GOING INTO SPACE Young people and Croatian companies could at least target the Moon

Temeljni uvjet Hrvatske za sudjelovanje u svemirskoj industriji je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji, ističe predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije

Odlazak u svemir često se čini neostvarivim ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu maštaju kako žele postati astronauti, posjetiti Mjesec ili otići na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogućnosti, maštanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze čim im se javi želja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog obrazovanja, u članku nam donose novine Global.

Važnost prvog kontakta

“Kada bi se mladima pružila mogućnost da od početka školovanja stječu osnovna znanja o svemiru i svemu što svemir pruža te kada bi ih se motiviralo da maštaju i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim školovanjem usavršavali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome što ih zanima”, objašnjava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.

Osim što profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je općenito riječ o pogreški obrazovnog sustava, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehničke i prirodne znanosti, odnosno STEM. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nužna je specijalizacija u jednom od STEM područja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac ističe da je više riječ o formalnosti te da je priključivanje raznim edukacijama, programima i projektima najlakša i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stručnjacima i približi se svemirskoj znanosti i industriji.

Slobodan Danko Bosanac / Foto: Luka Korov

Jedan od načina je i priključivanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi motivacijska predavanja te potiče istraživanja i razvoj industrije.

OSIM ŠTO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OPĆENITO RIJEČ O POGREŠKI OBRAZOVNOG SUSTAVA

“Jedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti tečajeve astronautike na pojedinim fakultetima gdje će i visokokvalificirani vanjski stručnjaci održavati predavanja iz pojedinih područja”, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije nešto neostvarivo, ali potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, osoba ne može postati astronaut ako država, u ovom slučaju Hrvatska, nije uključena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao što je NASA, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega članica Europske svemirske agencije, objašnjava Bosanac. Također, napominje da država mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna surađivati na svemirskom projektu.

“Naše tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uključiti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica otišla na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela otići u svemir”, ističe Bosanac.

Turistički letovi

Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir može se ostvariti i preko svemirskog turizma. Riječ je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.

“Svemirski turizam kreće već od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi nebom lete po parabolama, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na određeno vrijeme može osjetiti bestežinsko stanje”, objašnjava Danko Kočiš, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Nešto kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji doseže granice svemira i ponovno se vraća na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi – let u nižu Zemljinu orbitu. Kako komentira Kočiš, zero-G let bio bi ujedno najprivlačniji i najpovoljniji za buduće turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.

Danko Kočiš / Foto: Privatna arhiva

“U Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, što bi ljudima pružilo višestruko zadovoljstvo, počevši od samog leta do odmora i opuštanja na našoj obali”, ističe Kočiš. Hrvatska je sama po sebi turistička zemlja pa bi tako uvođenje određene vrste svemirskog turizma moglo značajno pridonijeti razvitku turizma, ali i čitave zemlje. No, prema Kočišu, riječ je ipak o ne tako bliskoj budućnosti.

“Želimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budućnosti, u interesu i državnih institucija i privatnih kompanija za početak bi trebala biti ponuda zero-G letova”, dodaje Kočiš.

Pad cijena

Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do većih opasnosti za turiste.

“Ako se govori o daljnjoj budućnosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o dugoročnom putovanju u svemir pri čemu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i održivosti organizma i psihe”, navodi Kočiš. Ključna su prepreka putovanju u svemir ipak previsoke cijene za ‘prosječne Hrvate’. Kočiš ističe da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drastično padaju.

“Nastavi li cijena padati u sljedećih tridesetak godina, let u svemir bit će pristupačan svima“, govori Kočiš. Dodaje i da će s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao što ju danas ima let avionom. Bez obzira na to što nije riječ o bližoj budućnosti, Kočiš smatra da će se današnjim mladim generacijama sigurno pružiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.

Novine Global možete prolistati i u digitalnom izdanju.

Temeljni uvjet Hrvatske za sudjelovanje u svemirskoj industriji je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji, ističe predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije

Odlazak u svemir često se čini neostvarivim ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu maštaju kako žele postati astronauti, posjetiti Mjesec ili otići na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogućnosti, maštanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze čim im se javi želja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog obrazovanja, u članku nam donose novine Global.

