Hrvatski
This article is available only in Croatian.
(Hrvatski) Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 5: Sunčev sustav i daleka prostranstva – Znanstvena istraživanja u svemiru
SGAC Croatia Webinar Series Episode 4: Sputnik to Starlink – Space and Entrepreneurship
This article is available only in Croatian.
This is the man behind the project of the First Croatian Satellite
This article is available only in Croatian.
SGAC Croatia Webinar Series Episode 3: Space is (not) Hard – Space Systems and Engineering
Article is available only in Croatian.
A3 representatives meeting with the President of Republic of Croatia Mr. Zoran Milanović
Sorry, this entry is only available in Croatian.
GOING INTO SPACE Young people and Croatian companies could at least target the Moon
Temeljni uvjet Hrvatske za sudjelovanje u svemirskoj industriji je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji, ističe predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije
Odlazak u svemir često se čini neostvarivim ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu maštaju kako žele postati astronauti, posjetiti Mjesec ili otići na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogućnosti, maštanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze čim im se javi želja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog obrazovanja, u članku nam donose novine Global.
Važnost prvog kontakta
“Kada bi se mladima pružila mogućnost da od početka školovanja stječu osnovna znanja o svemiru i svemu što svemir pruža te kada bi ih se motiviralo da maštaju i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim školovanjem usavršavali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome što ih zanima”, objašnjava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.
Osim što profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je općenito riječ o pogreški obrazovnog sustava, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehničke i prirodne znanosti, odnosno STEM. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nužna je specijalizacija u jednom od STEM područja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac ističe da je više riječ o formalnosti te da je priključivanje raznim edukacijama, programima i projektima najlakša i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stručnjacima i približi se svemirskoj znanosti i industriji.
Jedan od načina je i priključivanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi motivacijska predavanja te potiče istraživanja i razvoj industrije.
OSIM ŠTO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OPĆENITO RIJEČ O POGREŠKI OBRAZOVNOG SUSTAVA
“Jedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti tečajeve astronautike na pojedinim fakultetima gdje će i visokokvalificirani vanjski stručnjaci održavati predavanja iz pojedinih područja”, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije nešto neostvarivo, ali potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, osoba ne može postati astronaut ako država, u ovom slučaju Hrvatska, nije uključena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao što je NASA, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega članica Europske svemirske agencije, objašnjava Bosanac. Također, napominje da država mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna surađivati na svemirskom projektu.
“Naše tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uključiti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica otišla na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela otići u svemir”, ističe Bosanac.
Turistički letovi
Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir može se ostvariti i preko svemirskog turizma. Riječ je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.
“Svemirski turizam kreće već od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi nebom lete po parabolama, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na određeno vrijeme može osjetiti bestežinsko stanje”, objašnjava Danko Kočiš, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Nešto kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji doseže granice svemira i ponovno se vraća na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi – let u nižu Zemljinu orbitu. Kako komentira Kočiš, zero-G let bio bi ujedno najprivlačniji i najpovoljniji za buduće turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.
“U Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, što bi ljudima pružilo višestruko zadovoljstvo, počevši od samog leta do odmora i opuštanja na našoj obali”, ističe Kočiš. Hrvatska je sama po sebi turistička zemlja pa bi tako uvođenje određene vrste svemirskog turizma moglo značajno pridonijeti razvitku turizma, ali i čitave zemlje. No, prema Kočišu, riječ je ipak o ne tako bliskoj budućnosti.
“Želimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budućnosti, u interesu i državnih institucija i privatnih kompanija za početak bi trebala biti ponuda zero-G letova”, dodaje Kočiš.
Pad cijena
Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do većih opasnosti za turiste.
“Ako se govori o daljnjoj budućnosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o dugoročnom putovanju u svemir pri čemu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i održivosti organizma i psihe”, navodi Kočiš. Ključna su prepreka putovanju u svemir ipak previsoke cijene za ‘prosječne Hrvate’. Kočiš ističe da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drastično padaju.
