Prve slike s ICESat-2

Nedavno je Zoran Kahrić održao predavanje o razvoju NASA-inog satelita ICESat-2 i evo jedne od prvih slika koju objavljujemo (zahvalnošću Z. Kahrića).

Slika prikazuje Bikini Atoll. Na desnoj slici se vidi gdje su išli laserski snopovi. Na lijevoj slici je beam#2 (desna crta na slici u boji); vidi se površina mora (s valovima) i duboko dno. Onda se dno podiže, dolazi iznad mora i počinje laguna, koja je plitka i nema valova. Na kraju snop dolazi do grebena koji ide taman do površine i ponovo počinju visoki valovi.

Održano predavanje “Potreba i stvarnost putovanja u svemir” u Zvjezdarnici Zagreb

U srijedu 28. studenog 2018. godine, u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, održano je popularno znanstveno predavanje dr. sc. Slobodana Danka Bosanca ”Potreba i stvarnost putovanja u svemir“.

Živimo od snova koje realiziramo, mašta i stvarnost. Snovi koji pobuđuju od pamtivijeka je doseći zvijezde, biti u njihovom društvu. Odavno se već zna da je prostor zvijezda ogroman ali još nismo spoznali možemo li barem djelićem dosegnuti ih. Na predavanju je izlog problema s kojima se treba boriti da se to ostvari. Mogući pesimizam nakon slušanja, a samo mali djelić problema je spomenuti, nije za obeshrabriti već poticaj na nove avanture u znanosti i tehnologiji.

Snimka predavanja:

Budi prvi koji će uhvatiti signal Europskog studentskog Zemljinog orbitera – lansiranje 3. prosinca

Umjetnički prikaz ESEO-a

Vrijeme je da se pripremite za osluškivanje svemira. Kako bi proslavili lansiranje Europskog studentskog Zemljinog orbita (ESEO), Ured za obrazovanje ESA-e poziva radioamatersku zajednicu na osluškivanje svemira i izazov tko će prvi zaprimiti signal nove svemirske letjelice u Zemljinoj orbiti.

POSLJEDNJA VIJEST: LANSIRANJE 3. PROSINCA 2018.

Video prijenos događaja možete pratiti i na našim stranicama:

ESEO-vo lansiranje je odgođeno za 3. prosinca 2018. godine iz zračne baze Vandenberg, u sklopu lansiranja SSO-A-a, u 19:32 po srednjoeuropskom vremenu; dok je odvajanje i aktiviranje svemirske letjelice zakazano oko 2 sata 13 minuta nakon lansiranja.

Više na stranicama: SpaceX Reddit


Oko dvije minute nakon što bude postavljena u svoju konačnu orbitu, letjelica ESEO početi će odašiljati radio far signal na frekvenciji 437,00 MHz na Zemlju kojeg može zaprimiti bilo tko sa običnom radio amaterskom opremom. ESA poziva sve na ovaj natječaj da ukoliko zaprime signal letjelice tijekom prolaska iznad njihove lokacije da zapis signala pošalju na eseo@esa.int.

Šest majica, od ESEO-a svijetu

Nakon tjedan dana od lansiranja ESEO-a, prve e-poruke koje pristignu sa svakog kontinenta (Amerika, Afrika, Europa, Azija, Oceanija, Antartika), poslane od strane radio amatera koji su snimili signale sa ESEO-a, koje nakon potvrde budu prihvaćeni, biti će im dodijeljene službene ESA majice obrazovne ESEO misije.

Stoga pozivamo sve radioamatere, mlade i stare,  u Hrvatskoj i okolici da budno slušaju svojim radio stanicama nebo iznad nas i pokušaju uhvatiti signal ESEO-a te svima želimo puno sreće i uspjeha da budete prvi iz Europe kojima će to uspjeti kako bi osvojili jedinstvenu majicu, jednu od svega šest koje će biti dodijeljene na svijetu.

Više informacija o ESEO letjelici možete pronaći na ESA-inim stranicama te na stranicama AMSAT-UK.