Važnost prvog kontakta

“Kada bi se mladima pružila mogućnost da od početka školovanja stječu osnovna znanja o svemiru i svemu što svemir pruža te kada bi ih se motiviralo da maštaju i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim školovanjem usavršavali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome što ih zanima”, objašnjava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.

Osim što profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je općenito riječ o pogreški obrazovnog sustava, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehničke i prirodne znanosti, odnosno STEM. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nužna je specijalizacija u jednom od STEM područja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac ističe da je više riječ o formalnosti te da je priključivanje raznim edukacijama, programima i projektima najlakša i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stručnjacima i približi se svemirskoj znanosti i industriji.

Slobodan Danko Bosanac / Foto: Luka Korov

Jedan od načina je i priključivanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi motivacijska predavanja te potiče istraživanja i razvoj industrije.

OSIM ŠTO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OPĆENITO RIJEČ O POGREŠKI OBRAZOVNOG SUSTAVA

“Jedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti tečajeve astronautike na pojedinim fakultetima gdje će i visokokvalificirani vanjski stručnjaci održavati predavanja iz pojedinih područja”, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije nešto neostvarivo, ali potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, osoba ne može postati astronaut ako država, u ovom slučaju Hrvatska, nije uključena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao što je NASA, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega članica Europske svemirske agencije, objašnjava Bosanac. Također, napominje da država mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna surađivati na svemirskom projektu.

“Naše tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uključiti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica otišla na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela otići u svemir”, ističe Bosanac.

Turistički letovi

Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir može se ostvariti i preko svemirskog turizma. Riječ je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.

“Svemirski turizam kreće već od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi nebom lete po parabolama, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na određeno vrijeme može osjetiti bestežinsko stanje”, objašnjava Danko Kočiš, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Nešto kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji doseže granice svemira i ponovno se vraća na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi – let u nižu Zemljinu orbitu. Kako komentira Kočiš, zero-G let bio bi ujedno najprivlačniji i najpovoljniji za buduće turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.

Danko Kočiš / Foto: Privatna arhiva

“U Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, što bi ljudima pružilo višestruko zadovoljstvo, počevši od samog leta do odmora i opuštanja na našoj obali”, ističe Kočiš. Hrvatska je sama po sebi turistička zemlja pa bi tako uvođenje određene vrste svemirskog turizma moglo značajno pridonijeti razvitku turizma, ali i čitave zemlje. No, prema Kočišu, riječ je ipak o ne tako bliskoj budućnosti.

“Želimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budućnosti, u interesu i državnih institucija i privatnih kompanija za početak bi trebala biti ponuda zero-G letova”, dodaje Kočiš.

Pad cijena

Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do većih opasnosti za turiste.

“Ako se govori o daljnjoj budućnosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o dugoročnom putovanju u svemir pri čemu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i održivosti organizma i psihe”, navodi Kočiš. Ključna su prepreka putovanju u svemir ipak previsoke cijene za ‘prosječne Hrvate’. Kočiš ističe da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drastično padaju.

“Nastavi li cijena padati u sljedećih tridesetak godina, let u svemir bit će pristupačan svima“, govori Kočiš. Dodaje i da će s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao što ju danas ima let avionom. Bez obzira na to što nije riječ o bližoj budućnosti, Kočiš smatra da će se današnjim mladim generacijama sigurno pružiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.

Novine Global možete prolistati i u digitalnom izdanju.

SGAC Croatia Webinar Series Episode 1: SGAC, the Space Industry for Young Professionals

The SGAC Croatia Webinar Series aims to inspire and motivate university students and young professionals in Croatia and abroad to grow a career in the space industry.

Inspired by the motivational stories from talented SGAC members from all around the world, the SGAC team in Croatia aims to bring the same excitement about space and self-development in Croatia and the region.
A series of 8 webinars will host local experts in various fields such as space science and engineering, space policy, space business and others, and give them a floor to share their projects, ideas, and experiences with the community.
Everyone is welcome to attend and will be able to interact with lecturers at the end of each webinar session.

