Proljetna škola Berlinskog tehničkog sveučilišta

Provedite proljeće 2019. u Berlinu! Zadovoljstvo nam je predstaviti programe Proljetne škole Berlinskog tehničkog sveučilišta – jednog od  glasovitijih tehničkih sveučilišta u Njemačkoj. Cilj Proljetne škole je pružiti studentima iz svih krajeva svijeta sveobuhvatno i  napredno obrazovanje što i je u središtu našeg rada na Berlinskom tehničkom sveučilištu.

Osim osnovnog stjecanja znanja, tijekom Proljetne škole cilj nam je pružiti studentima društvene kompentencije i transdisciplinarno razmišljanje, čime se omogućuje prepoznavanje, analiziranje i rješavanje kompleksnih problema budućnosti.

Prednosti za vas:

Izvanredan akademski program koji se odvija u središtu Berlina,

inovativna i praktična nastava,

upoznavanje novih ljudi i igradnja cjeloživotnih prijateljstava,

doživiti naš kulturni program razgledavanja grada,

povijesne aktivnosti i društvena događanja,

podrška prije polaska i 24-satna pomoć,

mogućnost stambenog smještaja,

podrška za vize.

Međunarodna svemirska škola

Pristup najboljim svjetskim programima za praksu iz svemirskog inženjerstva sa najboljim profesorima i instruktorima u jednom od najslikovitijih gradova svijeta.

Međunarodna svemirska škola, koju nudi Berlinski institut za tehnologiju, pruža pregled predmeta na temu svemira i onih vezanih za svemir kao što su manje svemirske konstrukcije i mikroelektronika za studente različitih znanja i vještina.

Slijedite ovu poveznicu ukoliko vas zanima više informacija o ovom programu:

https://www.coursento.com/catalog/training/international-space-school-2019-03-18-00-00

Međunarodna škola robotike

Pristup najboljim svjetskim programima za praksu u robitici s najboljim profesorima i instruktorima u jednom od najslikovitijih gradova na svijetu.

Međunarodna škola robotike, koju nudi Berlinski institut za tehnologiju, pruža pregled postojećih robotskih sustava,  načine primjene i načela dizajniranja.

Slijedite ovu poveznicu ukoliko vas zanima više informacija o ovom programu:

https://www.coursento.com/catalog/training/international-robotics-school-2019-03-17-00-00

Dodatna pitanja možete poslati na: info@coursento.com

Potreba i stvarnost putovanja u svemir

U srijedu 28. studenog 2018. godine, u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, Opatička 22, s početkom u 20 sati održat će se popularno predavanje dr. sc. Slobodana Danka Bosanca ”Potreba i stvarnost putovanja u svemir“.

Kratki opis predavanja:

Za dugoročni opstanak čovječanstva potreban je izazov kao što su u povijesti bila putovanja i istraživanja novih svjetova. Međutim današnja spoznaja tehnologije koja je neophodna za krajnji izazov, odlazak ljudi u svemir, daje naslućivati da to neće biti jednostavno, nemoguće. Ima li izlaza?

Više na stranicama Zvjezdarnice Zagreb.

Ulaz je slobodan.

Poziv na znanstveno popodne na IRB-u predavača Zorana Kahrića i Zdenka Uvalića

Nakon predavanja gosp. Radonića, A3 nastavlja sa organizacijom znanstvenih predavanja. Iduće znanstveno popodne održati će se u ponedjeljak, 29. listopada 2018.g., također na Institutu Ruđera Boškovića, u Dvorani III krila, a ovaj puta sastojati će se iz dva predavanja, prvo s početkom u 15 sati, gosp. Zoran Kahrić sa temom ICESat-2, kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km, te drugo s početkom u 16.30 sati, gosp. Zdenko Uvalić s temom Kako se izrađuju svemirske letjelice.

ICESat-2, Kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km.

U predavanju će biti dan opis rada upravo lansiranog NASA-inog satelita ICESat-2 (https://www.nasa.gov/content/goddard/icesat-2 ) koji će mjeriti promjene ledenog pokrivača na polovima, putovanje santi leda i rast vegetacije. Teorija i praksa kako mjeriti 1cm sa satelita 500km
udaljenog koji putuje 8km u sekundi – i zasto to košta 1.2 milijarde dolara.  Pogled na design, proizvodnju, testiranje, probleme i lansiranje.

Zoran Kahrić je diplomirao elektrotehniku na Concordia University u Montrealu i magistrirao elektrotehniku na Boston University.

