Perun I – prvi hrvatski satelit

Prvi projekt A3 je izrada, sklapanje i lansiranje hrvatskog 2U CubeSat satelita s kamerom kao glavnim korisnim teretom. Ime je dobio po Perunu, bogu groma i munje (gromovnik), vrhovnom božanstvu u panteonu slavenskih bogova, prema slavenskoj mitologiji. Perun smo uzeli za naziv jer je simbol boga Peruna sličan našem logotipu projekta.

Projekt PERUN realizirati će veliki broj mladih inženjera i znanstvenika koje će voditi iskusno osoblje na sveučilištima i znanstvenim institucijama kroz projektne recenzije i savjete. Ti inženjeri i znanstvenici ne samo da će naučiti teoriju svemirskog inženjerstva, već će steći mnogo praktičnih iskustava. Studenti koji steknu znanje iz zrakoplovstva često ga koriste u drugim visokim tehnologijama – biomedicini, strojarstvu, programskom inženjerstvu …

Glavna misija projekta PERUN je fotografirati površinu Zemlje iz svemira s visine od 550 km. Snimljene fotografije koristiti će se u obrazovne svrhe, a podaci će biti dostupni svim ustanovama, sveučilištima i školama kako bi ih naučili koristiti. Također iz ovog projekta želimo pokrenuti prvi hrvatski svemirski program.

Uložite u našu crowdfunding kampanju

Sudjelujte u projektu donirajući i tako zajedno dođimo do cilja – svemira. Gledajući dolje na Zemlju iz orbite moći ćete reći “Ja sam to učinio!”. Svaka uplata, mala ili velika je dobrodošla i učiniti će da se ta vizija ostvari. S naše strane imamo visoko kvalificirane inženjere i vrlo entuzijastične mlade ljude s s Vaše strane sredstva za stjecanje tehnologija koju moramo savladati. Mi to nazivamo sinergijom znanosti/tehnologije i investiranja.

Hrvatski satelit

Za promatranje Hrvatske iz svemira potrebna je kamera, izvor energije, komunikacijski sustav i najbitnije – kontrola orijentacije kamere. Izgleda jednostavno, ali sve ovo je test hrvatskog znanja u visokim tehnologijama za svemirsko okruženje. Da, i upornost mladih da nauče o onome što im slijedi u životu u Svemirskoj eri. Ovaj će nas projekt učiniti članicom svjetskog svemirskog kluba.

Sponzori projekta PERUN I:

Algebra d.o.o., Geolux d.o.o., Ruđer Bošković Institute, Digital Talents d.o.o., IJEX GmbH, Scam marine d.o.o., Internal d.o.o., ATIR d.o.o.,

Više na internet stranici projekta PERUN I.

A3 želi dobrodošlicu novom članu – institutu Oikon iz Zagreba

Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju postoji već više od 20 godina u kojem se razdoblju razvio u vodeću licenciranu i akreditiranu konzultantsku tvrtku / istraživački institut na području primijenjene ekologije u Hrvatskoj i regiji.

Specijalnosti Oikona su zaštita prirode i okoliša, upravljanje prirodnim resursima, krajobrazna ekologija, industrijska ekologija, okolišno modeliranje, obnovljivi izvori energije, održiva mobilnost, vođenje projekata, daljinska istraživanja i geografski informacijski sustavi.

„Izuzetno mi je drago što se našoj udruzi pridružio i Oikon. Uvjeren sam da će svojim radom i iskustvom moći kreativno doprinijeti aktivnostima A3“, smatra naš predsjednik Slobodan Danko Bosanac.

Dalibor Hatić, direktor Oikona slaže se time te dodaje: „S velikim uzbuđenjem i veseljem pridružili smo se Jadranskoj aero-svemirskoj asocijaciji u njihovim naporima za ostvarenje zadanih ciljeva širenja prisutnosti čovjeka u svemiru. U svojem radu koncentrirat ćemo se na teme vezane uz ‘life sciences’ i geoinformatiku, kao i smisleno korištenje prikupljenih podataka za poboljšanje života na Zemlji. U proteklih 21 godinu koncentrirali smo se na zaštitu prirode i okoliša te odgovorno i održivo upravljanje prirodnim resursima, za sada još uvijek jedinog i za život čovjeka savršenog svemirskog broda – našeg planeta Zemlje! Nadamo se da ćemo pripomoći da će strukture koje će izgraditi čovjek i koje će se u budućnosti kretati svemirom čim više nalikuju našem prirodnom okolišu.”

