FHWN – A3 potpisivanje Ugovora o suradnji

Delegacija Adriatic Aerospace Association, u sastavu predsjednika Slobodan Danko Bosanac, Filipa Kisića, Matije Makotera, Luke Korova, Mario Muštra, Darko Lukša i Vlado Sruk posjetila je Aerospace Engineering Department, Fachhochschule Wiener Neustadt, Austria gdje su nas primili njihov direktor Carsten Scharlemann, Carlo Girardello, Kaarel Repaen i Wolfgang Treberspurg. Posjeta je nastavak suradnje na tehnologiji satelita, prije svega upoznavanje s iskustvima grupe u WN na CubeSat Pegasus, koji je u orbiti, i na njihovom novom projektu CLIMB. S naše strane upoznali smo ih s projektom CubeSat Perun I. Nakon jako plodne diskusije bili smo na obilasku laboratorija u kojem se slažu i testiraju sateliti. Sastanak je završen potpisivanje ugovora o suradnji između A3 i Aerospace Engineering Department.

Znanstveni i tehnički podkomitet UN COPUOS

Na zasjedanju Znanstvenog i tehničkog podkomiteta UN COPUOS-a i Hrvatska ima svoje predstavnike u svojstvu promatrača.

Na redovitom zasjedanju Znanstvenog i tehničkog podkomiteta sudjeluju veleposlanik pri OESS (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) Mario Horvatić, te  Jasminka Dinić i Iva Baković kao članice delegacije. Hrvatska ima status promatrača, no trebala bi biti primljena u stalno članstvo na zasjedanju u lipnju.

Zasjedanju prisustvuje i članica A3 Mirta Medanić kao dio delegacije SGAC (Space Generation Advisory Council).

Popis sudionika možete pronaći na poveznici: http://unoosa.org/res/oosadoc/data/documents/2020/aac_105c_12020crp/aac_105c_12020crp_2_0_html/AC105_C1_2020_CRP02EFS.pdf

Što se kuha na ‘Ruđeru’? Hrvatsku ozbiljno spremaju za svemirsku utrku, nude Nacionalni svemirski program, trebaju nam sateliti

Dugotrajni programi i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju autori prijedloga Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa.

Hrvatska znanost, tehnologija i gospodarstvo moraju se povezati; riječ je o neminovnom procesu, rečeno je na Institutu Ruđera Boškovića gdje je u srijedu predstavljen prijedlog Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa. Ovaj prijedlog osmislili su članovi Adriatic Aerospace Associationa u suradnji s partnerima iz inozemstva, piše u članku autor Mladen Smrekar za tportal.hr.

‘Adriatic Aerospace Association je dobro uočio nedostatak strategije i programa kojim bi se Hrvatska uključila u svemirski program’, rekao je David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji je i član ove asocijacije.

 

‘Svemirski sektor ekspanzivno ide naprijed. Ako to ne shvatimo, nepovratno ćemo zaostati‘, zaključio je Bosanac.

 

‘Hrvatska se mora učlaniti u Europsku svemirsku agenciju i kontaktirati s ostalim nacionalnim agencijama za svemir. No da bi se znanost, tehnologija i gospodarstvo povezali i zajedno okrenuli svemiru, to se na državnoj razini mora odrediti kao strateški cilj’, poručio je prof.dr. Slobodan Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa.

Ni Amerikanci nisu imali strategiju

Prvi je korak, smatraju ljudi okupljeni u Adriatic Aerospace Association, donošenje dokumenta koji bi Hrvatsku pogurao u međunarodne svemirske aktivnosti. Prijedlog tog dokumenta donijeli su članovi asocijacije s udrugom malih i srednjih tvrtki za svemir, SME4SPACE. U prezentaciji su prikazani bitni elementi Nacionalne svemirske strategije koja uključuje i Nacionalni svemirski program.

Prezentacija prijedloga Nacionalne svemirske strategije, Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

‘Ni SAD nisu imale nikavu strategiju sve dok Gagarin nije otišao u svemir. Tada se sve preokrenulo preko noći’, rekao je Bosanac, objašnjavajući zašto bi uopće maloj zemlji poput Hrvatske trebala nekakva svemirska strategija. ‘Strategija igra odlučujuću ulogu za društevnu zajednicu. A u svemiru je budućnost.’

