topics=callIdentifier/t/H2020-SPACE-2018-2020/1/1/1/default-group&callStatus/t/Forthcoming/1/1/0/default-group&callStatus/t/Open/1/1/0/default-group&callStatus/t/Closed/1/1/0/default-group&+identifier/desc

Više o H2020 svemirskoj politici i pravilnicima se nalazi na: https://ec.europa.eu/info/h2020-space-2018_en

HORIZON 2020 Širenje izvrsnosti i proširenje sudjelovanja

WIDESPREAD-03-2018: Twinning

Twinning za cilj ima značajno ojačati definirano područje istraživanja u sveučilišnoj ili istraživačkoj organizaciji zemlje sudionice proširenja povezujući ga s najmanje dvije međunarodno vodeće istraživačke institucije iz dvije različite države članice ili pridružene zemlje. Twinning će: 1) povećati znanstveni i tehnološki kapacitet povezanih institucija s naglaskom na sveučilište ili istraživačku instituciju iz zemlje sudionice proširenja; 2) pomoći u podizanju istraživačkog profila institucije iz zemlje sudionice proširenja, kao i istraživačkog profila osoblja institucije.

WIDESPREAD-04-2019: Predsjedatelji EIP-a – Europskog istraživačkog prostora

Aktivnosti predsjedatelja Europskog istraživačkog prostora podupirat će sveučilišta ili istraživačke organizacije s ciljem privlačenja i održavanja visokokvalitetnih kadrova pod vodstvom izvanrednog istraživača i voditelja istraživanja (EIP predsjedatelja) i paralelno provoditi strukturne promjene kako bi se postigla izvrsnost na održivoj osnovi.

RADNI PROGRAM:

http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/wp/2018-2020/main/h2020-wp1820-sewp_en.pdf

http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/h2020-section/spreading-excellence-and-widening-participation

Financiranje Europskog istraživačkog vijeća

https://erc.europa.eu/funding/starting-grants

https://erc.europa.eu/funding/consolidator-grants

https://erc.europa.eu/funding/advanced-grants

https://erc.europa.eu/funding/proof-concept

https://erc.europa.eu/funding/synergy-grants

Budi prvi koji će uhvatiti signal Europskog studentskog Zemljinog orbitera – lansiranje 3. prosinca

Umjetnički prikaz ESEO-a

Vrijeme je da se pripremite za osluškivanje svemira. Kako bi proslavili lansiranje Europskog studentskog Zemljinog orbita (ESEO), Ured za obrazovanje ESA-e poziva radioamatersku zajednicu na osluškivanje svemira i izazov tko će prvi zaprimiti signal nove svemirske letjelice u Zemljinoj orbiti.

POSLJEDNJA VIJEST: LANSIRANJE 3. PROSINCA 2018.

Video prijenos događaja možete pratiti i na našim stranicama:

ESEO-vo lansiranje je odgođeno za 3. prosinca 2018. godine iz zračne baze Vandenberg, u sklopu lansiranja SSO-A-a, u 19:32 po srednjoeuropskom vremenu; dok je odvajanje i aktiviranje svemirske letjelice zakazano oko 2 sata 13 minuta nakon lansiranja.

Više na stranicama: SpaceX Reddit


Oko dvije minute nakon što bude postavljena u svoju konačnu orbitu, letjelica ESEO početi će odašiljati radio far signal na frekvenciji 437,00 MHz na Zemlju kojeg može zaprimiti bilo tko sa običnom radio amaterskom opremom. ESA poziva sve na ovaj natječaj da ukoliko zaprime signal letjelice tijekom prolaska iznad njihove lokacije da zapis signala pošalju na eseo@esa.int.

Šest majica, od ESEO-a svijetu

Nakon tjedan dana od lansiranja ESEO-a, prve e-poruke koje pristignu sa svakog kontinenta (Amerika, Afrika, Europa, Azija, Oceanija, Antartika), poslane od strane radio amatera koji su snimili signale sa ESEO-a, koje nakon potvrde budu prihvaćeni, biti će im dodijeljene službene ESA majice obrazovne ESEO misije.

Stoga pozivamo sve radioamatere, mlade i stare,  u Hrvatskoj i okolici da budno slušaju svojim radio stanicama nebo iznad nas i pokušaju uhvatiti signal ESEO-a te svima želimo puno sreće i uspjeha da budete prvi iz Europe kojima će to uspjeti kako bi osvojili jedinstvenu majicu, jednu od svega šest koje će biti dodijeljene na svijetu.

Više informacija o ESEO letjelici možete pronaći na ESA-inim stranicama te na stranicama AMSAT-UK.