Predviđeni TLE-ovi:

1 99999U 18002AAA 18323.77208322  .00000219  00000-0  20525-4 0 00007
2 99999 097.7587 032.5599 0012710 273.1261 206.6510 14.94053531000012

 

ESEO UHF radio far:

Frekvencija: 437.00 MHz

Format prijenosa: Prilog 1

Oblik modulacije: GFSK

Trajanje transmisije radio fara:

  • Svake minute kada je u safe modeu i odmah nakon postavljanja u konačnu orbitu
  • Svake minute kada je letjelica osvijetljena sunčevim zrakama
  • Svakih 5 minuta kada je letjelica u zemljinoj sjeni

Vrste radio fara (cikličko odašiljanje):

  1. Općenito
  2. Sustav napajanja
  3. OBDH (obrada podataka letjelice)
  4. AOCS (kontolni sustavi za održavanje visine i orbite) i senzori/pobuđivači
  5. FDIR (sustav otkrivanja pogrešaka u radu, identifikacije i oporavka) i TMTC ( telemetrija i telekomande)
  6. Korisni teret

Dodatni radio far (ne u normalnom načinu rada): Izvanredno stanje

Jednadžbe telemetrije: Prilog 2

Odredišna oznaka: ESEO

Izvornišna oznaka: IW4DUL

Sljedeće informacije sadržane su u svakom paketu poslanom sa svemiske letjelice u adresnom dijelu poruke, prema AX.25 protokolu.

 First Byte 
Destination Address Subfield  Source Address Subfield 
A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 A10 A11 A12 A13 A14
Byte  ASCII 

Bin Data 

MSB           LSB 

Hex Data 
A1 E 10001010 8A
A2 S 10100110 A6
A3 E 10001010 8A
A4 O 10011110 9E
A5 Space 01000000 40
A6 Space 01000000 40
A7 SSID 01100000 60
A8 I 10010010 92
A9 W 10101110 AE
A10 4 01101000 68
A11 D 10001000 88
A12 U 10101010 AA
A13 L 10011000 98
A14 SSID 01100001 61

Što vaša poruka e-pošte mora sadržavati:

  • IQ zapis u prepoznatljivom formatu
  • Ime i prezime
  • Radioamatersku oznaku (pozivni znak, ukoliko ste radioamater)
  • Poštansku adresu
  • Vrijeme prijema signala radio fara
  • Detalje dekodirane telemetrije letjelice
  • Točnu lokaciju radiostanice
  • Nekoliko općenitih informacija o opremi koju ste koristili za prijem signala

Njemački svemirski centar razvija raketne motore za višekratnu uporabu za lansiranje malih satelita

Bez obzira obavljaju li svoju zadaću samostalno ili u roju, mali sateliti težine od samo nekoliko kilograma (nanosateliti) pa sve do nekoliko stotina kilograma (mikro i mini sateliti) postaju sve tehnološki sofisticiraniji te imaju potencijal temeljno promijeniti svemirsku industriju.

U narednim godinama, stotine takvih malih satelita bit će lansirane u orbitu Zemlje. Kao dio projekta EU SMILE (Mali inovativni lanser za Europu), istraživači Instituta za konstrukcije i dizajn u Njemačkom svemirskom centru  (DLR) razvili su raketni motor koji se može koristiti za višekratnu uporabu, posebno pri lansiranju takvih manjih satelita, te su izvršili početnu seriju uspješnih ispitivanja na testnom uređaju, donosi portal Spacenewsfeed.com.

dlr 1

Prvi test paljenja raketnog motora na visokotlačnoj radnoj konzoli u partnerskoj tvrtki SMILE projekta PLD Space. (ljubaznošću: DLR)

dlr 2

Središnje komponente raketnog motora razvijenog na Institutu za konstrukcije i dizajn DLR-a su 3D ispisana glava mlaznice i keramička komora za izgaranje. (ljubaznošću: DLR)

Lansiranja malih satelija – nezavisna, fleksibilna i isplativa

Do sada su se mali sateliti u svemir lansirali na velikim raketama, ukoliko je bilo dovoljno prostora za njihov smještaj. Primarni cilj tih letova je postavljanje velikih satelita u određenu orbitu. Mali sateliti ovdje padaju u drugi plan što se tiče potrebnog vremena i ciljane orbite. Iz tog razloga 14 europskih istraživačkih institucija i tvrtki rade na izradi ekonomičnog raketnog lansera unutar SMILE projekta. Njime bi se trebalo omogućiti malim satelitima težine do 70 kilograma lansiranje u niže zemljine orbite. Sami projekt usredotočen je na tehnologiju potrebnu za pogon lansera, elektroniku letjelice i ekonomičnu proizvodnju.

