Kako male zemlje mogu pronaći svoju ulogu u svemirskim aktivnostima

Ovaj tekst rezultat je panel diskusije na temu „Male zemlje u svemirskoj eri“, motivirane brzim razvojem istraživanja svemira, iskorištavajući koristi od njega za dobrobit čovječanstva i buduću prisutnost ljudi u njemu. Male bi zemlje također trebale pronaći svoju ulogu u ovom nastojanju, ali u konkurenciji s velikim konglomeratima pitanje je KAKO?

Uvod

Stabilno i prosperitetno društvo mora biti kreativno u znanosti i tehnologiji i biti globalno konkurentno. Dva faktora koja određuju uspjeh jesu kreativno obrazovani članovi zajednice i vodstvo u novim idejama. Stoga je za malu zemlju, s dovoljno obrazovanim stanovništvom, od najveće važnosti utvrditi trendove na polju znanosti i tehnologije i usmjeriti njihove razvojne napore u tom pravcu. Istraživanje i razvoj u svemirskim aktivnostima pružaju mogućnostima malih zemalja da sudjeluju kao aktivne članice. To prije svega zahtijeva definiranje strateškog smjera razvoja u području zrakoplovne industrije visoke tehnologije, osnovne znanosti i razvoja, kao i aktivnosti u području svemirske medicine, svemirskog prava i svemirskog turizma.

Preporuke

Bitna osobina svemirskih programa je interdisciplinarno i prekrivanje odgovornosti nekoliko ministarstava. Stoga je osnovni korak ka započinjanju Svemirskog programa uspostava Svemirske agencije financiranjem ministarstava Znanosti, Prometa, Gospodarstva (gdje je tehnologija ugrađena) i Obrane. Nacionalna svemirska agencija trebala bi idealno pokriti sve sektore Svemirskog programa, sa stručnjacima za svoja područja. Nastavak uspostavljanja Svemirske agencije jest uspostavljanje Nacionalne svemirske strategije koja ima dva glavna segmenta:
1. Nacionalni svemirski program (istraživanje, tehnologija i primjene)
2. Međunarodni kontakti: ESA, EU, bilateralna suradnja

Oba ova segmenta čine osnovu za pristupanje članstvu u Europskoj svemirskoj agenciji. Svemirska strategija trebala bi obuhvatiti dugoročne i kratkoročne ciljeve razvoja i definirati prioritetna područja.

Put za punopravno članstvo ESA-e prvo je potpisati Okvirni program, a zatim postati država suradnik i time se pridružiti programu PECS (Plan za Europske države suradnike). Povelja PECS koja traje pet godina omogućit će državi da razvije svoju svemirsku industriju uz potporu ESA-e. Sljedeći je korak pridruženo članstvo ESA-e i na kraju punopravno članstvo ESA-e. Nacionalna svemirska agencija predstavlja zemlju u Vijeću i Programskim odborima ESA-e. Također savjetuje vladu o razinama opredijeljenosti prema neobaveznim programima ESA-e u skladu sa Svemirskom strategijom. Za podršku stvaranju svemirskih start-up tvrtki preporučljivo je osnovati ESA Poslovni inkubacijski centar (ESABIC).

Paralelno s tim, trebao bi postojati Nacionalni svemirski program za pripremu industrije i akademske zajednice za konkurentno okruženje ugovora ESA-e i EZ-a i omogućiti plodnu dvostranu suradnju.

Kao članica Europske unije zemlja također sudjeluje u “downstream” svemirskom programu EU koji provodi Europska komisija. Primjeri su satelitska navigacija (EGNOS i Galileo), promatranje Zemlje (Copernicus), Space Situational Awareness (SSA) i program GOVSATCOM. Za korištenje Public Regulated Service ministarstava unutarnjih poslova i obrane Galileo trebalo bi uspostaviti nadležno PRS tijelo (Competent PRS Authority – CPA).

Institut Ruđera Boškovića, Zagreb, Hrvatska, 13. listopada 2019.g.