‘Trenutna situacija nudi dobru perspektivu za povećanje hrvatskog udjela u globalnom tržištu za svemir a uvjet je stvoriti čvrstu bazu domaće industrije i znanosti’, smatraju članovi A3 koji tvrde da se svemirskim projektima mogu zaposliti mnogi stručnjaci, što bi imalo i sekundarne učinke na tržištima informacijskih i svemirskih sadržaja, vezanih za turizam i razonodu.

Javnim novcem do snažne svemirske industrije

Dugotrajni programi, kao i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju članovi inicijative. Javnim novcem trebalo bi poticati obrazovanje i stručno osposobljavanje, stoji u nacrtu strategije.

To bi omogućilo stvaranje niza specijaliziranih institucija za pripremu i provedbu svemirskih projekata u Hrvatskoj. A to pak uključuje snažnu svemirsku industriju za uspješno djelovanje na globalnom tržištu; mješavinu velikih tvrtki, srednjih sustava i podsustava dobavljača i manjih dobavljača dijelova i usluga, te suradnju sa svjetskim znanstvenicima.

Europska svemirska agencija ESA, bilateralni projekti sa zemljama EU, a naročito sa zemljama jugoistočne Europe, naši su glavni partneri za svemir, smatraju članovi inicijative.


Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Hrvatska ima svoje adute

Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijal voditi ga u početku na jednostavnijim projektima. U nekim područjima moguće je postići brzi razvoj: u izgradnji malih satelita, proizvodnji komponenti i podsustava za svemirske transportne sustave, poput pogonskih grupa za satelite, raketa za sondiranje gornjih slojeva atmosfere, mikro i mini-nosača satelita.

Hrvatska bi trebala moći ponuditi svoju pamet i kad je riječ o implementaciji robotike i senzorne tehnike, SAR tehnologiji, istraživanju vremenskih i klimatskih promjena, nadzoru mora, obradi podataka o promatranju Zemlje te razvoju i proizvodnji materijala i konstrukcija vrlo otpornih na temperaturu, magnetska polja i svemirsko zračenje.


Programski ciljevi kojih bi se trebali držati
Izvor: Screenshot / Autor: A3

Hrvatska mora biti ozbiljan konkurent u sve konkurentnijem globalnom komercijalnom tržištu u zrakoplovstvu, a u posljednje vrijeme i u svemirskom tehnološkom okruženju. Od telekomunikacije i navigacije, preko promatranja Zemlje, do svemirskog transporta i izgradnje i održavanja svemirskih postaja, niz je područja u kojima treba potražiti svoju priliku, smatraju članovi A3.

Razvoj mini i mikro satelita

Hrvatska bi čim prije trebala realizirati koncept mini i mikro satelita koji bi se razvijali samostalno i u suradnji s europskim partnerima, smatraju u A3. Od posebnog interesa je korištenje podataka sa satelita iz serije Sentinel koji se lansiraju u okviru EU programa COPERNICUS. Ti sateliti omogućuju dnevna i noćna promatranja kopna i mora pri svim vremenskim uvjetima; višespektralno promatranje vegetacije na kopnu i u priobalnom pojasu, kao i raspodjele temperatura na površini; detekciju štetnih plinova i aerosola koji utiču na kvalitetu atmosfere i klimatske promjene, te za oceanografska istraživanja vezana za klimatske promjene.

Hrvatska mora koristiti podatke planetarnih i deep space misija ESA kao što su BEPI-COLOMBO, SOLAR ORBITER ili CHEOPS, i uključiti se u planiranje i realizaciju misija predviđenih u skoroj budućnosti, kaošto su PLATO ili ATHENA.

Što će Hrvatskoj vlastiti sateliti?

Hrvatska može ostvariti veliki uspjeh u razvoju astrofizike, planetologije i srodnih znanstvenih oblasti korištenjem podataka i slika koji će se dobiti prijenosom sa svemirskog teleskopa James Webb i specijaliziranih sondi za istraživanje dubokog svemira. Kao budući član ESA Hrvatska će imati mogućnost pristupa snimkama i podacima spomenutih sondi. No to ne znači da ne bi trebali graditi i vlastite satelite.

‘Moramo imati vlastite satelite kako bismo bili sigurni da su dobiveni podaci pouzdani i da ih možemo dobiti kad ih trebamo’, smatra Bosanac.


Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Svemirski transport je u sadašnjosti u okviru ESA misija ograničen na transport bez ljudske posade. Među članicama trenutno ESA ne postoji suglasnost o planovima za letove u orbiti Zemlje ili prema bliskim nebeskim objektima vlastitim svemirskim letjelicama s ljudskom posadom. Hrvatska bi se trebala ograničiti na misije manjeg obima bez ljudske posade, koje će služiti razvoju znanosti i tehnologije, zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa, kao i osiguranju sigurnosti u slučaju kriznih situacija. A da bi se to postiglo, treba stimulirati razvoj hibridnih, elektromagnetnih i drugih novih sustava propulzije, upravljanja, navođenja i promatranja. A takve tvrtke i rješenje već postoje kod nas, reko je Bosanac.

Umjetna inteligencija i robotika

Umjetna inteligencija i robotika, sve brža digitalna komunikacija, biotehnologije, fizika čvrstih stanja, hibridna i elektromagnetska propulzija, nanomaterijali i druge tehnologije, sve se to implementira u svemirske sustave. Dosta od toga već postoji, čime se smanjuju troškovi budućih svemirskih istraživanja. No da bi se ona provela, treba stimulirati osnivanje i razvoj malih i srednjih tvrtki, angažiranih u oblasti visokih tehnologija s potencijalnom primjenom u svemiru, kažu u A3.

Brijunska konferencija

Pozivamo Vas na Brijuni Conference 2020. koja će se održati od 22. do 24. travnja 2020. u Nacionalnom parku Brijuni, Hrvatska. Tema konferencije je „Deep Space Communication, Navigation and Propulsion“, više pojedinosti potražite na našoj web stranici http://www.brijuni-conference.irb.hr/

Konferencija je mjesto susreta znanosti i tehnologije čiji je fokus znanstveni i tehnički aspekti komunikacije u dubokom svemiru, navigaciji i pogonu, s naglaskom na nove ideje. Tijekom dana organizirana su predavanja dok popodnevni sati predviđeni su za nove kontakte, raspravi o projektima kao i o poslu. Organizirano je i vrijeme prezentacija postera na kojima će se izlagati rezultati istraživanja, razvoja i slično. Na konferenciju su dobrodošli svi, a namijenjena je znanstvenicima, inženjerima, tvrtkama visoke tehnologije, a naročito studentima u navedenim područjima.

Slobodan Danko Bosanac
predsjednik
Adriatic Aerospace Association

Prezentacija prijedloga Nacionalne svemirske strategije i programa

Pozivamo vas na prezentaciju prijedloga Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa koja je rezultat rada naših članova u suradnji s našim partnerima iz inozemstva.

Prezentacija će se održati u srijedu, 29. siječnja 2020.g. s početkom u 17 sati na Institutu Ruđera Boškovića u velikoj dvorani III krila, Bijenička cesta 54, Zagreb.

Opredjeljenje Republike Hrvatske u smjeru razvoja znanosti, tehnologije i gospodarske aktivnosti povezanih sa svemirom je neminovno. Kao preduvjet tog opredjeljenja je učlanjenje RH u Europsku svemirsku agenciju i kontakti s ostalim nacionalnim agencijama za svemir, ali prije svega opredjeljenje na državnoj razini kao strateški razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva u smjeru svemira. Prvi je korak donošenje dokumenta koji bi izražavao mjesto RH u međunarodnim svemirskim aktivnostima temeljem specifičnosti svojih ljudskih, znanstvenih i tehnoloških mogućnosti, geografskim okruženjem i članstvom u Europskoj zajednici država. Prijedlog tog dokumenta donijeli su članovi Adriatic Aerospace Association, u zajednici sa udrugom malih i srednjih tvrtki za svemir (SME4SPACE). U prezentaciji će biti prikazani bitni elementi Nacionalne svemirske strategije koja uključuje i Nacionalni svemirski program. Namjera je da se u široj javnoj diskusiji donese dokument za Republiku Hrvatsku.

PREUZIMANJE: Prijedlog Nacionalne svemirske strategije.

