Adria Space Conference: Primjena umjetne inteligencije u svemiru

Istraživanje svemira i odlazak čovjeka u svemir je nezamisliv bez partnerstva umjetne inteligencije, budući da je takav poduhvat izuzetno zahtjevan posao i skup projekt.

U organizaciji Jadranske svemirske asocijacije te suorganizatora Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Zadru, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Visokog učilišta Algebra, u Institutu Ruđer Bošković, a pod visokim pokroviteljstvom Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, održana je konferencija Umjetna inteligencija u svemiru, koja prati trendove razvoja umjetne inteligencije u svemiru, na kojoj su govorili vrsni stručnjaci iz Hrvatske i Europe. Također, pokrovitelji konferencije su bili Turistička zajednica grada Zagreba, Sveučilište u Zadru i Visage Technologies.

Adriatic aerospace association je udruženje pojedinaca od vrhunskih stručnjaka do studenata, poduzeća i znanstvenih institucija, koje su neposredno ili posredno povezane sa svemirskom znanošću i tehnologijom. Aktivnosti A3 asocijacije se protežu u nekoliko smjerova, a jedan od glavnih je međunarodna suradnja, naročito regionalna. Ova konferencija je upravo bila usmjerena na takvu vrstu suradnje, u vidu da se okupe stručnjaci, poduzeća i znanstvene institucije s temom koja se povezuje sa svemirskom tehnologijom i svemirskim razvojem.

Konferencije se održavaju svake godine, a protekle dvije godine isto nije bilo izvedivo zbog ograničenja održavanja okupljanja uzrokovanih aktualnom pandemijom. Posljednja je bila održana 2019. godine. Svrha održavanja konferencije je da se vidi u kojim dijelovima se napredne svemirske tehnologije mogu dogovarati oko suradnje u ovoj regiji, naročito u Hrvatskoj.

Ovogodišnja tema konferencije bila je Umjetna inteligencija u svemiru, tema od prioritetnog značenja razvoja Europske svemirske agencije (ESA-e) i Europske komisije za svemir. Istraživanje svemira i odlazak čovjeka u svemir je nezamisliv bez partnerstva umjetne inteligencije, budući da je takav poduhvat izuzetno zahtjevan posao i skup projekt. Sonde koje na sebi nose robote s primjenom umjetne inteligencije, mogu u velikoj mjeri izvršavati poslove koje bi trebao izvršavati čovjek, ali je proces puno jednostavniji i efikasniji. Kada jednog dana lansiranje ljudi u svemir postane standardan projekt, umjetna inteligencija će ili u vidu robota ili u vidu androida biti partner ljudima za boravak i istraživanje svemira.

Na konferenciji su sudjelovali vrhunski stručnjaci koji rade na razvoju svemirske tehnologije i oni koji posredno sudjeluju u takvom jednom razvoju.

Prvi govornik bio je dr. sc. Riccardo Duca (predavanje) iz Europske svemirske agencije, odgovoran za tehnološki razvoj ESA-e, koji je posebno govorio o projektima koji se rade u okviru umjetne inteligencije u ESA-i. Otprilike je aktualno oko 200 projekata povezanih s umjetnom inteligencijom, stoga da se pola od tih projekata odnosi na analizu podataka koji se dobiju iz svemirskih sondi, svemirskih objekata, odnosno satelita koji šalju podatke iz svemira prema Zemlji. Radi se o ogromnoj količini podataka koji bi se bez postojanja umjetne inteligencije teško mogli analizirati te samim time i izvući one bitne.


Druga polovina projekata je povezana s razvojem umjetne inteligencije, koje se stavljaju na svemirske sonde, koje potom upravljaju sa svemirskim sondama, odnosno sa objektima koji se šalju na svemirska tijela u svemiru, kao što su Mjesec i Mars, pa i asteroidi. Tipičan primjer je sustav navigacije sonde BepiColombo – sonde koja sa Zemlje treba otići i orbitirati oko planete Merkur. Iznimno zahtjevan projekt, koji bi bez umjetne inteligencije teško bio ostvariv.