Prof. Dr. Slobodan Danko Bosanac
Predsjednik Adriatic Aerospace Association

Potpisnici dokumenta:
Petr Bares, President, Czech Space Alliance
Prof. Dr. Sc. Slobodan Danko Bosanac, President, Adriatic Aerospace Association
Mag. Dr. Andreas Geisler, Appointed Head of the FFG Aeronautics and Space Agency.
Prof. Dr. Tomaž Rodič, Director, Slovenian Centre for Space Sciences and Technologies
Prof. Dr. Carsten Scharlemann, Head of Deparment, Aerospace Engineering, University of Applied Sciences Wiener Neustadt
Prof. Heinz Stoewer, Founder of Space Associates GmbH
Dr. Sc. Hrvoje Zorc, Adriatic Aerospace Association

Prva Jadranska svemirska konferencija 2019.

Adriatic Aerospace Association organizirala je 3. i 4. listopada 2019.g. prvu Adria Space Conference, koja se održala na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu u suradnji s Institutom i Sveučilištem u Zadru pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Konferencija je ugostila mnoge eminentne znanstvenike i istraživače na području svemirskih tehnologija iz regije i šire, a zajednička tema je bila regionalna suradnja budućnost manjih država u svemirskoj eri. Cilj konferencije bio je potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju naprednih tehnologija, uglavnom korištenih u svemirskim aktivnostima, što iz reakcija svih sudionika možemo reći da je i potpuni uspjeh. Pravo je zadovoljstvo u Hrvatskoj okupiti ovakav vrhunski skup znanstvenika na području svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija.

Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Association

Iz uvodnih govora Slobodana Danka Bosanca, predsjednika A3, Dijane Vican, rektorice Sveučilišta u Zadru, Davida Smitha, ravnatelja Instituta Ruđera Boškovića, Ilana Mora, veleposlanika Izraela u Hrvatskoj, Tome Antičića, državnog tajnika Ministarstva znanosti i obrazovanja zaduženog za znanost, te Maria Antonića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, bila je vidljiva svrha održavanja Konferencije, na jednom mjestu imati sve relevantne predstavnike svemirskih organizacija, Instituta i predstavnika državnih institucija koje jesu ili će vrlo uskoro morati odlučiti o budućnosti svemirskih tehnologija u dugoročnim strategijama razvoja Republike Hrvatske. Namjera je A3 da ova Konferencija postane godišnji skup sudionika u istraživanju i razvoju svemirskih tehnologija s ciljem regionalne suradnje.

Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru

Nakon uvodnih predavanja, prisutni su se mogli upoznati s znanstvenim projektom Crne Gore SEEIIST – Međunarodnim institutom za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Europe gdje je izlagačica Sanja Damjanović, Ministrica znanosti Crne Gore posebno istaknula toliko bitnu regionalnu suradnju.

Ognjan Božić iz DLR-a – Njemačkog svemirskog centra kroz svoju prezentaciju povijesnih dostignuća, ali i sadašnjih sposobnosti europskih država u području svemirskih tehnologija dotaknuo se aktualne teme – malih država u svemirskom dobu te pozicioniranju Hrvatske na svemirskom tržištu – upravo u području propulzije te izrade i održavanja nano i mikrosatelita.

David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđera Boškovića

Trenutna ekspanzija svemirskih letova mnoge je zainteresirana za svemir, o čemu je bilo govora na predavanju Heinza Stoewera, jednog od osnivača Europske svemirske agencije i direktora Njemačke svemirske agencije, koji je iznio zanimljivu statistiku o tome je li to sve opravdano ili neopravdano, s posebnim naglaskom o sudjelovanju malih država u svemirskim programima.

Ilan Mor, Veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj

U sklopu Konferencije održala se i zanimljiva panel diskusija upravo na temu malih zemalja u svemirskom dobu na kojoj su raspravljali Carsten Scharlemann, šef odjela Aerospace Engineering na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Austriji, Ognjan Božić, Bertram Arbesser-Rastburg, predsjednik Austrijskog instituta za navigaciju, Andreas Geisler iz Austrijske svemirske agencije i Petr Bares, predsjednik Czech Space Alliance iz Češke. Najbitniji zaključak cijele rasprave u kojoj su sudjelovali i sudionici svojim zanimljivim pitanjima je – osnivanje nacionalne svemirske agencije koja će omogućiti razvoj tehnologija i daljnje ulaganje u svemirski sektor.