Prof. dr. sc. Slobodan Bosanac
predsjednik
Adriatic Aerospace Association

PROJEKT PERUN I: Hrvatska priprema svoj satelit za svemir

Foto: TV student

Na lansiranju satelita Perun, uz mentorstvo iskusnijih znanstvenika, rade i studenti Strojarstva, FER-a, PMF-a te Algebre

Pogled na svemir i njegova bespuća oduvijek je u čovjeku budio maštu i motivirao ga da istražuje. A da bi nam svemir bio malo manja nepoznanica brine se Europska svemirska agencija. Europska svemirska agencija (ESA) međunarodna je organizacija koja obuhvaća 22 države članice, a Hrvatska mu se pridružila lani. Primarni zadatak Agencije jest osmisliti i provesti europski svemirski program, prenosi portal Novine Global u svom članku.

Cilj ESA-ina programa jest sjecanje novih spoznaja o Zemlji, Sunčevu sustavu, svemiru, ali i raditi na razvoju satelitskih tehnologija i usluga. Punopravno članstvo u ESA-i pridonijet će razvoju hrvatskog gospodarstva, ali i obrazovnog sektora. Kako se svemirske tehnologije stalno razvijaju, zapošljava se niz različitih stručnjaka, a nove su spoznaje ekonomski profitabilne.

“Proračun Europske svemirske agencije danas je oko 5,7 milijardi eura i najveći dio tog novca zapravo ide u tvrtke koje rade prema narudžbi Europske svemirske agencije, prema tome, hrvatska će se poduzeća moći javiti na natječaje i punopravno sudjelovati u tim natječajima”, ističe astronom, prof. Ante Radonić.

I Hrvatska ima namjeru poslati svoj prvi satelit u svemir, i to je cilj projekta “Perun” Jadranske aerosvemirske asocijacije (Adriatic Aerospace Association, ili skraćeno, A3). Na lansiranju satelita Perun, uz mentorstvo iskusnijih znanstvenika, rade i mladi entuzijastični studenti Strojarstva, FER-a, PMF-a, Algebre.

2 milijuna kuna nedostaje za lansiranje

“Satelitom želimo pokazati da i male države poput Hrvatske mogu lansirati satelit bez obzira na to što je to mali satelit poput Cube satelita i da se neki podaci koje bi on mogao prikupljati mogu koristiti u obrazovnom sustavu”, napominje Luka Korov, student FER-a koji radi na razvoju operacijskih sustava za satelite.

Student PMF-a, Marko Bermanec, radi na primjeni satelita i ističe kako je projekt, ali i istraživanje spoj raznih struka i zanimanja.

“Nije samo poanta da svatko radi u svom području, nego je zapravo poanta da se sve ta područja u kojima se radi povežu na neki način i zapravo razvijaju zajedno”, zaključuje.

Zvjezdarnica Višnjan

Drugi primjer mentorstva mladima vidljiv je u radu Astronomskog društva i Zvjezdarnice Višnjan. Njihova misija je motivirati, odgajati i poduprijeti mlade da izraze darovitost i izrastu u stručnjake. Kako je počela njihova misija otkrio je 20. najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena, astronom Korado Korlević.

“Kolege i ja zaključili smo da idemo napraviti nešto što će biti otkačeno, da toj djeci pokažemo koliko mogu i počeli smo s hrpom školskih klubova iz tehnologija, među ostalim, i sa zvjezdarnicom, i pokazalo se da smo bili u pravu jer su ti klinci u narednim godinama rasturili”, ispričao je astronom Korlević.

Dok se mladi aktivno uključuju i entuzijastično istražuju, još ne znamo hoće li Hrvatska poslati prvi satelit u svemir ili će ta ideja nestati s radara jer za Perunovo lansiranje nedostaju još dva milijuna kuna.

Sveznajući Copernicus

Copernicus je satelitski program opažanja Zemlje.  On pruža precizne, pravovremene i lako dostupne informacije vezane uz okoliš, klimatske promjene i sigurnost. Program je to koji objedinjuje opažanja satelita i senzora koji se nalaze na površini Zemlje. Informacije koje Copernicus prikupi neograničeno su dostupne svima, bez financijske naknade.

Promatranje kopna i mora, kako bi se pratila i unaprijedila poljoprivreda i ribarstvo, za Hrvatsku su vrlo važne. Moguće je odrediti precizne prognoze, što i kada saditi, a takvi podaci su na raspolaganju i malim obiteljskim gospodarstvima što pokazuje kako je svemirska tehnologija korisna i na lokalnoj razini.