Copernicus Hackathon Zagreb

Copernicus Hackathon je program financiran od strane Europske Komisije koji okuplja programere, poduzetnike i stručnjake za određene teme u svrhu razvoja novih aplikacija koje se temelje na podacima i servisima Europskog programa za opažanje Zemlje – Copernicus. Hackathon pruža ljudima diljem Europe priliku da se zajedno okupe i istraže mnoga područja primjene na Zemlji pomoću Copernicusovih podataka iz svemira koji se korisnicima pružaju na korištenje u cijelosti, bez naknade.

Europska komisija godišnje financira do 20 Hackathona diljem Europe u obliku timskog natjecanja na kojem je svrha razviti aplikacije (nije dovoljan samo koncept već je potrebno razviti beta verziju aplikacije) za različita područja, odnosno teme zadane na pojedinom događaju. Glavna svrha ovog događaja je promocija potencijala Copernicus podataka i servisa zajednicama diljem Europe.

Na natjecanju (hackathonu), koje se održalo 23. i 24. listopada 2019. u prostorijama Sveučilišnog računskog centra – Srcu u Zagrebu, sudjelovao je ukupno 21 tim; 9 timova u srednjoškolskoj kategoriji i 12 timova u službenoj kategoriji. Među natjecateljima su bila dva učenička tima Strukovne škole Đurđevac,  jedan učenički tim Gimnazije Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac i jedan nastavnički tim . Članovi učeničkih timova Strukovne škole Đurđevac  „4bssdj“ su bili Mateo Vida, Nikola Somljačan, Marko Matočec, Rikardo Jalžabetić i Lovro Zovko i  „2bssdj“ Luka Kovač, Luka Kerovec, Tihomir Kovačić, Tomislav Fusić i Fran Čiković a nastavničkog tima „Nastavnicissdj“  Tihomir Robotić, Zvjezdana Smes, Bernard Dugan, Ivanka i Željko Brček. Nakon dvodnevnog hakiranja žiri je timu „4bssdj“ dodijelio jednu  od nagradu za najbolje radove na ArcGis platformi u srednjoškolskoj kategoriji, a timu „Nastavnicissdj“ jednu od nagrada za najbolje radove na ArcGis platformi u službenoj kategoriji. Nagrade su preuzeli predstavnici timova na Copernicus konferenciji 25. listopada 2019. Hvala organizatorima na odličnoj organizaciji , hvala mentorima na pomoći kod hackiranja , hvala sponzorima na nagradama, stoji u izvještaju kolege Željka Brčeka s zagrebačkog Copernicus Hackatona!

Poziv – redovita godišnja skupština

Redovita godišnja skupština A3 održat će se u petak, 08. studenog 2019. godine, s početkom u 17:00 sati u dvorani III krila Instituta Ruđer Bošković, Bijenička c. 54, Zagreb.

DNEVNI RED

1) Uvodna riječ predsjednika Jadranske aero-svemirske asocijacije Slobodana Danka Bosanca,

2) Prihvaćanje dnevnoga reda Skupštine,

3) Izbor zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika,

4) Izbor verifikacijske komisije, 2 člana, i utvrđivanje broja prisutnih redovitih članova,

5) Izvješće o radu Društva tijekom 2019. godine,

6) Rasprava o izvješću,

7) Izvješće Nadzornog odbora i rasprava o izvješću,

8) Izvješća o radu sekcija,

9) Donošenje Plana rada za razdoblje 2019 i Financijskoga plana za 2019. g.,

10) Razno .

Prof. dr. sc. Slobodan Danko Bosanac
Predsjednik A3

U Zagrebu, 11. listopada 2019.

Kako male zemlje mogu pronaći svoju ulogu u svemirskim aktivnostima

Ovaj tekst rezultat je panel diskusije na temu „Male zemlje u svemirskoj eri“, motivirane brzim razvojem istraživanja svemira, iskorištavajući koristi od njega za dobrobit čovječanstva i buduću prisutnost ljudi u njemu. Male bi zemlje također trebale pronaći svoju ulogu u ovom nastojanju, ali u konkurenciji s velikim konglomeratima pitanje je KAKO?

Uvod

Stabilno i prosperitetno društvo mora biti kreativno u znanosti i tehnologiji i biti globalno konkurentno. Dva faktora koja određuju uspjeh jesu kreativno obrazovani članovi zajednice i vodstvo u novim idejama. Stoga je za malu zemlju, s dovoljno obrazovanim stanovništvom, od najveće važnosti utvrditi trendove na polju znanosti i tehnologije i usmjeriti njihove razvojne napore u tom pravcu. Istraživanje i razvoj u svemirskim aktivnostima pružaju mogućnostima malih zemalja da sudjeluju kao aktivne članice. To prije svega zahtijeva definiranje strateškog smjera razvoja u području zrakoplovne industrije visoke tehnologije, osnovne znanosti i razvoja, kao i aktivnosti u području svemirske medicine, svemirskog prava i svemirskog turizma.