The first webinar in this series will be about SGAC (Space Generation Advisory Council), the largest global organization of university students and young professionals in the space industry. SGAC is a permanent observer at the UN Committee on the Peaceful Uses of Outer Space (UN COPUOS). It operates in 6 regions on 6 continents, gathers more than 15.000 members coming from more than 150 countries. One of them is Croatia. In this webinar you can learn more about the organization itself, how to join and contribute to its activities from a professional with the first-hand experience working in the satellite industry and volunteering at SGAC.


The webinar will end with a QA session. Each attendee will be able to ask questions – so do not miss it!

More on SGAC website: Space Generation Advisory Council

Join us together with our speaker:
Mirta Medanić, SGAC, National Point of Contact in Croatia

This webinar is hosted in partnership with Adriatic Aerospace Association, A3.

Notice: This webinar will be held in Croatian.

Mirta Medanić is a program manager at Amphinicy Technologies, a satellite software company from Zagreb and Luxembourg. At Amphinicy, she manages several EU-funded projects. One of them is Blink, a software solution for ultra-fast acquisition and processing of Earth observation data, granted by the Horizon 2020 program for innovative SMEs in the space sector.
She holds a master’s degree in Telecommunications and Computing from the Faculty of Electrical Engineering and Computing, the University in Zagreb (FER). She completed the Space Studies Program 2019 at the International Space University in Strasbourg and calls herself a Space Optimist.
Mirta volunteers for SGAC since 2017. As a National Point of Contact in Croatia, she promotes space science and education among the young community in the country. Mirta is passionate about working with people and travelling.

Online lecture “Space for youth, the social-economic impact” by dr. Ana Heller

Dear friends,
We invite you to the online lecture “Space for youth, the socio-economic impact” which will be held by Dr. Ana Heller in English.

You can watch the lecture LIVE on the Facebook page of the Embassy of the State of Israel at the following link:  https://www.facebook.com/IsraelinCroatia on February 9 from 4 pm, and if you want to participate via the ZOOM application, please contact us by email: info@zagreb.mfa.gov.il .

A3 at the Economic Council of VU Algebra

On Thursday, December 17, 2020. the 17th session of the Economic Council of the University of Algebra was held with the participation of high representatives of the Government and the economy. At the session, A3 participated with the contribution Concept of Space Industry Development in Croatia, presented by Zdenko Uvalić, within which the Perun I project was presented.

Dnevni red:

1.                  Izvješće o rezultatima i aktivnostima Algebre 2020/2021

Uvodničar: doc. dr. sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra (vidi snimku)

Sudionici: dr.sc Danko Bosanac i Zdenko Uvalić  https://perun-i.hr/ (vidi snimku)

2.                  Nacionalni plan oporavka i otpornosti – pregled stanja planiranja i digitalna komponenta

Moderator: Mr.sc. Boris Drilo, predsjednik HUP ICT i član uprave Hrvatskog telekoma

Sudionici: dr.sc. Zvonimir Savić, Posebni savjetnik predsjednika Vlade RH, koordinator izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2023. (vidi snimku); B.Sc. Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva;

3.                  Novi Zakon o strancima iz perspektive obrazovanja i zapošljavanja

Moderator: Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre

Sudionik: Ivica Šušak, ravnatelj Uprave za visoko obrazovanje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH

4.                  Razno

Amendment to the National Development Strategy until 2030

Proposal to amend the document of the National Development Strategy of the Republic of Croatia until 2030

We would like to point out the omission of one important development and economic segment in the document of the National Development Strategy of the Republic of Croatia until 2030, which we believe will be an important factor in the scientific and economic development of the Republic of Croatia in the coming years. The segment that this document talks about and that we propose to include in the National Development Strategy 2030 is space – space technologies and space economy. Unfortunately, Croatia is the only member of the European Union that has not yet launched its own satellite, and we are not a member of the European Space Agency, although the initial steps have already been taken by signing the Cooperation Agreement with ESA in 2018. By including space in the National Development Strategy 2030 over the next 10 years, we would catch up with other members of the European Union in this segment, and there would be no lack of economic, technological and scientific benefits.