3D ispis kao faktor uspjeha

Raketni motor, razvijen od strane DLR znanstvenika specifično za ovu primjenu, sastoji se od dvije središnje komponente – metalne glave mlaznice i keramičke komore za izgaranje. Belgijski projektni partner 3D Systems proizveo je prototip injektora iz legure nikla i kroma pomoću metalnog 3D tiska. 3D ispis je zbrojni proces. Digitalni podaci modela koriste se za izgradnju odnosno tiskanje željene strukture u slojevima procesom nanošenja materijala. “Zahvaljujući ovoj relativno novoj proizvodnoj tehnologiji potrebno nam je znatno manje dijelova i procesnih koraka koji ubrzavaju sami proizvodni proces injektora i tako smanjuju troškove proizvodnje. Istodobno, mogli smo znatno smanjiti masu komponenata, što je uvijek vrlo važan čimbenik prilikom primjene u zrakoplovstvu”, rekao je Markus Kuhn, voditelj projekta na DLR Institutu za konstrukcije i dizajn u Stuttgartu.

Komora za izgaranje izrađena od keramike visokih performansi

Istraživači su koristili poseban materijal visokih performansi za komoru za sagorijevanje – keramiku ojačanu karbonskim vlakanima koja se uglavnom sastoji od silicijskog karbida i prvobitno je razvijena na DLR institutu u Stuttgartu. Posebno je pogodna za primjenu na visokim temperaturama i pouzdano podnosi čak i ekstremne promjene temperature. “Višekratna uporaba bila je važna tijekom razmatranja razvoja projekta. Ako se cijeli sustav može koristiti više puta, operativni troškovi znatno se smanjuju, čime je komercijalna primjena privlačna tvrtkama”, rekao je Ilja Müller, inženjer raketnih sustava u Institutu za konstrukcije i dizajn.

Uspješna prva testiranja sustava

U prvim testovima paljenja raketnog motora u rujnu 2018., tim koji je vodio istraživač DLR-a Markus Kuhn podvrgnuo je raketni motor inicijalnom probnom radu. Uspješno je završio ukupno 18 ispitivanja na visokotlačnoj radnoj konzoli španjolskog partnera projekta PLD Spacea, s vremenom paljenja od 45 sekundi, što je pokazalo vrlo visoku učinkovitost izgaranja od preko 90 posto. U ispitivanjima su korišteni tekući kisik (LOx) i kerozin.

Znanstveno popodne sa Zoranom Kahrićem i Zdenkom Uvalićem: ICESat-2 i Konstruiranje svemirskih letjelica

Znanstveno popodne Adriatic Aerospace Associationa održano 29. listopada 2018.g., na Institutu Ruđera Boškovića, privuklo je velik broj zainteresiranih koji su prisustvovali dvama predavanjima, prvo gosp. Zorana Kahrića na temu ICESat-2, kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km, te drugo gosp. Zdenka Uvalića na temu Kako se izrađuju svemirske letjelice.

Predavanje gosp. Zorana Kahrića, ICESat-2

Predavanje gosp. Zdenka Uvalića Kako se izrađuju svemirske letjelice

ICESat-2, Kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km.

U predavanju je dan opis rada upravo lansiranog NASA-inog satelita ICESat-2 (https://www.nasa.gov/content/goddard/icesat-2 ) koji će mjeriti promjene ledenog pokrivača na polovima, putovanje santi leda i rast vegetacije. Teorija i praksa kako mjeriti 1cm sa satelita 500km
udaljenog koji putuje 8km u sekundi – i zašto to košta 1.2 milijarde dolara.  Pogled na design, proizvodnju, testiranje, probleme i lansiranje.

Zoran Kahrić je diplomirao elektrotehniku na Concordia University u Montrealu i magistrirao elektrotehniku na Boston University.

Radi u NASA Goddard Space Flight Center od 2001. kao elektro-inženjer, test inženjer i inženjer za radijacijske efekte. Za to vrijeme je radio na mnogim projektima, od velikih i poznatih kao James Web teleskop do malih koji imaju vrlo specifičnu namjenu. Između 2013. i 2017. je radio na izradi i testiranju laser detektora za ICESat-2 projekt i na razvoju komunikacije između ICESat-2 i zemaljskih stanica.

Od 2017 radi kao Lead Test Engineer na PACE projektu gdje vodi tim koji testira elektroniku. Cilj programa je pračenje života u oceanima mjerenjem raznih vrsta planktona. Satelit je planiran početi s radom 2020.

Kako se izrađuju svemirske letjelice?