Preporuke

Bitna osobina svemirskih programa je interdisciplinarno i prekrivanje odgovornosti nekoliko ministarstava. Stoga je osnovni korak ka započinjanju Svemirskog programa uspostava Svemirske agencije financiranjem ministarstava Znanosti, Prometa, Gospodarstva (gdje je tehnologija ugrađena) i Obrane. Nacionalna svemirska agencija trebala bi idealno pokriti sve sektore Svemirskog programa, sa stručnjacima za svoja područja. Nastavak uspostavljanja Svemirske agencije jest uspostavljanje Nacionalne svemirske strategije koja ima dva glavna segmenta:
1. Nacionalni svemirski program (istraživanje, tehnologija i primjene)
2. Međunarodni kontakti: ESA, EU, bilateralna suradnja

Oba ova segmenta čine osnovu za pristupanje članstvu u Europskoj svemirskoj agenciji. Svemirska strategija trebala bi obuhvatiti dugoročne i kratkoročne ciljeve razvoja i definirati prioritetna područja.

Put za punopravno članstvo ESA-e prvo je potpisati Okvirni program, a zatim postati država suradnik i time se pridružiti programu PECS (Plan za Europske države suradnike). Povelja PECS koja traje pet godina omogućit će državi da razvije svoju svemirsku industriju uz potporu ESA-e. Sljedeći je korak pridruženo članstvo ESA-e i na kraju punopravno članstvo ESA-e. Nacionalna svemirska agencija predstavlja zemlju u Vijeću i Programskim odborima ESA-e. Također savjetuje vladu o razinama opredijeljenosti prema neobaveznim programima ESA-e u skladu sa Svemirskom strategijom. Za podršku stvaranju svemirskih start-up tvrtki preporučljivo je osnovati ESA Poslovni inkubacijski centar (ESABIC).

Paralelno s tim, trebao bi postojati Nacionalni svemirski program za pripremu industrije i akademske zajednice za konkurentno okruženje ugovora ESA-e i EZ-a i omogućiti plodnu dvostranu suradnju.

Kao članica Europske unije zemlja također sudjeluje u “downstream” svemirskom programu EU koji provodi Europska komisija. Primjeri su satelitska navigacija (EGNOS i Galileo), promatranje Zemlje (Copernicus), Space Situational Awareness (SSA) i program GOVSATCOM. Za korištenje Public Regulated Service ministarstava unutarnjih poslova i obrane Galileo trebalo bi uspostaviti nadležno PRS tijelo (Competent PRS Authority – CPA).

Institut Ruđera Boškovića, Zagreb, Hrvatska, 13. listopada 2019.g.

Prof. Dr. Slobodan Danko Bosanac
Predsjednik Adriatic Aerospace Association

Potpisnici dokumenta:
Petr Bares, President, Czech Space Alliance
Prof. Dr. Sc. Slobodan Danko Bosanac, President, Adriatic Aerospace Association
Mag. Dr. Andreas Geisler, Appointed Head of the FFG Aeronautics and Space Agency.
Prof. Dr. Tomaž Rodič, Director, Slovenian Centre for Space Sciences and Technologies
Prof. Dr. Carsten Scharlemann, Head of Deparment, Aerospace Engineering, University of Applied Sciences Wiener Neustadt
Prof. Heinz Stoewer, Founder of Space Associates GmbH
Dr. Sc. Hrvoje Zorc, Adriatic Aerospace Association
Mag.iur. Anja Nakarada Pečujlić, Serbian Case for Space

Prva Jadranska svemirska konferencija 2019.

Adriatic Aerospace Association organizirala je 3. i 4. listopada 2019.g. prvu Adria Space Conference, koja se održala na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu u suradnji s Institutom i Sveučilištem u Zadru pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Konferencija je ugostila mnoge eminentne znanstvenike i istraživače na području svemirskih tehnologija iz regije i šire, a zajednička tema je bila regionalna suradnja budućnost manjih država u svemirskoj eri. Cilj konferencije bio je potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju naprednih tehnologija, uglavnom korištenih u svemirskim aktivnostima, što iz reakcija svih sudionika možemo reći da je i potpuni uspjeh. Pravo je zadovoljstvo u Hrvatskoj okupiti ovakav vrhunski skup znanstvenika na području svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija.

Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Association

Iz uvodnih govora Slobodana Danka Bosanca, predsjednika A3, Dijane Vican, rektorice Sveučilišta u Zadru, Davida Smitha, ravnatelja Instituta Ruđera Boškovića, Ilana Mora, veleposlanika Izraela u Hrvatskoj, Tome Antičića, državnog tajnika Ministarstva znanosti i obrazovanja zaduženog za znanost, te Maria Antonića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, bila je vidljiva svrha održavanja Konferencije, na jednom mjestu imati sve relevantne predstavnike svemirskih organizacija, Instituta i predstavnika državnih institucija koje jesu ili će vrlo uskoro morati odlučiti o budućnosti svemirskih tehnologija u dugoročnim strategijama razvoja Republike Hrvatske. Namjera je A3 da ova Konferencija postane godišnji skup sudionika u istraživanju i razvoju svemirskih tehnologija s ciljem regionalne suradnje.

Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru

Nakon uvodnih predavanja, prisutni su se mogli upoznati s znanstvenim projektom Crne Gore SEEIIST – Međunarodnim institutom za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Europe gdje je izlagačica Sanja Damjanović, Ministrica znanosti Crne Gore posebno istaknula toliko bitnu regionalnu suradnju.

Ognjan Božić iz DLR-a – Njemačkog svemirskog centra kroz svoju prezentaciju povijesnih dostignuća, ali i sadašnjih sposobnosti europskih država u području svemirskih tehnologija dotaknuo se aktualne teme – malih država u svemirskom dobu te pozicioniranju Hrvatske na svemirskom tržištu – upravo u području propulzije te izrade i održavanja nano i mikrosatelita.

David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđera Boškovića

Trenutna ekspanzija svemirskih letova mnoge je zainteresirana za svemir, o čemu je bilo govora na predavanju Heinza Stoewera, jednog od osnivača Europske svemirske agencije i direktora Njemačke svemirske agencije, koji je iznio zanimljivu statistiku o tome je li to sve opravdano ili neopravdano, s posebnim naglaskom o sudjelovanju malih država u svemirskim programima.

Ilan Mor, Veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj

U sklopu Konferencije održala se i zanimljiva panel diskusija upravo na temu malih zemalja u svemirskom dobu na kojoj su raspravljali Carsten Scharlemann, šef odjela Aerospace Engineering na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Austriji, Ognjan Božić, Bertram Arbesser-Rastburg, predsjednik Austrijskog instituta za navigaciju, Andreas Geisler iz Austrijske svemirske agencije i Petr Bares, predsjednik Czech Space Alliance iz Češke. Najbitniji zaključak cijele rasprave u kojoj su sudjelovali i sudionici svojim zanimljivim pitanjima je – osnivanje nacionalne svemirske agencije koja će omogućiti razvoj tehnologija i daljnje ulaganje u svemirski sektor.

Tome Antičić, državni tajnik za znanost, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

U drugom dijelu Konferencije sudjelovali su Tomaž Rodič iz SPACE – SI, Otto Koudelka s Tehničkog sveučilišt iz Graza, Nik Mohorko iz SpaceLinka, Mirta Medanić s temom „Space for youth“, Anja Nakarada Pečuljić iz Serbian Case for Space, Marko Bermanec, Filip Kisić, Luka Korov, Matija Makoter, Stjepan Puljić s projektom A3 – „Prvi hrvatski satelit PERUN I“, Vladimir Kušan i Ivan Tomljenović iz Oikon Ltd, Laboratory for RS and GIS, s temom primjene daljinskih istraživanja u zaštiti prirode i upravljanja prirodnim resursima, Dubravko Babić s FER-a s njihovim FERSAT projektom, Zdravko Terze s Zavoda za zrakoplovno inženjerstvo s projektom „Flapping Wing Vehicle for Mars Exploration – Modelling and Optimisation“, te Dražen Švehla s temom „First Cubesat Launcher“.

Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

Svi ovi napori trebali bi potaknuti daljnje zajedničke razvoje i suradnju u području nano-satelitskih tehnologija kao što su izgradnja, funkcije, pogon, komunikacija, kontrola položaja i slično.

Uvjereni smo da je Konferencija pokazala koheziju na području svemirskih tehnologija, a ponajviše u regionalnoj suradnji te da će se zaključci Konferencije realizirati u nadolazećoj godini te da je A3 regionalni igrač koji je pokazao da se može nositi s povjerenim zadaćama i nositi buduće projekte na području svemirskih tehnologija u Hrvatskoj i regiji.

Više o Konferenciji donose i TV kuće RTL televizija i Z1:

Adria Space Conference 2019.

Drago nam je što vam možemo najaviti održavanje 1. Adria svemirske konferencije 2019. koja će se održati 4. listopada 2019. godine u Zagrebu.