Predviđeni TLE-ovi:

1 99999U 18002AAA 18323.77208322  .00000219  00000-0  20525-4 0 00007
2 99999 097.7587 032.5599 0012710 273.1261 206.6510 14.94053531000012

 

ESEO UHF radio far:

Frekvencija: 437.00 MHz

Format prijenosa: Prilog 1

Oblik modulacije: GFSK

Trajanje transmisije radio fara:

  • Svake minute kada je u safe modeu i odmah nakon postavljanja u konačnu orbitu
  • Svake minute kada je letjelica osvijetljena sunčevim zrakama
  • Svakih 5 minuta kada je letjelica u zemljinoj sjeni

Vrste radio fara (cikličko odašiljanje):

  1. Općenito
  2. Sustav napajanja
  3. OBDH (obrada podataka letjelice)
  4. AOCS (kontolni sustavi za održavanje visine i orbite) i senzori/pobuđivači
  5. FDIR (sustav otkrivanja pogrešaka u radu, identifikacije i oporavka) i TMTC ( telemetrija i telekomande)
  6. Korisni teret

Dodatni radio far (ne u normalnom načinu rada): Izvanredno stanje

Jednadžbe telemetrije: Prilog 2

Odredišna oznaka: ESEO

Izvornišna oznaka: IW4DUL

Sljedeće informacije sadržane su u svakom paketu poslanom sa svemiske letjelice u adresnom dijelu poruke, prema AX.25 protokolu.

 First Byte 
Destination Address Subfield  Source Address Subfield 
A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 A10 A11 A12 A13 A14
Byte  ASCII 

Bin Data 

MSB           LSB 

Hex Data 
A1 E 10001010 8A
A2 S 10100110 A6
A3 E 10001010 8A
A4 O 10011110 9E
A5 Space 01000000 40
A6 Space 01000000 40
A7 SSID 01100000 60
A8 I 10010010 92
A9 W 10101110 AE
A10 4 01101000 68
A11 D 10001000 88
A12 U 10101010 AA
A13 L 10011000 98
A14 SSID 01100001 61

Što vaša poruka e-pošte mora sadržavati:

  • IQ zapis u prepoznatljivom formatu
  • Ime i prezime
  • Radioamatersku oznaku (pozivni znak, ukoliko ste radioamater)
  • Poštansku adresu
  • Vrijeme prijema signala radio fara
  • Detalje dekodirane telemetrije letjelice
  • Točnu lokaciju radiostanice
  • Nekoliko općenitih informacija o opremi koju ste koristili za prijem signala

Ariane’s Cup: Više od tisuću zaposlenika tvrtki europskog svemirskog sektora prvi put jedrili na Jadranu

Budući da smo za Boeing već radili radar za mjerenje vertikalne brzine zrakoplova, idući je logičan korak naša suradnja s Airbusom, a ovakva su događanja izvrsna prilika da mala tvrtka poput naše poboljša svoju uočljivost kod takvih velikih kompanija, otkrio nam je Tomislav Grubeša, suosnivač tvrtke Geolux i jedan od šestorice hrvatskih znanstvenika i poduzetnika iz udruge Adriatic Aerospace Association (A3), hrvatskog tima na Ariane’s Cupu.

Uz Grubešu, naši predstavnici na Ariane’s Cupu, najvećoj tradicionalnoj poslovnoj regati europske svemirske industrije koja se ovaj vikend održavala u trogirskoj marini Baotić, još su i Slobodan Bosanac, Bojan Jerbić, Mile Ivanda, Hrvoje Zorc i Bogomir Hren, piše portal novac.hr.

Trogirska je marina, međutim, bila tek početak njihove “svemirske odiseje” na Jadranu. Jučer su na katamaranu Matarma, uz južni vjetar i stihove stare pjesme “Mislio sam da je život”, iz marine Baotić krenuli prema cilju, na peterosatno jedrenje do finiša na Palmižani.

Bili su uz bok s 1003 zaposlenika tvrtki europskog svemirskog sektora, Europske svemirske agencije (ESA) i kompanija poput Airbusa, Daimlera, Inmarsata i Talesa, koji su jedrili na više od stotinu jedrilica. Prizor je to kojemu Hrvatska prije nije svjedočila jer su europski “svemirci” prvi put, za svoje 39. izdanje, izabrali baš Jadransko more, i to pod organizacijskom palicom domaće tvrtke Business Sailing Experience Agency.