“Nastavi li cijena padati u sljedećih tridesetak godina, let u svemir bit će pristupačan svima“, govori Kočiš. Dodaje i da će s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao što ju danas ima let avionom. Bez obzira na to što nije riječ o bližoj budućnosti, Kočiš smatra da će se današnjim mladim generacijama sigurno pružiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.
Novine Global možete prolistati i u digitalnom izdanju.
Temeljni uvjet Hrvatske za sudjelovanje u svemirskoj industriji je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji, ističe predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije
Odlazak u svemir često se čini neostvarivim ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu maštaju kako žele postati astronauti, posjetiti Mjesec ili otići na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogućnosti, maštanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze čim im se javi želja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog obrazovanja, u članku nam donose novine Global.
Važnost prvog kontakta
“Kada bi se mladima pružila mogućnost da od početka školovanja stječu osnovna znanja o svemiru i svemu što svemir pruža te kada bi ih se motiviralo da maštaju i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim školovanjem usavršavali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome što ih zanima”, objašnjava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.
Osim što profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je općenito riječ o pogreški obrazovnog sustava, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehničke i prirodne znanosti, odnosno STEM. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nužna je specijalizacija u jednom od STEM područja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac ističe da je više riječ o formalnosti te da je priključivanje raznim edukacijama, programima i projektima najlakša i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stručnjacima i približi se svemirskoj znanosti i industriji.
Jedan od načina je i priključivanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi motivacijska predavanja te potiče istraživanja i razvoj industrije.
OSIM ŠTO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OPĆENITO RIJEČ O POGREŠKI OBRAZOVNOG SUSTAVA
“Jedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti tečajeve astronautike na pojedinim fakultetima gdje će i visokokvalificirani vanjski stručnjaci održavati predavanja iz pojedinih područja”, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije nešto neostvarivo, ali potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, osoba ne može postati astronaut ako država, u ovom slučaju Hrvatska, nije uključena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao što je NASA, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega članica Europske svemirske agencije, objašnjava Bosanac. Također, napominje da država mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna surađivati na svemirskom projektu.
“Naše tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uključiti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica otišla na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela otići u svemir”, ističe Bosanac.
Turistički letovi
Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir može se ostvariti i preko svemirskog turizma. Riječ je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.
“Svemirski turizam kreće već od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi nebom lete po parabolama, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na određeno vrijeme može osjetiti bestežinsko stanje”, objašnjava Danko Kočiš, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Nešto kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji doseže granice svemira i ponovno se vraća na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi – let u nižu Zemljinu orbitu. Kako komentira Kočiš, zero-G let bio bi ujedno najprivlačniji i najpovoljniji za buduće turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.
“U Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, što bi ljudima pružilo višestruko zadovoljstvo, počevši od samog leta do odmora i opuštanja na našoj obali”, ističe Kočiš. Hrvatska je sama po sebi turistička zemlja pa bi tako uvođenje određene vrste svemirskog turizma moglo značajno pridonijeti razvitku turizma, ali i čitave zemlje. No, prema Kočišu, riječ je ipak o ne tako bliskoj budućnosti.
“Želimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budućnosti, u interesu i državnih institucija i privatnih kompanija za početak bi trebala biti ponuda zero-G letova”, dodaje Kočiš.
Pad cijena
Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do većih opasnosti za turiste.
“Ako se govori o daljnjoj budućnosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o dugoročnom putovanju u svemir pri čemu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i održivosti organizma i psihe”, navodi Kočiš. Ključna su prepreka putovanju u svemir ipak previsoke cijene za ‘prosječne Hrvate’. Kočiš ističe da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drastično padaju.
“Nastavi li cijena padati u sljedećih tridesetak godina, let u svemir bit će pristupačan svima“, govori Kočiš. Dodaje i da će s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao što ju danas ima let avionom. Bez obzira na to što nije riječ o bližoj budućnosti, Kočiš smatra da će se današnjim mladim generacijama sigurno pružiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.
Novine Global možete prolistati i u digitalnom izdanju.