The importance and recognition of space as one of the drivers of future economic progress and scientific development is best illustrated by numerous studies and projections of the world’s largest consulting firms that even have special departments that monitor and analyze trends in the space industry. Morgan Stanley [1] in two of his studies this year predicts the growth of the space industry to more than $ 1 trillion by 2040, and the main drivers of this growth will be launches, satellite Internet, space exploration, lunar exploration, Earth observation, asteroid mining, space tracking waste, space tourism and new materials and technologies. In its review of the 2019 space industry perspective, Deloitte [2] makes its prediction of how much new technologies such as clouds, blockchain, artificial intelligence and machine learning can be integrated into the space industry.

The space industry has a significant impact on increasing employment and GDP, as PricewaterhouseCoopers [3] points out in its 2019 study, which states that European space programs cause multiplier effects of 1.4 to 2.0 on GDP and 1.2 to 2.4 on employment. In a May publication this year, KPMG [4] makes 30 of its predictions for the direction and development of the space industry and space economy. Many of today’s startups will become leaders in the space industry by 2030, and many companies will work directly or indirectly for the space industry.

Developed countries are increasingly focusing on space and space-related activities, and funding for space ventures is shifting from the public sector to the private sector. However, in order for the private sector to invest in space technology, the state must pass certain legislation, but also be a member of international organizations engaged in space exploration such as the European Space Agency (ESA).

Croatia does not have a developed space program, although it has potential through companies that are currently engaged in space technology in the following segments:
– communication
– remote sensing
– data sciences
– Artificial Intelligence
– robotic systems and components
– rocket technology
– advanced materials
– energy production and storage

By including space in the National Development Strategy 2030, we not only open new opportunities for existing companies but also create the preconditions for the emergence of new ones, and we also follow the Joint Statement on Visions and Goals for Europe’s Future in Space, adopted jointly by senior EU and ESA Directorate at a meeting held in Brussels in 2016, as well as the conclusions of the European Council [5] on the key principles of the global space economy of 11.11.2020.

However, space should not be viewed only through the prism of economic benefit. The universe has both enormous educational and scientific significance. The study of space and space technology is an additional challenge for the academic community, and the inclusion of space in the National Development Strategy 2030 would facilitate cooperation and preparation of joint projects with other academic institutions inside and outside Croatia on projects related to space and space technologies. As a very attractive component in the STEM area, we are sure that the space movement could expand in Croatia with great zeal and speed and thus further encourage the development of Croatian STEM. By including space in the National Development Strategy 2030, we open the possibility for future generations to keep pace with global technological trends and to be ready for the world of tomorrow.

By including space in the National Development Strategy 2030, we facilitate synergies between the education and real sectors, send the message that we want to become a high-tech country, facilitate the development of a whole new sector and, most importantly, provide future generations with the knowledge they will need in the near future.

Having in mind all the arguments presented in this document, we hope that you will include space – space technologies and space economy in the National Development Strategy 2030.

Prof. dr. sc. Slobodan Bosanac
president

Members of A3:
Amphinicy d.o.o.
Stevče Arsoski, ing.el. mentor, Tehnička škola Sisak
Mislav Balković, dr. sc., VU Algebra, Dekan
Ognjan Božić, TU Braunschweig, hon. Prof. Dr.-Ing., akademik IAA
Neven Braut, Interval d.o.o, dipl. ing., CEO
Željko Galić, dipl. ing, SPAN d.o.o. Direktor međunarodnog razvoja poslovanja
Hrvoje Gold, prof. dr. sc., FPZ Sveučilište u Zagrebu
Tomislav Grubeša, dipl. ing., Geolux d.o.o. CEO
Dalibor Hatić, dipl. ing., OIKON d.o.o., CEO
Mile Ivanda, dr. sc., Institut Ruđer Bošković, znanstveni savjetnik
Ante Jukić, prof. dr. sc., FKIT Sveučilište u Zagrebu
Zoran Kahrić, NASA, Lead Test Engineer
Igor Kekez, mag. Aeronautike
Filip Kisić, VU Algebra
Marko Kralj, dr. sc., Institut za fiziku, ravnatelj
Jurica Kundrata, dr. sc., FER Sveučilište u Zagrebu, vodeći istraživač
Stanislav Kurajica, Prof. dr. sc. , Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Matija Makoter, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Vilko Mandić, Doc. dr. sc. , Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Branimir Miletić, Business Analyst, IIBA Croatia Chapter
Mario Muštra, prof. dr. sc., FPZ Sveučilište u Zagrebu
Luka Orsag, mag. ing. mech., R&D Computer vision engineer
Silvio Papić, dipl. ing., VU Algebra
Mirko Planinić, prof. dr. sc., PMF Sveučilište u Zagrebu, Dekan
Damir Preksavec .dipl. ing. str.,prof. Centar odgoja i obrazovanja Mali Lošinj i Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj
Ida Srdić, Institut Ruđer Bošković, Savjetnik za inovacije
Zdenko Uvalić, CEng, MIMechE, Airbus, Structural Enginee
Hrvoje Zorc, dr. sc., znanstveni savjetnik