Sklapanje poznanstva

Stigavši do cilja na Palmižani, poznatoj nautičkoj jet set destinaciji na jednom od hvarskih Paklenih otoka, Svetom Klementu, rang-lista ipak pada u drugi plan. Naime, osim tradicionalnog odmjeravanja jedriličarskih sposobnosti, Ariane’s Cup služi i kao prilika za neformalno upoznavanje, razmjenu ideja te sklapanje potencijalnih suradnji između europskih tvrtki u svemirskom sektoru. Sklopiti poznanstva, ostvariti kontakte i provjeriti iskustva i primjere dobre prakse koje bi i hrvatske tvrtke mogle iskoristiti za vlastite projekte misija je naših znanstvenika i poduzetnika iz A3, udruge koja se bavi poticanjem istraživanja i razvoja domaćeg svemirskog sektora, a okupljeni su uz pomoć Jutarnjeg lista i portala Novac.hr.

Ariane’s Cup su osnovala dvojica Francuza, Jean-Claude Bourgeon i Roger Bouché-Pillon. Obojica su radili u Arianespaceu, multinacionalnoj kompaniji sa sjedištem u Francuskoj, koja se specijalizirala za lansiranje svemirskih letjelica. Njihova tradicija poslovnog jedrenja traje gotovo od samog početka, od 1980. godine kada je tvrtka osnovana. Čak i danas je tvrtka Arianespace zadužena za lansiranje satelita Europske svemirske agencije (ESA). Lansiranje satelita je upravo i ambicija naše “šestorice veličanstvenih”. Zajedno, svaki sa svojom ekspertizom iz astronautike, astrofizike, mikrovalnih tehnologija, molekulske fizike i umjetne inteligencije, rade na svemirskom projektu “Perun”, prvom hrvatskom cube-satelitu koji bi trebao biti lansiran u orbitu iduće godine.

– Kada bi sve išlo prema planu, mi bismo naš satelit napravili za 18 mjeseci, a to uključuje i izradu komponenti, slaganje, testiranje i lansiranje – objasnio je Hrvoje Zorc, voditelj projekta “Perun” i znanstvenik koji je do umirovljenja bio predstojnik Zavoda za laserska i atomska istraživanja Instituta “Ruđer Bošković”.

Dobra volja

Priznao je da ih u realizaciji najviše koči nedostatak financijskih sredstava. Prema njegovim riječima, pet su se puta prijavili na natječaj Ministarstva znanosti IRI (istraživanje, razvoj, inovacije), no svaki su se put promijenili uvjeti natječaja i udruga A3 nije mogla konkurirati za sredstva potrebna za gradnju prvog hrvatskog satelita. Koštao bi ukupno oko četiri milijuna kuna, kaže Zorc.

Da država u tim slučajevima mora pokazati dobru volju, smatra Slobodan Bosanac, astrofizičar, bivši predsjednik Hrvatskog astronomskog društva i jedan od osnivača udruge A3.

– Nisu ni financijska sredstva toliko bitna koliko podrška države da nas uputi u prave krugove, pomogne nam oko kontakata i ubrza evaluaciju projekata – zaključio je Bosanac osvrćući se na projekt “Perun” koji bi bio dobar publicitet za mnoge hrvatske svemirske tvrtke koje u njemu sudjeluju, poput Geoluxa te Agencije za tehničko-tehnološka ispitivanja i razvoj Bogomira Hrena.

I NASA zainteresirana za superbrzi domaći softver za obradu podataka

Uz šestoricu naših predstavnika iz udruge A3, na Ariane’s Cupu susreli smo i predstavnike Amphinicyja, vodeće domaće tvrtke na području softvera za satelitsku industriju. Oni su, naime, i jedni od sponzora ove poslovne regate.

– To je lijep način da se ljudi iz industrije druže i steknu što bolje konekcije – rekao nam je Nikica Budimir, voditelj Odjela softverskih rješenja u tvrtki, te dodao da su najbolje prilike za poslovnu suradnju kada se o poslu zapravo ne razmišlja.

Ta hrvatska tvrtka s uredima u Zagrebu i Luxembourgu nedavno je pozvana u NASA-u, krovnu američku svemirsku agenciju, gdje su predstavili Blink, superbrzi softver za obradu podataka sa satelita.

– U NASA-i su pokazali velik interes, ali prvo trebaju osmisliti vlastiti projekt na kojem bi naš softver testirali – otkrio je Budimir, ne skrivajući optimizam za njihovo rješenje koje je čak i 20 puta brže od trenutačnih NASA-inih softvera.

Uz Blink, kaže, rade i na dodatnom razvoju softvera Monica, sustava za nadzor i upravljanje satelitskim misijama.

Izvještaj sa Dana svemirske industrije u ESTEC-u

Kako smo već pisali o našem sudjelovanju na Danima svemirske industrije u Europskom centru za svemirska istraživanja i tehnologiju moramo Vas obavijestiti o našim proteklim aktivnostima.