U poljoprivredi Copernicus olakšava komunikaciju ljudi i strojeva te strojeva međusobno, a  omogućuje i satelitsko praćenje životinja. Jedan od korisnika podataka koje Copernicus prikuplja jest Državni hidrometeorološki zavod. Zavod koristi precizne podatke o vremenu, kvaliteti zraka, klimi. Razne krize poput prirodnih katastrofa i ljudskih nesreća moraju biti na vrijeme prepoznate i čim prije stabilizirane u čemu pomaže Copernicus.

Mapiranje i sustav ranog upozoravanja kao i općenite geoprostorne informacije koje prikupljaju sateliti, neophodni su alati kod ostvarivanja sigurnosti i zaštite određene zemlje. Za Hrvatsku, kao državu u kojoj su poplave, suše i požari česte pojave, efikasno korištenje ove tehnologije je vrlo bitno.

Galileo

Galileo je pak europski navigacijski satelitski sustav koji pruža iznimno točno globalno pozicioniranje i precizno mjerenje vremena. Za razliku od američkog GPS i ruskog Glonass sustava kojima upravlja vojska, Galileo je pod civilnom kontrolom što mu omogućuje neovisnost.

Trenutačno Galileo sustav obuhvaća 26 satelita, a podaci koje pruža mogu se koristiti u različite svrhe. Galileo je koristan u mnogim sektorima gospodarstva koji se oslanjaju na precizno pozicioniranje poput transporta, logistike, energetike i  telekomunikacija.

Slijetanje uz EGNOS

Važni je u sklopu projekta spomenuti i Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS), koji pruža preciznu navigaciju za korisnike u zraku, na moru i na kopnu. Podaci koje EGNOS pruža su toliko precizni da ga koriste i avioni pri slijetanju. Koristeći geostacionarne satelite i mrežu  kopnenih ispostava, EGNOS potpomaže postojeće navigacijske sustave, primarno američki GPS, a u budućnosti i Galileo sustav.

EGNOS se koristi svugdje gdje je nužna potpuna preciznost – kod slijetanja zrakoplova, navigiranja brodova kroz uske tjesnace, prometovanja željeznica, zaštite okoliša i slično. EGNOS je jedan od najvažnijih modernih sustava tehnologija.

“Ideja je da zrakoplovi samostalno slijeću i polijeću na temelju ove satelitske navigacije ili, recimo, evo govori se o automobilima koji će samostalno voziti temeljem te navigacije sa satelita”, ističe fizičar, prof. dr. sc. Slobodan Danko Bosanac.

Rast telekomunikacijske tehnologije

Satelitska komunikacija s druge strane čini dvije trećine ukupnih prihoda svemirske industrije. Upravo u području telekomunikacija vidljiva je najveća primjena svemirske tehnologije. Procjenjuje se kako će do kraja 2019. godine svjetski podatkovni promet porasti za čak 800 posto.

“Već se sada lansiraju prvi sateliti koji će jednog dana biti dio te velike satelitske mreže Internet, a bit će znači nekoliko tvrtki, nekoliko mreža, koje će imati svaka svoj sustav za Internet”, napominje Ante Radonić.

Autor videa: Matej Đuzel
Produkcija: Televizija Student 2019.

Posjeta prof. Yi Li s Politehničkog sveučilišta Northwestern

Prof. Yi Li s Odjela za astronautiku Sveučilišta Northwestern Polytechnic u Xianu posjetio nas je 5.- 7. prosinca. Tijekom posjete razgovarali smo o budućoj suradnji u svemirskom istraživanju.

Prof Li je posjetio dvije institucije, naše članove. Na Institutu Ruđer Bošković dr. Mile Ivanda pokazao je prof. Li istraživanja koja se odvijaju u laboratoriju za sintezu novih materijala. Direktor Instituta dr. David Smith ugostio je prof. Li kad su prezentirali istraživanja koja se odvijaju na obje institucije. Prof. Li posjetio je i Visoko Učilište Algebra gdje je upoznao dekana prof. Mislav Balkovića i održao predavanje pred prepunom publikom o NPU-u i radu na njegovom Odjelu. Posjeta je po svemu  bila vrlo uspješna.