Radi u NASA Goddard Space Flight Center od 2001 kao elektro-inženjer, test inženjer i inženjer za radijacijske efekte. Za to vrijeme je radio na mnogim projektima, od velikih i poznatih kao James Web teleskop do malih koji imaju vrlo specifičnu namjenu. Između 2013 i 2017 je radio na izradi i testiranju laser detektora za ICESat-2 projekt i na razvoju komunikacije između ICESat-2 i zemaljskih stanica.

Od 2017 radi kao Lead Test Engineer na PACE projektu gdje vodi tim koji testira elektroniku. Cilj programa je pračenje života u oceanima mjerenjem raznih vrsta planktona. Satelit je planiran početi s radom 2020.

Kako se izrađuju svemirske letjelice?

U prosjeku, svaka četiri dana pokuša se postaviti svemirska letjelica u orbitu. Prošle 2017. godine zabilježeno je 90 uspješnih lansiranja i 6 neuspješnih.

Svemirska letjelica je složen stroj visoke pouzdanosti koji mora preživjeti neizmjernu raiznu vibracija prilikom lansiranja, te raditi u potpuo negostoljubivom okruženju:

  • oštroj toplinskoj okolini,
  • dugotrajnom izlaganju zračenju,
  • pad snage zbog kiše meteora,

i uz sve to, obavljanje posla za koji je i zamišljena.

Svemirske letjelice ne mogu biti popravljene u svemiru, niti biti vraćene proizvođaču na reklamaciju. Jednostavno, za konstruktore svemirskih letjelica, neuspjeh nije opcija!

Predavanje će nas odvesti na putovanje svemirskom letjelicom od kolijevke pa do groba. Biti će govora o dramatičnom proizvodnom ciklusu letjelice, podijeljenom u posebne faze izrade, razdijeljenih projektnim evaluacijama. Uroniti ćemo u srce inženjerstva svemirske letjelice i opisati neke od stvarnih problema konstrukcije svemirskih letjelica.

Zdenko Uvalić rođen je 1966. godine. Studirao je Aerospace Engineering na Sveučilištu Kingston u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je stekao prvostupanjsku diplomu. Između 2001. i 2008. godine radio je u EADS Astrium kao glavni inženjer konstruktor kako na vojnim tako i komercijalnim telekomunikacijskim satelitima. Godine 2007. pridružio se EADS Astrium’s Earth Observation Navigation & Science Section, gdje je radio na ExoMars rover programu. Između 2009. i 2013. bio je odgovoran za sve tehničke i dizajnerske aspekte arhitekture strukturnih i mehaničkih podsustava Sentinel 5p satelita. Dobio je nagradu za izuzetan doprinos projektu.

U rujnu 2013. Zdenko je preuzeo dužnost višeg strukturnog inženjera u “Aircraft Research Association” (ARA) u Bedfordu, Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je radio na razvoju, uvođenju i verifikaciju inovativnih multifizičkih Finite Element Analysis naprezanja materijala modela u zračnim tunelima.

Godine 2015. vratio se u Airbus DS (bivši EADS Astrium) gdje je preuzeo ulogu Mehaničkog Arhitekta na programu Solar Orbiter kao i potporu drugim projektima u tijeku.

Zdenko je ovlašteni inženjer i član “Institute of Mechanical Engineers”, IMechE u Ujedinjenom Kraljestvu.

Javno popularno-znanstveno predavanje Ante Radonića: Astronautika danas i sutra

Uz naše znanstvene aktivnosti, jedna od njih je i popularizacija znanosti i tehnologije. Vodeći se time, odlučili smo krenuti u organizaciju popularno-znanstvenih predavanja.

Prvo predavanje pod nazivom “Astronautika danas i sutra” održati će cijenjeni kolega Ante Radonić 17. listopada 2018.g. s početkom u 16 sati na Institutu Ruđer Bošković.

Predavanje će pokriti aktualne misije lansiranja u orbitu kao i na Zemlji bliska nebeska tijela – Mjesec i Mars, misijama Kineske svemirske agencije, kao i privatnih kompanija poput SpaceX-a i njihovog raketnog programa.

O predavaču

Ante Radonić rođen je u Korčuli. Više od četrdeset godina radio je u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s odjelom astronautike. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Održava aktualna javna predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao više od osam stotina javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je tristotinjak popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Najviše je pisao za časopis zagrebačke zvjezdarnice Čovjek i svemir (od 1970.), kao i za časopis “Priroda”. Često na raznim radijskim i televizijskim postajama komentira događaje na polju istraživanja svemira i svemirskih letova. Od 1997. stalni je stručni suradnik tjedne emisije Andromeda, posvećene istraživanju svemira, na Drugome programu Hrvatskoga radija utorkom, koja se emitira od 20 do 22 sata. Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture (2014).