Adria Space Conference 2019

Regional Cooperation on Space Technology

Organizator:
Adriatic Aerospace Association (A3)
Institut Ruđer Bošković
Sveučilište u Zadru

Pokrovitelji:
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH

Predsjedatelj: Slobodan Bosanac Ph.D., predsjednik A3

Adriatic Aerospace Conference je organizator prvog regionalnog sastanka posvećenog suradnji u svemirskim tehnologijama. Cilj konferencije je potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju naprednih tehnologija, uglavnom korištenih u svemirskim aktivnostima. Profil konferencije je jednodnevni sastanak na kojem će svi sudionici ukratko izvijestiti o svojim trenutnim aktivnostima i budućim programima. To bi trebalo potaknuti daljnje zajedničke razvoje u području nano-satelitskih tehnologija kao što su izgradnja, funkcije, pogon, komunikacija, kontrola položaja i slično. Namjera je da konferencija postane godišnjeg karaktera, održavati se svake godine kao okupljalište učesnika u svemirskom istraživanju i razvoju.

Više informacija potražite na internet stranicama Konferencije.

Organizacijski odbor

S. Bosanac, prof. dr. sc., Adriatic Aerospace Association
M.Ivanda, dr. sc., Institut Ruđer Bošković
I. Jakić, CEO, IJEX GmbH
D. Kočiš, Adriatic Aerospace Association, World Space Week Hrvatska
I. Ljubić, dr. sc., Institut Ruđer Bošković
G. Verbanec, dr.sc., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
H. Zorc, dr. sc., Adriatic Aerospace Association
S. Petrović,
D. Ramljak, dr.sc. stručnjakinja za znanost i inovacije Svjetske banke

NPU – A3 Ugovor o suradnji

Prof. dr. Yi Li

Početkom Srpnja 2019 potpisan je Ugovor o suradnji između Adriatic Aerospace Association i School of Astronautics, Northwestern Polytechnical University(NPU). NPU je u području astronautike najprestižnije u Kini s širokim spektrom aktivnosti što će nama biti veliki poticaj  razvoju svemirskog programa u R. Hrvatskoj. Sa strane NPU potpisnik Ugovora je Prof. Dr. Yi Li, zamjenik dekana School of Astronautics, dok su sa strane A3 potpisnici Prof. Dr. Sc. Slobodan Danko Bosanac, predsjednik A3, te Prof. Dr.-Ing. Ognjan Božić.

 

Intervju za Al-Jazeera Balkans: Bez saradnje u regiji ostajemo crna mrlja u razvijenosti

Ako izostanemo iz razvoja tehnologija za osvajanje svemira bit ćemo sobari, sobarice i konobari u rekreaciji onih koji stvaraju, kaže astrofizičar Slobodan Danko Bosanac.

Osvajanje svemira najveći je poduhvat u historiji čovječanstva. Iako se još šezdesetih godina prošlog stoljeća, u jeku Hladnog rata, činilo da su nam putovanja na udaljene planete na dohvat ruke, nakon uspješnog slijetanja američke posade na našeg prvog susjeda, na Mjesec, Zemljin satelit ljudi nisu posjetili već gotovo pet decenija, a napori za osvajanje svemira su izgubili na zamahu.

Srećom po ljubitelje istraživanja svemira, proteklih godina se ponovno pokrenula svemirska utrka, u koju su uključene i brojne privatne kompanije, a ne samo nacionalne agencije, a priliku da daju svoj doprinos potencijalno imaju i zemlje našeg okruženja.

O značaju ove prilike i posljedicama ako je ne iskoristimo, za Al Jazeeru govori profesor Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije i istaknuti astrofizičar Instituta Ruđer Bošković iz Hrvatske.

  • Napori za osvajanje svemira se uglavnom povezuju sa bogatim zemljama, u koje bi rijetko ko svrstao i države iz naše regije. Da li, ipak, zemlje bivše Jugoslavije na neki način učestvuju u tim svemirskim poduhvatima?

– Prije svega mora se raščistiti pojam „osvajanje svemira“. Ta je aktivnost veoma kompleksna i zahtjeva razvoj u mnogim djelatnostima, ona je duboko interdisciplinarna. Od biologije, medicine, psihologije do visokih tehnologija kao što su robotika, raketna tehnologija, umjetna inteligencija te razvoj materijala, izvora i skladištenja energije.

Sve su te aktivnosti bile objedinjene u velike projekte koje su vodile velike svemirske agencije tako da je izvan njih bilo vrlo malo neposrednog učešća malih zemalja, ne samo zemalja naše regije, i izvan bivše Jugoslavije, u razvoju djelatnosti koje su neposredno uključene u svemirske poduhvate. Razvojem, prije svega tehnologije, korištenje svemira postaje dostupno i zemljama s manjim budžetima, prije svega u lansiranju svojih satelita.