U prosjeku, svaka četiri dana pokuša se postaviti svemirska letjelica u orbitu. Prošle 2017. godine zabilježeno je 90 uspješnih lansiranja i 6 neuspješnih.

Svemirska letjelica je složen stroj visoke pouzdanosti koji mora preživjeti neizmjernu razinu vibracija prilikom lansiranja, te raditi u potpuno negostoljubivom okruženju:

  • oštroj toplinskoj okolini,
  • dugotrajnom izlaganju zračenju,
  • pad snage zbog kiše meteora,

i uz sve to, obavljanje posla za koji je i zamišljena.

Svemirske letjelice ne mogu biti popravljene u svemiru, niti biti vraćene proizvođaču na reklamaciju. Jednostavno, za konstruktore svemirskih letjelica, neuspjeh nije opcija!

Predavanje će nas odvesti na putovanje svemirskom letjelicom od kolijevke pa do groba. Biti će govora o dramatičnom proizvodnom ciklusu letjelice, podijeljenom u posebne faze izrade, razdijeljenih projektnim evaluacijama. Uroniti ćemo u srce inženjerstva svemirske letjelice i opisati neke od stvarnih problema konstrukcije svemirskih letjelica.

Zdenko Uvalić rođen je 1966. godine. Studirao je Aerospace Engineering na Sveučilištu Kingston u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je stekao prvostupanjsku diplomu. Između 2001. i 2008. godine radio je u EADS Astrium kao glavni inženjer konstruktor kako na vojnim tako i komercijalnim telekomunikacijskim satelitima. Godine 2007. pridružio se EADS Astrium’s Earth Observation Navigation & Science Section, gdje je radio na ExoMars rover programu. Između 2009. i 2013. bio je odgovoran za sve tehničke i dizajnerske aspekte arhitekture strukturnih i mehaničkih podsustava Sentinel 5p satelita. Dobio je nagradu za izuzetan doprinos projektu.

U rujnu 2013. Zdenko je preuzeo dužnost višeg strukturnog inženjera u “Aircraft Research Association” (ARA) u Bedfordu, Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je radio na razvoju, uvođenju i verifikaciju inovativnih multifizičkih Finite Element Analysis naprezanja materijala modela u zračnim tunelima.

Godine 2015. vratio se u Airbus DS (bivši EADS Astrium) gdje je preuzeo ulogu Mehaničkog Arhitekta na programu Solar Orbiter kao i potporu drugim projektima u tijeku.

Zdenko je ovlašteni inženjer i član “Institute of Mechanical Engineers”, IMechE u Ujedinjenom Kraljestvu.

Održano predavanje Ante Radonića: Astronautika danas i sutra

Kako smo nedavno najavili, na Institutu Ruđer Bošković, 17. listopada 2018. gosp. Ante Radonić održao je popularno-znanstveno predavanje na temu Astronautika danas i sutra.

Predavanjem pokriveni su dosezi drugih država i njihovih raketnih programa  između ostalih JAXA-e i njihovim rekordom najmanje rakete koja može ponijeti satelit u zemljinu orbitu. Uz raketne programe, pokriveno je i područje malih satelita, svih onih tehnologija koje su u interesu A3 i kojima se naša organizacija trenutno bavi.

Kako je trenutno aktualna JAXA-ina svemirska misija sonde Hayabusa II na asteroid Ryugu, naglasak je bio na tehnologijama sonde kao i roverima Minerva-II i MASCOT koji se kreću po površini asteroida i prikupljaju znanstvene podatke te način na koji će se uzorci sigurno vratiti na Zemlju.

Nadalje u predavanju bilo je riječi o završenom projektu Google Xprize, indijskoj misiji na Mjesec sa landerom Chandrayaan-2, NASA-inoj misiji na Mars InSight, Osirix -REx misiji na asteroid Bennu, Paker sunčevoj sondi i drugim aktualnim misijama.

Snimku predavanja možete pogledati u nastavku.

Ariane’s Cup: Više od tisuću zaposlenika tvrtki europskog svemirskog sektora prvi put jedrili na Jadranu

Budući da smo za Boeing već radili radar za mjerenje vertikalne brzine zrakoplova, idući je logičan korak naša suradnja s Airbusom, a ovakva su događanja izvrsna prilika da mala tvrtka poput naše poboljša svoju uočljivost kod takvih velikih kompanija, otkrio nam je Tomislav Grubeša, suosnivač tvrtke Geolux i jedan od šestorice hrvatskih znanstvenika i poduzetnika iz udruge Adriatic Aerospace Association (A3), hrvatskog tima na Ariane’s Cupu.