Drugi predavač je bio prof.dr.sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, koji je nositelj projekta robotske inteligencije i voditelj je Centra za naprednu umjetnu inteligenciju – CRTA. Govorio je o projektu neuronavigacije te o mogućnostima robota da samostalno vrši operacije na mozgu i drugim dijelovima ljudskog organizma. Iako je projekt orijentiran medicinski, itekako je važan za budući razvoj svemirskog prisustva u svemiru. Takav robot može u velikom dijelu zamijeniti potrebu za tradicionalnim liječničkim učestvovanjem u operacijama. Na Marsu bi jedan robot itekako mogao dobro poslužiti za buduće operacije, bez potrebe da u tome sudjeluje medicinsko osoblje.

Naredno, treće izlaganje imao je dr.sc. Aleksander Radovan (predavanje) sa Visokog učilišta Algebra, koji je imao izlaganje na temu razvoja umjetne inteligencije na Marsovom roveru i razvoju umjetne inteligencije za sonde na Marsu. U izlaganju je predavač Radovan dao povijesni pregled razvoja te je predavanje nastavio u smjeru najnovijeg razvoja rovera; od njegovih mogućnosti, na koji način donosi odluke, u kom smjeru treba istraživati površinu Marsa i kako izbjegavati nezgodne situacije.

Četvrto izlaganje imao je mr. sc. Luka Orsag (predavanje) ispred poduzeća Visage Technologies, koji je ujedno i član Adriatic aerospace association. Govorio je o vizualnoj komunikaciji čovjeka i robota temeljenoj na vizualnoj suradnji. Vizualnom razmjenom informacija između čovjeka i robota moguće je interpretirati informacije iz konteksta takve komunikacije, iz ekspresije ljudskog lica.


Peto predavanje održao je prof.dr.sc. Philipp Berglez (predavanje), s Geološkog fakulteta, Tehničkog sveučilišta u Grazu, koji je govorio o navigaciji temeljem podataka koji se dobiju sa satelita. U današnjoj navigaciji koristi se GPS, međutim za posebne potrebe traži se da bude visoko precizna. Drugim riječima to znači da je potrebno analizirati izuzetno veliki broj podataka koje običan GPS, koji se koristi u svakodnevnoj upotrebi ne može procesuirati. Za tako veliki broj podataka, za preciznu navigaciju na zemlji potrebna je umjetna inteligencija. U budućnosti ako će se planirati automobili koji samostalno upravljaju, oni će trebati upravo takvu jednu visoko preciznu navigaciju i trebaju uz sebe imati umjetnu inteligenciju koja će interpretirati te podatke.

Potom je kao šesti izlagač govorio Jorge Ocón, voditelj odjela za autonomiju u Odjelu svemirske robotike u GMV-u. Tema izlaganja je bila primjene umjetne inteligencije za autonomne robote sa primjerima koji se koriste na zemlji. Oni se planiraju koristiti za istraživanje rudnika, nepristupačnih predjela, zagađenosti, radioaktivnosti itd., koji se mogu vrlo lagano namijeniti za istraživanje „neprijateljskih predjela“ kao što su Mjesec ili Mars.

Prof.dr.sc. Tomislav Stipančić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, kao sedmi izlagač, govorio je o vizualnoj interakciji čovjeka i slike robota koji videokamerama percipira izraze ljudskog lica i interpretira razne emocije poput smijeha, ljutnje, veselja, tuge, nezadovoljstva itd., pokazujući primjere interaktivne vizualne komunikacije sa robotom. Na temelju takve jedne ekspresije robot, odnosno ugrađeni softver umjetne inteligencije može zaključiti stanje emocija svoga partnera.


To je iznimno važno, jer će jednog dana u svemiru ljudima sigurno partner biti android i čovjekoliki robot koji će na temelju ekspresije ljudskog lica moći iščitati zaključke o emocionalnom stanju i trenutnom raspoloženju.

Daniela Jović (predavanje), kao članica A3, ali i zaposlenica slovačke firme Spacemainic, kao osma izlagačica, dala je jedan povijesni prikaz razvoja svemirske tehnologije i svemirske znanosti u Slovačkoj od ranih 60 – 70 godina, rezultate koje su postigli i naročito pregled sadašnjih uspjeha firme Spacemanic u razvoju satelitske tehnologije. Ujedno je obznanila projekt A3, koji zajedno u partnerstvu sa firmom Spacemanic izrađuje prvi hrvatski satelit koji bi trebao biti lansiran 2023. godine. Satelit nosi naziv CroCube i veličine je 10 x 10 x 10 cm.