[1] https://www.morganstanley.com/ideas/investing-in-space   https://www.morganstanley.com/Themes/global-space-economy

[2] https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/us/Documents/public-sector/space-perspective-on-tech- trends-2019.pdf

[3] https://www.pwc.fr/fr/assets/files/pdf/2019/06/fr-pwc-main-trends-and-challenges-in-the-space-sector.pdf

[4] https://assets.kpmg/content/dam/kpmg/au/pdf/2020/30-voices-on-2030-future-of-space.pdf

[5] https://www.consilium.europa.eu/media/46730/st12851-en20.pdf

Regional centre of competence in Sisak

The Regional Center of Competence in the sector of electrical engineering and computer science of the Technical School Sisak was established. Within the Center, there is a Practicum for Space Technology in which students will acquire competencies in the development, testing and launch of satellites. At the founding meeting on December 4, 2020 of the working group for space technologies, the director of TŠ Sisak prof. Davor Malović gave a detailed overview of the work and financial support to the Regional Center. These are members of the working group

  1. Stevče Arsoski, Technical School Sisak, leader of the working group
  2. Branislav Kostić, Technical School Sisak, Deputy Head of the working group, Member of the working Group
  3. Franjo Kozina, Faculty of Metallurgy, member of the working group
  4. Slobodan Danko Bosanac, Adriatic Aerospace Association (A3), member of the working group
  5. Mirta Medanić, Amphinicy Technologies, member of the working group

The regional center, the only one in Croatia that has a space technology section, will be of great importance for the acquisition of students’ knowledge in one of the most propulsive development directions of technology and science in the world. More about the Regional Center.

Cooperation agreement signed between the Croatian Association of Technical Culture and Adriatic Aerospace Association

Cooperation agreement between the organizations Croatian Association of Technical Culture (HZTK) and our Adriatic Aerospace Association (A3) was solemnly signed on Thursday, November 26, 2020 at the Ruđer Bošković Institute.

HZTK is the umbrella organization of technical culture in the Republic of Croatia, most deserving for encouraging, developing and maintaining technical culture in primary and secondary schools in the Republic of Croatia, and with this Agreement A3 includes the aerospace part of technical culture in the national education, and we are convinced that this agreement is important for HZTK, A3, but also for the entire Croatian public, especially the education sector.

The agreement was signed on behalf of HZTK, President Ph.D. Damir Tomić and Secretary Zdenka Terek and on behalf of A3, President Ph.D. Slobodan Danko Bosanac.

Special thanks to the director of the Institute, Ph.D. David Matthew Smith for the hospitality and support for future cooperation between the national technical culture and the aerospace sector in Croatia.

The aim of this Agreement is to establish a framework for cooperation between HZTK and A3, in order to develop joint programs, initiatives, projects and activities within the field of education in technical sciences with an emphasis on space technology. HZTK cooperation with A3 is of exceptional importance for both organizations, as a condition for the development of the Croatian space program and inclusion in the international space community. Cooperation is key to creating future partnerships, organizing workshops, lectures, encouraging work on projects among young people through the participation of experts, as well as developing a network with information in the field of space innovation.