Međutim, problem sa zemljama bivše Jugoslavije je taj što nisu na vrijeme spoznale prilike koje se otvaraju u tom segmentu tehnološkog razvoja ali i korištenja svemira za vlastite potrebe. Neke su zemlje regije to spoznale na vrijeme (npr. Rumunjska, Bugarska, Mađarska i Slovenija) i imaju razvoj svemirske tehnologije dok su ostale, iz razloga koji nadilazi tehnološki i znanstveni razvoj, potpuno, ili skoro potpuno zaostale. Zemlje bivše Jugoslavije imaju svoje ljude u velikim agencijama i aero-svemirskim kompanijama, barem znam za Hrvatsku, ali unutar samih zemalja nema nekog vidljivog učestvovanja u svemirskim aktivnostima.

  • Komercijalizacija svemira je na globalnom nivou još, uvjetno rečeno, u svojim povojima. Da li su naučna zajednica i privatni sektor regije spremni uključiti se u te napore?

– Istina, prava komercijalizacija svemira nije počela, ono što se danas tim imenom misli u najvećoj je mjeri korištenje je satelita za zemaljske potrebe, recimo komunikacija, navigacija, vrijeme te u geodeziji, poljoprivredi, geologiji. Naravno, tu je sigurnost, prikupljanje podataka i nacionalna sigurnost. To su sve aktivnosti koje su jako korisne, ali ipak u resoru velikih kompanija, kao što je na primjer navigacija.

Za manje potrebe, naprimjer geodezija, tu se mogu uključiti manja poduzeća, jer nije zahtjevno na infrastrukturu (dovoljna su prijenosna računala) ali što se tiče dodane vrijednosti one se nisko rangiraju.

U tom segmentu u regiji nije potrebna neka zahtjevnija suradnja i barem što se tiče Hrvatske postoje centri gdje se podaci opažanja Zemlje koriste u razne svrhe. To je vjerojatno slučaj i s ostalim zemljama bivše Jugoslavije.

Druga vrsta komercijalizacije je razvoj satelita i njihovo lansiranje u zemljinu orbitu. Mali se sateliti danas mogu kupiti, međutim svrha je da se komponente izrade „kod kuće“ radi vlastitog razvoja tehnologija. Ta se tehnologija može koristiti za druge „zemaljske potrebe“ i ona je izvor komercijalizacije. Taj vid razvoja tehnologije je na samim zemljama regije i koliko je meni poznato nije u velikoj mjeri, ili uopće nije, razvijena.

Istina, postoje poduzeća ali i znanstvene institucije (sveučilišta) koje imaju visoku razinu ekspertize, ali koja nije povezana sa svemirskom tehnologijom. Privatni sektor će se uključiti u razvoj tehnologije za svemir kada spozna da ju može koristiti za zemaljske potrebe, što se u mnogim zemljama već desilo.

U komercijalizaciji satelita razvijaju se kompanije koje nude usluge snimanja Zemlje koristeći male satelite, budući da cijena postaje dostupna za, relativno, male korisnike. Taj oblik komercijalizacije može biti temelj suradnje u regiji, izrada zahtjevnijih satelita za potrebe na razini regije.

Prava komercijalizacija svemira dolazi tek s odlaskom ljudi u svemir, početak prave svemirske ere. Da se to desi potrebna su još mnoga istraživanja i razvoj, temelj za obuhvatnu suradnju u regiji, ujedno pozicionirati se u svjetskom razvoju. Izbor tema je velik, neke od njih su razvoj raketnih sustava za male satelite, ne kemijski raketni pogon, kooperativni sustavi.

  • Šta donosi budućnost kada je osvajanje svemira u pitanju i da li u takvoj budućnosti ima mjesta za zemlje iz regije?

Već sam prije spomenuo da je osvajanje svemira izuzetno zahtjevni pothvat, pri tome mislim na prisutnost ljudi u svemiru, a ne samo obično lansiranje satelita i sondi.

Budućnost osvajanja svemira ima dvije temeljne komponente. Jedno je odlazak sa Zemlje u orbitu, a drugo je odlazak iz orbite u duboki svemir. Neću spominjati što znače ljudi u svemiru i koji se svi ostali veliki problemi moraju riješiti (recimo svemirska stanica velikih razmjera).

Odlazak u orbitu nema budućnost tradicionalnim raketnim sustavom, potreban je razvoj novog koncepta, na primjer hibridnog raketnog-mlaznog pogona. Putovanje u duboki svemir isto tako nema budućnosti običnim kemijskim pogonom, potreban je ionski pogon velikog potiska.