Tome Antičić, državni tajnik za znanost, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

U drugom dijelu Konferencije sudjelovali su Tomaž Rodič iz SPACE – SI, Otto Koudelka s Tehničkog sveučilišt iz Graza, Nik Mohorko iz SpaceLinka, Mirta Medanić s temom „Space for youth“, Anja Nakarada Pečuljić iz Serbian Case for Space, Marko Bermanec, Filip Kisić, Luka Korov, Matija Makoter, Stjepan Puljić s projektom A3 – „Prvi hrvatski satelit PERUN I“, Vladimir Kušan i Ivan Tomljenović iz Oikon Ltd, Laboratory for RS and GIS, s temom primjene daljinskih istraživanja u zaštiti prirode i upravljanja prirodnim resursima, Dubravko Babić s FER-a s njihovim FERSAT projektom, Zdravko Terze s Zavoda za zrakoplovno inženjerstvo s projektom „Flapping Wing Vehicle for Mars Exploration – Modelling and Optimisation“, te Dražen Švehla s temom „First Cubesat Launcher“.

Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

Svi ovi napori trebali bi potaknuti daljnje zajedničke razvoje i suradnju u području nano-satelitskih tehnologija kao što su izgradnja, funkcije, pogon, komunikacija, kontrola položaja i slično.

Uvjereni smo da je Konferencija pokazala koheziju na području svemirskih tehnologija, a ponajviše u regionalnoj suradnji te da će se zaključci Konferencije realizirati u nadolazećoj godini te da je A3 regionalni igrač koji je pokazao da se može nositi s povjerenim zadaćama i nositi buduće projekte na području svemirskih tehnologija u Hrvatskoj i regiji.

Više o Konferenciji donose i TV kuće RTL televizija i Z1:

Adria Space Conference 2019.

Drago nam je što vam možemo najaviti održavanje 1. Adria svemirske konferencije 2019. koja će se održati 4. listopada 2019. godine u Zagrebu.

Adria Space Conference 2019

Regional Cooperation on Space Technology

Organizator:
Adriatic Aerospace Association (A3)
Institut Ruđer Bošković
Sveučilište u Zadru

Pokrovitelji:
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH

Predsjedatelj: Slobodan Bosanac Ph.D., predsjednik A3

Adriatic Aerospace Conference je organizator prvog regionalnog sastanka posvećenog suradnji u svemirskim tehnologijama. Cilj konferencije je potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju naprednih tehnologija, uglavnom korištenih u svemirskim aktivnostima. Profil konferencije je jednodnevni sastanak na kojem će svi sudionici ukratko izvijestiti o svojim trenutnim aktivnostima i budućim programima. To bi trebalo potaknuti daljnje zajedničke razvoje u području nano-satelitskih tehnologija kao što su izgradnja, funkcije, pogon, komunikacija, kontrola položaja i slično. Namjera je da konferencija postane godišnjeg karaktera, održavati se svake godine kao okupljalište učesnika u svemirskom istraživanju i razvoju.

Više informacija potražite na internet stranicama Konferencije.

Organizacijski odbor

S. Bosanac, prof. dr. sc., Adriatic Aerospace Association
M.Ivanda, dr. sc., Institut Ruđer Bošković
I. Jakić, CEO, IJEX GmbH
D. Kočiš, Adriatic Aerospace Association, World Space Week Hrvatska
I. Ljubić, dr. sc., Institut Ruđer Bošković
G. Verbanec, dr.sc., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
H. Zorc, dr. sc., Adriatic Aerospace Association
S. Petrović,
D. Ramljak, dr.sc. stručnjakinja za znanost i inovacije Svjetske banke