Filip Novoselnik iz poduzeća Protostar Labs, govorio je kao deveti izlagač o razvoju i programiranju umjetne inteligencije za industrijske robote, a koji se bez problema mogu upotrijebiti i u svemirskim uvjetima, poput izvođenja radova na svemirskim postajama ili izvođenju radova na svemirskim tijelima poput Marsa i Mjeseca.

Za kraj izlaganja dr.sc. Jörgen Ahlberg (predavanje), vlasnik poduzeća Visage Technologies iz Švedske, govorio je o vrlo važnoj temi, a to je na koji način startup-ovi, odnosno pokretači businessa mogu uspjeti u tržišnom svijetu konkurencije. Bilo je izuzetno zanimljivo vidjeti kako neuspjeh u osnivanju i radu takvih malih tvrtki ne mora biti prepreka da se ne osnivaju i ne razvijaju nove ideje za pokretanje takvih, na kraju s uspjehom firmi kao što je Visage Technologies, gdje se uspiju pronaći projekti koje firme obrađuju i imaju uspjeha na svjetskoj ljestvici.


Konferencija je završila s panel diskusijom o ulozi malih i srednjih firmi u razvoju i organizaciji umjetne inteligencije za istraživanje svemira. Diskusija je bila izuzetno zanimljiva i sagledani su aspekti na koji način bi male firme imale prednost u razvoju temeljnih ideja umjetne inteligencije za razliku od velikih firmi. Male firme imaju fleksibilnost da se ideje mogu odmah pokrenuti u realizaciju, dok velike firme moraju proći kroz administrativne stepenice da bi se takav jedna projekt mogao pokrenuti.

U okviru konferencije organizirana je i „Noć pod zvijezdama“, također na institutu Ruđer Bošković, koja je bila u večernjim satima, a započela je s predavanjem Ante Radonića o James Webb teleskopu. Predavanje je privuklo veliki broj ljudi, osobito mlađih, a Ante Radonić je prikazao povijesni razvoj svemirskih teleskopa u svemiru. Krajnji projekt rezultirao je James Webb teleskopom koji je tehnologijom nadmašio sve prijašnje teleskope, ali koji još uvijek daju izuzetno važne podatke.
James Webb svojom preciznošću nadomješćuje posebna područja elektromagnetskog spektra, kojim nadopunjuje prijašnje teleskope.

U večernjim satima postavljena su tri teleskopa Zvjezdarnice Zagreb, astronomskog društva „Beskraj“ i jednog teleskop astronoma amatera na livadi Instituta Ruđer Bošković, gdje su građani Grada Zagreba mogli gledati noćno zvjezdano nebo. Na sreću, nebo je bilo izrazito čisto tako da su se lijepo mogli vidjeti i vrlo udaljeni objekti.


Događaj je privukao veliki broj građana, ali ono što veseli je prisustvo velikog broja djece i mladih ljudi koji su imali prilike ne samo vidjeti noćno nebo, već i saznati što ti objekti predstavljaju. Upravo ljudi iz astronomskih društava su vrhunski poznavatelji astronomije i mogli su prenijeti veliki broj informacija na građanstvo.

Drugi dan konferencije organiziran je u vidu posjeta Centru za naprednu robotsku tehnologiju – CRTA, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, kod prof.dr.sc. Bojana Jerbića. Na licu mjesta se može vidjeti koje sve vrste robotske tehnologije postoje i razvijaju se u tom Centru, a što je ostavilo veliku impresiju na sudionike konferencije.

Adria Space Conference, 12-13-May 2022

WEB PAGE

The basic dilemma in the planning of conquering Space is whether it is a human endeavour, or we let the job be done by artificial intelligence, more precisely androids. In both cases without artificial intelligence the plan is bound to fail, whether it is building and partnership in space stations or habitats on the Moon or Mars. At the root of this dilemma there are many challenges to be tackled if humans are the passengers in Space, whereas for artificial intelligence they are not much more problematic than for ordinary machines. Adriatic Aerospace Association, together with its partners, is organising a meeting to review the challenges of developing artificial intelligence that would work in partnership with humans, or that would be sufficiently autonomous in decision making and curiosity driven as humans are.

The aim of the conference is to foster and strengthen regional cooperation in research and development of these activities. The conference profile is a two-day meeting with plenary lectures by eminent speakers. The state-of-the-art in the field and future developments are the focus of the meeting, whereby groups from regional countries will participate and share their knowhow. The invited lectures will be followed by a panel discussion on the issue of the role of artificial intelligence in Space.