EARTO konvencija za strategiju i svečanost uručivanja nagrada za inovacije

EARTO poziva sve na njihovu konvenciju za strategiju i svečanost uručivanja nagrada za inovacije koje će se održati 16. listopada 2018. u Bruxellesu. Više informacija o dnevnom redu, govornicima, vremenima i lokacijama možete pronaći na poveznicama na kraju teksta.

Da biste saznali više, posjetite EARTO aktivnosti u listopadu:

http://www.earto-octoberevents2018.eu/ i registracija http://www.earto-octoberevents2018.eu/registration/.

HAZU poziv na okrugli stol “Istine i zablude o reformi znanosti i visokog obrazovanja”

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, nastavlja sa znanstvenom obradom aktualnih društvenih tema. Hrvatski sustav znanosti i visokog obrazovanja trpi česte izmjene zakonodavnog uređenja. S obzirom da su Zakoni koji uređuju ovo područje iznimno važni za razvoj znanosti i visokog obrazovanja, od presudne je važnosti da prihvaćeni smjer bude pravilan i opravdan. Hrvatska akademija je po prirodi svoje društvene uloge središnje mjesto za održavanje te rasprave koja će se održati u četvrtak, 28. lipnja 2018.g. u velikoj dvorani Akademijine palače u Zagrebu, Zrinski trg 11, s početkom u 10 sati.

Rasprava će se voditi na temelju uvodnih izlaganja, s popisom na kraju ovog članka. Na zahtjev elektroničkom poštom poslati će tekstove uvodnih izlaganja, ako budu unaprijed dostavljeni, na adresu koju priopćite tajnici Znanstvenog vijeća gđi. Zrinki Muhek na telefon 01 4895 169 ili na zmuhek@hazu.hr. Rasprava će se snimati i nakon autorizacije biti objavljena u 45. knjizi nakladničkog niza Znanstvenog vijeća Modernizacija prava.

Teme i uvodničari:

dr.sc. Tome Antičić, Lekcije uspješnih sustava znanosti

prof.dr.sc. Ivo Družić, Strategijska polazišta reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja

Izv.prof.dr.sc. Frane Staničić, Mane i nedostaci Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju – kako ih popraviti?

prof.dr.sc. Željko Potočnjak, Osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju

doc.dr.sc. Ksenija Grubišić, Primjena kvalifikacijskog okvira u sustavu visokog obrazovanja i znanosti: razvojne prepreke i mogućnosti za visoka učilišta

dr.sc. Tamara Perišin, Visoko obrazovanje i znanost u svjetlu članstva u Europskoj uniji.

Poziv za prijavu radova na 12. IAA simpozij o malim satelitima za promatranje Zemlje

Poziv za prijavu radova za prezentaciju na sljedećem IAA simpoziju o malim satelitima za promatranje Zemlje, koji će se održati 06-10. Svibnja 2019. u Berlinu, Njemačka. Rok za slanje sažetka je 31. listopada 2018.g., a mora sadržavati od minimalno 300 do maksimalno 500 riječi.

Sažetak treba biti na engleskom jeziku i bazirati se oko teme simpozija, problema kojih se istražuje, metodologije koja se koristi te rezultata i zaključaka kako bi se Odboru za znanstveni program omogućilo donošenje utemeljene odluke o prikladnosti za uključivanje na simpozij.

Pošaljite sažetak e-poštom na: iaa.symp@iaamail.org.

Više u engleskoj verziji.

AGI webinar: višerazredni izazovi globalnog navigacijskog satelitskog sustava

Pridružite se Tedu Driveru, višem savjetniku za razvoj softwarea, na live webinaru 26. lipnja 2018. Različiti problemi utječu na točnost pozicioniranja bilo kojeg globalnog navigacijskog satelitskog sustava, uključujući dostupnost signala, smanjivanje preciznosti i vrijeme putovanja signala. Razumijevanje i smanjenje tih i drugih problema važno je za uspjeh bilo koje misije. Prijavite se i saznajte kako.

Registrirajte se za webinar – “Multi-domain GNSS izazovi” 26. lipnja 2018. od 2 dio 3 sata po EDT.
Da biste saznali više, pogledajte Tedov blog.

Za pitanja molimo pošaljite e-mail events@agi.com ili nazovite 610-981-8000.