To sve zahtjeva veliki napor istraživanja u kojemu je bitna suradnja velikog broja sudionika. Upravo je tu segment gdje se zemlje regije, bivše Jugoslavije, mogu naći i svaka od njih dati svoj doprinos, pod pretpostavkom međusobne koordinacije. Naravno ta suradnja bi uključivala i sudionike iz svijeta. Ukratko, pothvat osvajanja svemira nije stvar pojedine zemlje već Zemlje kao cjeline, projekt je ogroman. Međutim, ako se mi u regiji ne dogovorimo o suradnji tada možemo ostati kao „crne mrlje“ na karti svijeta gdje se gleda razvijenost.

  • Šta će regija dobiti time ako sudjeluje u globalnim naporima za osvajanje svemira?

– Jednostavan odgovor je bit ćemo partneri u najvećem pothvatu čovječanstva koji uključuje nesagledivi razvoj. Ako izostanemo iz toga razvoja biti ćemo sobari, sobarice i konobari u rekreaciji onih koji stvaraju, prodavat ćemo za jeftine novce naše prirodne ljepote. Da, naravno, neizostavno iz toga proizlazi da će kriminal i ljudska netrpeljivost po raznim osnovama biti sastavni dio života, što se već jako dobro manifestira u mnogim krajevima.

  • Da li u regiji postoji interes za ostvarivanje suradnje među različitim naučnim institucijama, odnosno među kompanijama? Da li bi ta potencijalna suradnja mogla biti ključ uspjeha za regiju?

– Suradnja se ne može nametnuti ili deklarativno uspostaviti. Ono što okuplja ljude na suradnju jesu projekti. Definirajmo projekte od zajedničkog interesa, to na početku ne trebaju biti grandiozni ali dovoljno izazovni da privuku pažnju i zanimanje eksperata i onih koji su voljni krenuti u tom smjeru.

Za definiranje projekata potrebno je prije svega okupiti odgovorne ljude i na stol staviti probleme koje nadilaze interese pojedine zemlje, a to se postiže međusobnim upoznavanjem, razgovorima i dobrom voljom, prije svega ne nekim „šefovanjem“ već suradnjom i ponudom sudionika koji bi njihov bio doprinos. Sigurno, svaka suradnja koja zahtjeva kreativnost i suradnju i međusobni prijenos znanja i tehnologije je ključ uspjeha svugdje, ali sigurno i u regiji koja je rastrgana iracionalnim emocijama. Ponekad je i unutar samih zemalja teško uspostaviti suradnju između institucija, a Jadranska aero-svemirska agencija u tom smislu ulaže velike napore da se stvori sinergija između znanstvenih i obrazovnih institucija s gospodarstvom, tj. čvrsto povežu javni i privatni sektor

U svrhu okupljanja zainteresiranih subjekata na pokretanju zajedničkih projekata naša asocijacija organizira Adria Space Conference: Regional Conference on Space Technology. To bi trebao biti prvi sastanak na kojem bi se okupili svi sudionici voljni raditi na razvoju svemirske tehnologije, upoznati se međusobno i definirati zajedničke točke interesa. Naglasak je na zemljama regije, pogotovo bivše Jugoslavije ali pozvani su gosti iz razvijenih zemalja našeg okruženja i Mediterana. Koristim prigodu ovog mjesta pozvati sve zainteresirane u Zagreb radi upoznavanja i izmjeni iskustva i ideja.

  • Vi ste predsjednik Jadranske aero-svemirska asocijacije (A3). Koja je uloga Vaše asocijacije i na koji način možete pomoći regiji?

– Uloga naše asocijacije je okupljanje svih koji svojim radom mogu sudjelovati u razvoju svemirskog programa Hrvatske. Naše članstvo, individualno, poduzeća i znanstvene ustanove broji oko 60 i možemo reći da u najvećoj mjeri pokrivamo gotovo sve što može spadati pod svemirske djelatnosti. Definiramo projekte na kojima rade naši članovi, ali i izvan članstva.

Radimo na obrazovanju osnivanjem sekcija svemirske tehnologije po školama, tehničkim (gimnazije nisu previše zainteresirane), potaknuli smo osnivanje Centra svemirske tehnologije i inovacija u Sisku. Naravno tu je i međunarodna suradnja. Kao temelj našeg djelovanja je regionalna suradnja, potaknuti okupljanje svih zainteresiranih strana za svemirskom tehnologijom, međusobno upoznavanje i temeljem toga vidjeti kako izgraditi zajedničku budućnost.