U ime Adriatic Aerospace Association na Danima je 11. rujna 2018. sudjelovao naš predsjednik, Danko Slobodan Bosanac, na prezentacijama industrije koja je neposredno uključena u svemirski program i koja je partner Europske svemirske agencije. Dani svemirske industrije održali su se u Europskom svemirskom centru za svemirska istraživanja, ESTEC, Noordwijk, Nizozemska. Na Danima sudjelovali su i kolegice i kolege iz tvrtke Amphinicy Technologies, neovisno od A3, ali su dali do znanja da su članovi Adriatic Aerospace Association. Možemo zaključiti da smo uspješno sudjelovali na Danima, te preko našeg člana i predsjednika uspostavili smo brojne kontakte sa budućim potencijalnim partnerima.

Uskoro opširnije o sudjelovanju A3 na Danima svemirske industrije.

O Danima svemirske industrije možete pročitati u našem članku:

11.-12. rujna: Dani svemirske industrije u Europskom centru za svemirska istraživanja i tehnologiju

11.-12. rujna: Dani svemirske industrije u Europskom centru za svemirska istraživanja i tehnologiju

7. Dani svemirske industrije održavaju se od 11. do 12. rujna 2018. u ESTEC-u – Europskom centru za svemirska istraživanja i tehnologiju u nizozemskom gradu Noordwijku. Ovaj događaj najveći je stručni skup tvrtki u području svemirske tehnologije na kojemu se mogu uspostaviti kontakti i planirati buduća suradnja.

ESTEC je najveći ESA-in centar, njeno tehničko srce, inkubator europskih svemirskih postignuća, u kojem se pokreće i dozrijeva najveći dio ESA-inih projekata, među kojima i:

  • razvoj i upravljanje svim vrstama misija, znanstvenim i istraživačkim projektima, telekomunikacijama, svemirskim letovima sa ljudskom posadom, satelitskom navigacijom i proučavanjem Zemlje,
  • pružanje svih rukovodećih i tehničkih stručnosti i objekata potrebnih za pokretanje i upravljanje razvojem svemirskih sustava i tehnologija,
  • upravljanje centrom za ispitivanje utjecaja okoliša na svemirske letjelice, s pratećim tehničkim laboratorijima specijaliziranim za sistemsku tehniku gradnje, komponente i materijale te suradnja s drugim ustanovama i laboratorijima,
  • podrška europskoj svemirskoj industriji i bliska suradnja s drugim organizacijama kao što su sveučilišta, istraživački instituti i nacionalne agencije država članica ESA-e, te suradnja sa svemirskim agencijama širom svijeta.

Na Danima svemirske industrije sudjelovati će preko 1500 prijavljenih sudionika, sa preko 15000 ugovorenih sastanaka, a održati će se i tehnička izložba te mnoge konferencije i stručne radionice.

U prijavi naše organizacije naznačili smo naš interes za suradnjom kojeg možete i sami pogledati na ovoj poveznici. Uz uspostavljanje kontakata i planiranju buduće suradnje sa tvrtkama iz područja svemirske tehnologije, sudjelovanje na Danima svemirske industrije iskoristit ćemo i za sastanke sa vodstvom ESTEC-a u planiranju skorog otvaranja ESA-inog BIC-a – Poduzetničkog inkubatora Europske svemirske agencije u Republici Hrvatskoj. Više o ESA BIC-ovima.

Dani svemirske industrije su jedinstven događaj koji pruža izvrsnu priliku za europsku svemirsku zajednicu kako bi se sastala i raspravljala o potencijalnim poslovima. Ovaj događaj jamči mogućnost unaprijed dogovorenih sastanaka sa potencijalnim partnerima. Tvrtke, osobito mali i srednji poduzetnici, mogu predstaviti svoje prepoznatljive sposobnosti i proizvode te izgraditi nova partnerstva tijekom B2B sastanaka. Od prošle godine Dani su otvoreni i za međunarodne kupce koji traže europske dobavljače. Više o B2B sastancima (engleski jezik).

Tehnička izložba će uz B2B sastanke, nadopuniti Dane sa promocijom proizvoda i usluga prijavljenih sudionika, kako bi ojačale njihov položaj na tržištu. Izlaganje na izložbi zahtjeva prethodno plaćanje pristojbi.

Ukoliko želite dodatno osnažiti svoju poslovnu komunikaciju prijavite se za mnogobrojne konferencije i stručne radionice koje će se održavati na Danima svemirske industrije. Popis konferencija (engleski jezik).