SGAC Croatia Webinar Series Episode 2: UN COPUOS and UNOOSA – Space and International Cooperation
This article is available only in Croatian.
SGAC Croatia Webinar Series Episode 1: SGAC, the Space Industry for Young Professionals
The SGAC Croatia Webinar Series aims to inspire and motivate university students and young professionals in Croatia and abroad to grow a career in the space industry.
Inspired by the motivational stories from talented SGAC members from all around the world, the SGAC team in Croatia aims to bring the same excitement about space and self-development in Croatia and the region.
A series of 8 webinars will host local experts in various fields such as space science and engineering, space policy, space business and others, and give them a floor to share their projects, ideas, and experiences with the community.
Everyone is welcome to attend and will be able to interact with lecturers at the end of each webinar session.
The first webinar in this series will be about SGAC (Space Generation Advisory Council), the largest global organization of university students and young professionals in the space industry. SGAC is a permanent observer at the UN Committee on the Peaceful Uses of Outer Space (UN COPUOS). It operates in 6 regions on 6 continents, gathers more than 15.000 members coming from more than 150 countries. One of them is Croatia. In this webinar you can learn more about the organization itself, how to join and contribute to its activities from a professional with the first-hand experience working in the satellite industry and volunteering at SGAC.
The webinar will end with a QA session. Each attendee will be able to ask questions – so do not miss it!
More on SGAC website: Space Generation Advisory Council
Join us together with our speaker:
Mirta Medanić, SGAC, National Point of Contact in Croatia
This webinar is hosted in partnership with Adriatic Aerospace Association, A3.
Notice: This webinar will be held in Croatian.
Mirta Medanić is a program manager at Amphinicy Technologies, a satellite software company from Zagreb and Luxembourg. At Amphinicy, she manages several EU-funded projects. One of them is Blink, a software solution for ultra-fast acquisition and processing of Earth observation data, granted by the Horizon 2020 program for innovative SMEs in the space sector.
She holds a master’s degree in Telecommunications and Computing from the Faculty of Electrical Engineering and Computing, the University in Zagreb (FER). She completed the Space Studies Program 2019 at the International Space University in Strasbourg and calls herself a Space Optimist.
Mirta volunteers for SGAC since 2017. As a National Point of Contact in Croatia, she promotes space science and education among the young community in the country. Mirta is passionate about working with people and travelling.
Online lecture “Space for youth, the social-economic impact” by dr. Ana Heller
Dear friends,
We invite you to the online lecture “Space for youth, the socio-economic impact” which will be held by Dr. Ana Heller in English.
You can watch the lecture LIVE on the Facebook page of the Embassy of the State of Israel at the following link: https://www.facebook.com/IsraelinCroatia on February 9 from 4 pm, and if you want to participate via the ZOOM application, please contact us by email: info@zagreb.mfa.gov.il .
A3 at the Economic Council of VU Algebra
On Thursday, December 17, 2020. the 17th session of the Economic Council of the University of Algebra was held with the participation of high representatives of the Government and the economy. At the session, A3 participated with the contribution Concept of Space Industry Development in Croatia, presented by Zdenko Uvalić, within which the Perun I project was presented.
Dnevni red:
1. Izvješće o rezultatima i aktivnostima Algebre 2020/2021
Uvodničar: doc. dr. sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra (vidi snimku)
Sudionici: dr.sc Danko Bosanac i Zdenko Uvalić https://perun-i.hr/ (vidi snimku)
2. Nacionalni plan oporavka i otpornosti – pregled stanja planiranja i digitalna komponenta
Moderator: Mr.sc. Boris Drilo, predsjednik HUP ICT i član uprave Hrvatskog telekoma
Sudionici: dr.sc. Zvonimir Savić, Posebni savjetnik predsjednika Vlade RH, koordinator izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2023. (vidi snimku); B.Sc. Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva;
3. Novi Zakon o strancima iz perspektive obrazovanja i zapošljavanja
Moderator: Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre
Sudionik: Ivica Šušak, ravnatelj Uprave za visoko obrazovanje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH
4. Razno