Brijunska konferencija, 29-31 August 2022

WEB PAGE

Fokus konferencije je na znanstvenim i tehničkim aspektima komunikacije sa svemirskim vozilima u dubokom svemiru, njihovoj navigaciji i pogonu, s naglaskom na novim idejama. Konferencija je mjesto susreta znanosti i tehnologije te poslovni kontakti. Popodnevno vrijeme namijenjeno je uspostavljanju kontakata o zajedničkim razvojnim ili poslovnim projektima. Organizirani su poslovni i prostori za prezentaciju rezultata istraživanja, razvoja i novih proizvoda. Konferencija je namijenjena znanstvenicima i inženjerima u svemiru, tvrtkama koje razvijaju vrhunsku tehnologiju i što je najvažnije studentima i mladim znanstvenicima i inženjerima.

Kako male zemlje mogu pronaći svoju ulogu u svemirskim aktivnostima

Ovaj tekst rezultat je panel diskusije na temu „Male zemlje u svemirskoj eri“, motivirane brzim razvojem istraživanja svemira, iskorištavajući koristi od njega za dobrobit čovječanstva i buduću prisutnost ljudi u njemu. Male bi zemlje također trebale pronaći svoju ulogu u ovom nastojanju, ali u konkurenciji s velikim konglomeratima pitanje je KAKO?

Uvod

Stabilno i prosperitetno društvo mora biti kreativno u znanosti i tehnologiji i biti globalno konkurentno. Dva faktora koja određuju uspjeh jesu kreativno obrazovani članovi zajednice i vodstvo u novim idejama. Stoga je za malu zemlju, s dovoljno obrazovanim stanovništvom, od najveće važnosti utvrditi trendove na polju znanosti i tehnologije i usmjeriti njihove razvojne napore u tom pravcu. Istraživanje i razvoj u svemirskim aktivnostima pružaju mogućnostima malih zemalja da sudjeluju kao aktivne članice. To prije svega zahtijeva definiranje strateškog smjera razvoja u području zrakoplovne industrije visoke tehnologije, osnovne znanosti i razvoja, kao i aktivnosti u području svemirske medicine, svemirskog prava i svemirskog turizma.

Preporuke

Bitna osobina svemirskih programa je interdisciplinarno i prekrivanje odgovornosti nekoliko ministarstava. Stoga je osnovni korak ka započinjanju Svemirskog programa uspostava Svemirske agencije financiranjem ministarstava Znanosti, Prometa, Gospodarstva (gdje je tehnologija ugrađena) i Obrane. Nacionalna svemirska agencija trebala bi idealno pokriti sve sektore Svemirskog programa, sa stručnjacima za svoja područja. Nastavak uspostavljanja Svemirske agencije jest uspostavljanje Nacionalne svemirske strategije koja ima dva glavna segmenta:
1. Nacionalni svemirski program (istraživanje, tehnologija i primjene)
2. Međunarodni kontakti: ESA, EU, bilateralna suradnja

Oba ova segmenta čine osnovu za pristupanje članstvu u Europskoj svemirskoj agenciji. Svemirska strategija trebala bi obuhvatiti dugoročne i kratkoročne ciljeve razvoja i definirati prioritetna područja.

Put za punopravno članstvo ESA-e prvo je potpisati Okvirni program, a zatim postati država suradnik i time se pridružiti programu PECS (Plan za Europske države suradnike). Povelja PECS koja traje pet godina omogućit će državi da razvije svoju svemirsku industriju uz potporu ESA-e. Sljedeći je korak pridruženo članstvo ESA-e i na kraju punopravno članstvo ESA-e. Nacionalna svemirska agencija predstavlja zemlju u Vijeću i Programskim odborima ESA-e. Također savjetuje vladu o razinama opredijeljenosti prema neobaveznim programima ESA-e u skladu sa Svemirskom strategijom. Za podršku stvaranju svemirskih start-up tvrtki preporučljivo je osnovati ESA Poslovni inkubacijski centar (ESABIC).

Paralelno s tim, trebao bi postojati Nacionalni svemirski program za pripremu industrije i akademske zajednice za konkurentno okruženje ugovora ESA-e i EZ-a i omogućiti plodnu dvostranu suradnju.