Perun I – prvi hrvatski satelit

Prvi projekt A3 je izrada, sklapanje i lansiranje hrvatskog 2U CubeSat satelita s kamerom kao glavnim korisnim teretom. Ime je dobio po Perunu, bogu groma i munje (gromovnik), vrhovnom božanstvu u panteonu slavenskih bogova, prema slavenskoj mitologiji. Perun smo uzeli za naziv jer je simbol boga Peruna sličan našem logotipu projekta.

Projekt PERUN realizirati će veliki broj mladih inženjera i znanstvenika koje će voditi iskusno osoblje na sveučilištima i znanstvenim institucijama kroz projektne recenzije i savjete. Ti inženjeri i znanstvenici ne samo da će naučiti teoriju svemirskog inženjerstva, već će steći mnogo praktičnih iskustava. Studenti koji steknu znanje iz zrakoplovstva često ga koriste u drugim visokim tehnologijama – biomedicini, strojarstvu, programskom inženjerstvu …

Glavna misija projekta PERUN je fotografirati površinu Zemlje iz svemira s visine od 550 km. Snimljene fotografije koristiti će se u obrazovne svrhe, a podaci će biti dostupni svim ustanovama, sveučilištima i školama kako bi ih naučili koristiti. Također iz ovog projekta želimo pokrenuti prvi hrvatski svemirski program.

Uložite u našu crowdfunding kampanju

Sudjelujte u projektu donirajući i tako zajedno dođimo do cilja – svemira. Gledajući dolje na Zemlju iz orbite moći ćete reći “Ja sam to učinio!”. Svaka uplata, mala ili velika je dobrodošla i učiniti će da se ta vizija ostvari. S naše strane imamo visoko kvalificirane inženjere i vrlo entuzijastične mlade ljude s s Vaše strane sredstva za stjecanje tehnologija koju moramo savladati. Mi to nazivamo sinergijom znanosti/tehnologije i investiranja.

Hrvatski satelit

Za promatranje Hrvatske iz svemira potrebna je kamera, izvor energije, komunikacijski sustav i najbitnije – kontrola orijentacije kamere. Izgleda jednostavno, ali sve ovo je test hrvatskog znanja u visokim tehnologijama za svemirsko okruženje. Da, i upornost mladih da nauče o onome što im slijedi u životu u Svemirskoj eri. Ovaj će nas projekt učiniti članicom svjetskog svemirskog kluba.

Sponzori projekta PERUN I:

Algebra d.o.o., Geolux d.o.o., Ruđer Bošković Institute, Digital Talents d.o.o., IJEX GmbH, Scam marine d.o.o., Internal d.o.o., ATIR d.o.o.,

Više na internet stranici projekta PERUN I.

A3 želi dobrodošlicu novom članu – institutu Oikon iz Zagreba

Oikon d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju postoji već više od 20 godina u kojem se razdoblju razvio u vodeću licenciranu i akreditiranu konzultantsku tvrtku / istraživački institut na području primijenjene ekologije u Hrvatskoj i regiji.

Specijalnosti Oikona su zaštita prirode i okoliša, upravljanje prirodnim resursima, krajobrazna ekologija, industrijska ekologija, okolišno modeliranje, obnovljivi izvori energije, održiva mobilnost, vođenje projekata, daljinska istraživanja i geografski informacijski sustavi.

„Izuzetno mi je drago što se našoj udruzi pridružio i Oikon. Uvjeren sam da će svojim radom i iskustvom moći kreativno doprinijeti aktivnostima A3“, smatra naš predsjednik Slobodan Danko Bosanac.

Dalibor Hatić, direktor Oikona slaže se time te dodaje: „S velikim uzbuđenjem i veseljem pridružili smo se Jadranskoj aero-svemirskoj asocijaciji u njihovim naporima za ostvarenje zadanih ciljeva širenja prisutnosti čovjeka u svemiru. U svojem radu koncentrirat ćemo se na teme vezane uz ‘life sciences’ i geoinformatiku, kao i smisleno korištenje prikupljenih podataka za poboljšanje života na Zemlji. U proteklih 21 godinu koncentrirali smo se na zaštitu prirode i okoliša te odgovorno i održivo upravljanje prirodnim resursima, za sada još uvijek jedinog i za život čovjeka savršenog svemirskog broda – našeg planeta Zemlje! Nadamo se da ćemo pripomoći da će strukture koje će izgraditi čovjek i koje će se u budućnosti kretati svemirom čim više nalikuju našem prirodnom okolišu.”