PROJEKT PERUN I: Hrvatska priprema svoj satelit za svemir

Foto: TV student

Na lansiranju satelita Perun, uz mentorstvo iskusnijih znanstvenika, rade i studenti Strojarstva, FER-a, PMF-a te Algebre

Pogled na svemir i njegova bespuća oduvijek je u čovjeku budio maštu i motivirao ga da istražuje. A da bi nam svemir bio malo manja nepoznanica brine se Europska svemirska agencija. Europska svemirska agencija (ESA) međunarodna je organizacija koja obuhvaća 22 države članice, a Hrvatska mu se pridružila lani. Primarni zadatak Agencije jest osmisliti i provesti europski svemirski program, prenosi portal Novine Global u svom članku.

Cilj ESA-ina programa jest sjecanje novih spoznaja o Zemlji, Sunčevu sustavu, svemiru, ali i raditi na razvoju satelitskih tehnologija i usluga. Punopravno članstvo u ESA-i pridonijet će razvoju hrvatskog gospodarstva, ali i obrazovnog sektora. Kako se svemirske tehnologije stalno razvijaju, zapošljava se niz različitih stručnjaka, a nove su spoznaje ekonomski profitabilne.

“Proračun Europske svemirske agencije danas je oko 5,7 milijardi eura i najveći dio tog novca zapravo ide u tvrtke koje rade prema narudžbi Europske svemirske agencije, prema tome, hrvatska će se poduzeća moći javiti na natječaje i punopravno sudjelovati u tim natječajima”, ističe astronom, prof. Ante Radonić.

I Hrvatska ima namjeru poslati svoj prvi satelit u svemir, i to je cilj projekta “Perun” Jadranske aerosvemirske asocijacije (Adriatic Aerospace Association, ili skraćeno, A3). Na lansiranju satelita Perun, uz mentorstvo iskusnijih znanstvenika, rade i mladi entuzijastični studenti Strojarstva, FER-a, PMF-a, Algebre.

2 milijuna kuna nedostaje za lansiranje

“Satelitom želimo pokazati da i male države poput Hrvatske mogu lansirati satelit bez obzira na to što je to mali satelit poput Cube satelita i da se neki podaci koje bi on mogao prikupljati mogu koristiti u obrazovnom sustavu”, napominje Luka Korov, student FER-a koji radi na razvoju operacijskih sustava za satelite.

Student PMF-a, Marko Bermanec, radi na primjeni satelita i ističe kako je projekt, ali i istraživanje spoj raznih struka i zanimanja.

“Nije samo poanta da svatko radi u svom području, nego je zapravo poanta da se sve ta područja u kojima se radi povežu na neki način i zapravo razvijaju zajedno”, zaključuje.

Zvjezdarnica Višnjan

Drugi primjer mentorstva mladima vidljiv je u radu Astronomskog društva i Zvjezdarnice Višnjan. Njihova misija je motivirati, odgajati i poduprijeti mlade da izraze darovitost i izrastu u stručnjake. Kako je počela njihova misija otkrio je 20. najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena, astronom Korado Korlević.

“Kolege i ja zaključili smo da idemo napraviti nešto što će biti otkačeno, da toj djeci pokažemo koliko mogu i počeli smo s hrpom školskih klubova iz tehnologija, među ostalim, i sa zvjezdarnicom, i pokazalo se da smo bili u pravu jer su ti klinci u narednim godinama rasturili”, ispričao je astronom Korlević.

Dok se mladi aktivno uključuju i entuzijastično istražuju, još ne znamo hoće li Hrvatska poslati prvi satelit u svemir ili će ta ideja nestati s radara jer za Perunovo lansiranje nedostaju još dva milijuna kuna.

Sveznajući Copernicus

Copernicus je satelitski program opažanja Zemlje.  On pruža precizne, pravovremene i lako dostupne informacije vezane uz okoliš, klimatske promjene i sigurnost. Program je to koji objedinjuje opažanja satelita i senzora koji se nalaze na površini Zemlje. Informacije koje Copernicus prikupi neograničeno su dostupne svima, bez financijske naknade.

Promatranje kopna i mora, kako bi se pratila i unaprijedila poljoprivreda i ribarstvo, za Hrvatsku su vrlo važne. Moguće je odrediti precizne prognoze, što i kada saditi, a takvi podaci su na raspolaganju i malim obiteljskim gospodarstvima što pokazuje kako je svemirska tehnologija korisna i na lokalnoj razini.

U poljoprivredi Copernicus olakšava komunikaciju ljudi i strojeva te strojeva međusobno, a  omogućuje i satelitsko praćenje životinja. Jedan od korisnika podataka koje Copernicus prikuplja jest Državni hidrometeorološki zavod. Zavod koristi precizne podatke o vremenu, kvaliteti zraka, klimi. Razne krize poput prirodnih katastrofa i ljudskih nesreća moraju biti na vrijeme prepoznate i čim prije stabilizirane u čemu pomaže Copernicus.

Mapiranje i sustav ranog upozoravanja kao i općenite geoprostorne informacije koje prikupljaju sateliti, neophodni su alati kod ostvarivanja sigurnosti i zaštite određene zemlje. Za Hrvatsku, kao državu u kojoj su poplave, suše i požari česte pojave, efikasno korištenje ove tehnologije je vrlo bitno.

Galileo

Galileo je pak europski navigacijski satelitski sustav koji pruža iznimno točno globalno pozicioniranje i precizno mjerenje vremena. Za razliku od američkog GPS i ruskog Glonass sustava kojima upravlja vojska, Galileo je pod civilnom kontrolom što mu omogućuje neovisnost.

Trenutačno Galileo sustav obuhvaća 26 satelita, a podaci koje pruža mogu se koristiti u različite svrhe. Galileo je koristan u mnogim sektorima gospodarstva koji se oslanjaju na precizno pozicioniranje poput transporta, logistike, energetike i  telekomunikacija.

Slijetanje uz EGNOS

Važni je u sklopu projekta spomenuti i Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS), koji pruža preciznu navigaciju za korisnike u zraku, na moru i na kopnu. Podaci koje EGNOS pruža su toliko precizni da ga koriste i avioni pri slijetanju. Koristeći geostacionarne satelite i mrežu  kopnenih ispostava, EGNOS potpomaže postojeće navigacijske sustave, primarno američki GPS, a u budućnosti i Galileo sustav.

EGNOS se koristi svugdje gdje je nužna potpuna preciznost – kod slijetanja zrakoplova, navigiranja brodova kroz uske tjesnace, prometovanja željeznica, zaštite okoliša i slično. EGNOS je jedan od najvažnijih modernih sustava tehnologija.

“Ideja je da zrakoplovi samostalno slijeću i polijeću na temelju ove satelitske navigacije ili, recimo, evo govori se o automobilima koji će samostalno voziti temeljem te navigacije sa satelita”, ističe fizičar, prof. dr. sc. Slobodan Danko Bosanac.

Rast telekomunikacijske tehnologije

Satelitska komunikacija s druge strane čini dvije trećine ukupnih prihoda svemirske industrije. Upravo u području telekomunikacija vidljiva je najveća primjena svemirske tehnologije. Procjenjuje se kako će do kraja 2019. godine svjetski podatkovni promet porasti za čak 800 posto.

“Već se sada lansiraju prvi sateliti koji će jednog dana biti dio te velike satelitske mreže Internet, a bit će znači nekoliko tvrtki, nekoliko mreža, koje će imati svaka svoj sustav za Internet”, napominje Ante Radonić.

Autor videa: Matej Đuzel
Produkcija: Televizija Student 2019.