Kao članica Europske unije zemlja također sudjeluje u “downstream” svemirskom programu EU koji provodi Europska komisija. Primjeri su satelitska navigacija (EGNOS i Galileo), promatranje Zemlje (Copernicus), Space Situational Awareness (SSA) i program GOVSATCOM. Za korištenje Public Regulated Service ministarstava unutarnjih poslova i obrane Galileo trebalo bi uspostaviti nadležno PRS tijelo (Competent PRS Authority – CPA).

Institut Ruđera Boškovića, Zagreb, Hrvatska, 13. listopada 2019.g.

Prof. Dr. Slobodan Danko Bosanac
Predsjednik Adriatic Aerospace Association

Potpisnici dokumenta:
Petr Bares, President, Czech Space Alliance
Prof. Dr. Sc. Slobodan Danko Bosanac, President, Adriatic Aerospace Association
Mag. Dr. Andreas Geisler, Appointed Head of the FFG Aeronautics and Space Agency.
Prof. Dr. Tomaž Rodič, Director, Slovenian Centre for Space Sciences and Technologies
Prof. Dr. Carsten Scharlemann, Head of Deparment, Aerospace Engineering, University of Applied Sciences Wiener Neustadt
Prof. Heinz Stoewer, Founder of Space Associates GmbH
Dr. Sc. Hrvoje Zorc, Adriatic Aerospace Association
Mag.iur. Anja Nakarada Pečujlić, Serbian Case for Space

Prva Jadranska svemirska konferencija 2019.

Adriatic Aerospace Association organizirala je 3. i 4. listopada 2019.g. prvu Adria Space Conference, koja se održala na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu u suradnji s Institutom i Sveučilištem u Zadru pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Konferencija je ugostila mnoge eminentne znanstvenike i istraživače na području svemirskih tehnologija iz regije i šire, a zajednička tema je bila regionalna suradnja budućnost manjih država u svemirskoj eri. Cilj konferencije bio je potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju naprednih tehnologija, uglavnom korištenih u svemirskim aktivnostima, što iz reakcija svih sudionika možemo reći da je i potpuni uspjeh. Pravo je zadovoljstvo u Hrvatskoj okupiti ovakav vrhunski skup znanstvenika na području svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija.

Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Association

Iz uvodnih govora Slobodana Danka Bosanca, predsjednika A3, Dijane Vican, rektorice Sveučilišta u Zadru, Davida Smitha, ravnatelja Instituta Ruđera Boškovića, Ilana Mora, veleposlanika Izraela u Hrvatskoj, Tome Antičića, državnog tajnika Ministarstva znanosti i obrazovanja zaduženog za znanost, te Maria Antonića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, bila je vidljiva svrha održavanja Konferencije, na jednom mjestu imati sve relevantne predstavnike svemirskih organizacija, Instituta i predstavnika državnih institucija koje jesu ili će vrlo uskoro morati odlučiti o budućnosti svemirskih tehnologija u dugoročnim strategijama razvoja Republike Hrvatske. Namjera je A3 da ova Konferencija postane godišnji skup sudionika u istraživanju i razvoju svemirskih tehnologija s ciljem regionalne suradnje.

Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru

Nakon uvodnih predavanja, prisutni su se mogli upoznati s znanstvenim projektom Crne Gore SEEIIST – Međunarodnim institutom za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Europe gdje je izlagačica Sanja Damjanović, Ministrica znanosti Crne Gore posebno istaknula toliko bitnu regionalnu suradnju.

Ognjan Božić iz DLR-a – Njemačkog svemirskog centra kroz svoju prezentaciju povijesnih dostignuća, ali i sadašnjih sposobnosti europskih država u području svemirskih tehnologija dotaknuo se aktualne teme – malih država u svemirskom dobu te pozicioniranju Hrvatske na svemirskom tržištu – upravo u području propulzije te izrade i održavanja nano i mikrosatelita.

David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđera Boškovića

Trenutna ekspanzija svemirskih letova mnoge je zainteresirana za svemir, o čemu je bilo govora na predavanju Heinza Stoewera, jednog od osnivača Europske svemirske agencije i direktora Njemačke svemirske agencije, koji je iznio zanimljivu statistiku o tome je li to sve opravdano ili neopravdano, s posebnim naglaskom o sudjelovanju malih država u svemirskim programima.