Naša bi uloga bila prenijeti iskustvo u dosadašnjem radu, ali i izmijeniti iskustva s onima koji već imaju aktivnosti. U svakom slučaju ne pozicionirati se kao voditelji već kao partneri za razvoj naše regije.

  • Globalne sile ulažu ogroman novac u svemirske projekte raznih profila. Kakav je odnos vlasti u regiji kada je u pitanju naučnoistraživački rad vezan za svemir?

– Ima više razloga zašto globalne sile ulažu ogromne novce u svemirske projekte. Najvažniji su dobro poznati, dominacija kako vojna tako, izviđanje i obavještavanje. Možda je bolje pitati zašto veće ekonomije kao što su Japan, Indija ili Europska unija ulažu veliki novac u te projekte. Ili pak i manje ekonomije, kao što je Izrael, investiraju veliki novac da pošalju sondu na Mjesec?

Temeljni je razlog pokazati da imaju vrhunsku tehnologiju kojom mogu konkurirati na svjetskom tržištu primijenjene tehnologije u svakodnevnom životu. Japanska sonda poslana je na asteroid Ryugu da uzme malo prašine s njega i vrati ju na Zemlju. Kakva je korist u materijalnom smislu te misije, potrošeni ogromni novac za malo prašine? Tehnologija koja se koristila je bez premca i sad se očekuje njena primjena. Vlasti u Hrvatskoj počele su s poticanjem tih aktivnosti, no očekujemo daljnje jačanje potpore našemu radu zbog ranije navedenih razloga, a posebno zbog jačanja inovacijskog potencijala i međunarodne konkurentnosti Hrvatske.

  • Kako ste zadovoljni obrazovanjem u regiji? Treba li više ulagati u promociju STEM obrazovanja (prirodne nauke, tehnologije, inženjerstvo i matematike)?

– Obrazovanje je temelj bilo kojeg kreativnog, inovativnog, razvoja. Društvo određuje kakvo želi biti: dobavljačko ili inventivno. Za dobavljačko društvo, servis razvojnih društava, nije potrebno pretjerano obrazovanje, dovoljno je minimum koji se zahtjeva da se izvrše radnje koje nametne ulagač, i naravno naknada za rad koja je konkurentna na svjetskom tržištu.

Za kreativno, inovativno, društvo zahtjevi su daleko veći. Prije svega poticati maštu i kritičnost, što se postiže u najranijoj dobi, osnovno školovanje. Poticanje strasti za stvaranjem u kombinaciji sa dobivanjem znanja i vještina (popularno STEM) u srednjem školovanju.

Zatim prenošenje vrhunskog znanja, kombinacije teorijskog i praktičnog, na projektima kada se ujedno mora usaditi jedna možda od najvažnijih odlika stvaranja, neuspjeh nije bruka već korak do uspjeha. I naravno na kraju zajednica mora znati adekvatno apsorbirati tako obrazovane kadrove.

Ukratko, učenjem napamet stvara se poslušnik, robot, a učenjem razmišljanja i istraživanja stvara se kreativno društvo.

Izvor: Al Jazeera

Hibridna propulzija – budući mikro-lanseri

Hibridni raketni motori imaju budućnost I u fazi su intenzivnog istraživanja I razvoja. Hon. Prof. Dr.-Ing. Ognjan Božić, član A3,  do ove je godine vodio tim u DLRu koji razvija taj vid raketne propulzije. Izvještaj o dosadašnjem radu na projektu objavljen je na stranicama DLRa.

„U proljeće 2019. godine inovativni hibridni raketni motor “AHRES-B” uspješno je testiran na “bloku četiri” ispitnog stola u njemačkom svemirskom centru (DLR) u Trauenu. Za istraživače poseban razlog za uživanje, jer hibridni raketni motori nisu samo fundamentalno jeftiniji i sigurniji od konvencionalnih raketnih motora, AHRES-B je također znatno učinkovitiji od svih svojih prethodnika. Sadašnje ispitivanje pokazalo je da je tehnološki razvoj hibridnih raketnih motora sada dovoljno napredan da bi se mogao koristiti, primjerice, kod sondažnih raketa.

Prednost: hibridni raketni motori su kombinacije krutih i tekućih motora i kombiniraju najbolje značajke oba tipa motora. Nosač tekućeg kisika – u ovom slučaju visoko koncentrirani vodikov peroksid – i kruto gorivo HTPB (hidroksil-terminirani polibutadien) se u početku razdvajaju u AHRES-B i susreću se samo u komori za izgaranje. Zbog toga ne postoji opasnost od eksplozije tijekom skladištenja i rada. Osim toga, upotrijebljene tvari nisu toksične i nisu štetne za okoliš.“