Ilan Mor, Veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj

U sklopu Konferencije održala se i zanimljiva panel diskusija upravo na temu malih zemalja u svemirskom dobu na kojoj su raspravljali Carsten Scharlemann, šef odjela Aerospace Engineering na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Austriji, Ognjan Božić, Bertram Arbesser-Rastburg, predsjednik Austrijskog instituta za navigaciju, Andreas Geisler iz Austrijske svemirske agencije i Petr Bares, predsjednik Czech Space Alliance iz Češke. Najbitniji zaključak cijele rasprave u kojoj su sudjelovali i sudionici svojim zanimljivim pitanjima je – osnivanje nacionalne svemirske agencije koja će omogućiti razvoj tehnologija i daljnje ulaganje u svemirski sektor.

Tome Antičić, državni tajnik za znanost, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

U drugom dijelu Konferencije sudjelovali su Tomaž Rodič iz SPACE – SI, Otto Koudelka s Tehničkog sveučilišt iz Graza, Nik Mohorko iz SpaceLinka, Mirta Medanić s temom „Space for youth“, Anja Nakarada Pečuljić iz Serbian Case for Space, Marko Bermanec, Filip Kisić, Luka Korov, Matija Makoter, Stjepan Puljić s projektom A3 – „Prvi hrvatski satelit PERUN I“, Vladimir Kušan i Ivan Tomljenović iz Oikon Ltd, Laboratory for RS and GIS, s temom primjene daljinskih istraživanja u zaštiti prirode i upravljanja prirodnim resursima, Dubravko Babić s FER-a s njihovim FERSAT projektom, Zdravko Terze s Zavoda za zrakoplovno inženjerstvo s projektom „Flapping Wing Vehicle for Mars Exploration – Modelling and Optimisation“, te Dražen Švehla s temom „First Cubesat Launcher“.

Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

Svi ovi napori trebali bi potaknuti daljnje zajedničke razvoje i suradnju u području nano-satelitskih tehnologija kao što su izgradnja, funkcije, pogon, komunikacija, kontrola položaja i slično.

Uvjereni smo da je Konferencija pokazala koheziju na području svemirskih tehnologija, a ponajviše u regionalnoj suradnji te da će se zaključci Konferencije realizirati u nadolazećoj godini te da je A3 regionalni igrač koji je pokazao da se može nositi s povjerenim zadaćama i nositi buduće projekte na području svemirskih tehnologija u Hrvatskoj i regiji.

Više o Konferenciji donose i TV kuće RTL televizija i Z1:

Adria Space Conference 2019.

Drago nam je što vam možemo najaviti održavanje 1. Adria svemirske konferencije 2019. koja će se održati 4. listopada 2019. godine u Zagrebu.

Adria Space Conference 2019

Regional Cooperation on Space Technology

Organizator:
Adriatic Aerospace Association (A3)
Institut Ruđer Bošković
Sveučilište u Zadru

Pokrovitelji:
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH

Predsjedatelj: Slobodan Bosanac Ph.D., predsjednik A3

Adriatic Aerospace Conference je organizator prvog regionalnog sastanka posvećenog suradnji u svemirskim tehnologijama. Cilj konferencije je potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju naprednih tehnologija, uglavnom korištenih u svemirskim aktivnostima. Profil konferencije je jednodnevni sastanak na kojem će svi sudionici ukratko izvijestiti o svojim trenutnim aktivnostima i budućim programima. To bi trebalo potaknuti daljnje zajedničke razvoje u području nano-satelitskih tehnologija kao što su izgradnja, funkcije, pogon, komunikacija, kontrola položaja i slično. Namjera je da konferencija postane godišnjeg karaktera, održavati se svake godine kao okupljalište učesnika u svemirskom istraživanju i razvoju.

Više informacija potražite na internet stranicama Konferencije.

Organizacijski odbor

S. Bosanac, prof. dr. sc., Adriatic Aerospace Association
M.Ivanda, dr. sc., Institut Ruđer Bošković
I. Jakić, CEO, IJEX GmbH
D. Kočiš, Adriatic Aerospace Association, World Space Week Hrvatska
I. Ljubić, dr. sc., Institut Ruđer Bošković
G. Verbanec, dr.sc., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
H. Zorc, dr. sc., Adriatic Aerospace Association
S. Petrović,
D. Ramljak, dr.sc. stručnjakinja za znanost i inovacije Svjetske banke