Uz Grubešu, naši predstavnici na Ariane’s Cupu, najvećoj tradicionalnoj poslovnoj regati europske svemirske industrije koja se ovaj vikend održavala u trogirskoj marini Baotić, još su i Slobodan Bosanac, Bojan Jerbić, Mile Ivanda, Hrvoje Zorc i Bogomir Hren, piše portal novac.hr.

Trogirska je marina, međutim, bila tek početak njihove “svemirske odiseje” na Jadranu. Jučer su na katamaranu Matarma, uz južni vjetar i stihove stare pjesme “Mislio sam da je život”, iz marine Baotić krenuli prema cilju, na peterosatno jedrenje do finiša na Palmižani.

Bili su uz bok s 1003 zaposlenika tvrtki europskog svemirskog sektora, Europske svemirske agencije (ESA) i kompanija poput Airbusa, Daimlera, Inmarsata i Talesa, koji su jedrili na više od stotinu jedrilica. Prizor je to kojemu Hrvatska prije nije svjedočila jer su europski “svemirci” prvi put, za svoje 39. izdanje, izabrali baš Jadransko more, i to pod organizacijskom palicom domaće tvrtke Business Sailing Experience Agency.

Sklapanje poznanstva

Stigavši do cilja na Palmižani, poznatoj nautičkoj jet set destinaciji na jednom od hvarskih Paklenih otoka, Svetom Klementu, rang-lista ipak pada u drugi plan. Naime, osim tradicionalnog odmjeravanja jedriličarskih sposobnosti, Ariane’s Cup služi i kao prilika za neformalno upoznavanje, razmjenu ideja te sklapanje potencijalnih suradnji između europskih tvrtki u svemirskom sektoru. Sklopiti poznanstva, ostvariti kontakte i provjeriti iskustva i primjere dobre prakse koje bi i hrvatske tvrtke mogle iskoristiti za vlastite projekte misija je naših znanstvenika i poduzetnika iz A3, udruge koja se bavi poticanjem istraživanja i razvoja domaćeg svemirskog sektora, a okupljeni su uz pomoć Jutarnjeg lista i portala Novac.hr.

Ariane’s Cup su osnovala dvojica Francuza, Jean-Claude Bourgeon i Roger Bouché-Pillon. Obojica su radili u Arianespaceu, multinacionalnoj kompaniji sa sjedištem u Francuskoj, koja se specijalizirala za lansiranje svemirskih letjelica. Njihova tradicija poslovnog jedrenja traje gotovo od samog početka, od 1980. godine kada je tvrtka osnovana. Čak i danas je tvrtka Arianespace zadužena za lansiranje satelita Europske svemirske agencije (ESA). Lansiranje satelita je upravo i ambicija naše “šestorice veličanstvenih”. Zajedno, svaki sa svojom ekspertizom iz astronautike, astrofizike, mikrovalnih tehnologija, molekulske fizike i umjetne inteligencije, rade na svemirskom projektu “Perun”, prvom hrvatskom cube-satelitu koji bi trebao biti lansiran u orbitu iduće godine.

– Kada bi sve išlo prema planu, mi bismo naš satelit napravili za 18 mjeseci, a to uključuje i izradu komponenti, slaganje, testiranje i lansiranje – objasnio je Hrvoje Zorc, voditelj projekta “Perun” i znanstvenik koji je do umirovljenja bio predstojnik Zavoda za laserska i atomska istraživanja Instituta “Ruđer Bošković”.

Dobra volja

Priznao je da ih u realizaciji najviše koči nedostatak financijskih sredstava. Prema njegovim riječima, pet su se puta prijavili na natječaj Ministarstva znanosti IRI (istraživanje, razvoj, inovacije), no svaki su se put promijenili uvjeti natječaja i udruga A3 nije mogla konkurirati za sredstva potrebna za gradnju prvog hrvatskog satelita. Koštao bi ukupno oko četiri milijuna kuna, kaže Zorc.

Da država u tim slučajevima mora pokazati dobru volju, smatra Slobodan Bosanac, astrofizičar, bivši predsjednik Hrvatskog astronomskog društva i jedan od osnivača udruge A3.

– Nisu ni financijska sredstva toliko bitna koliko podrška države da nas uputi u prave krugove, pomogne nam oko kontakata i ubrza evaluaciju projekata – zaključio je Bosanac osvrćući se na projekt “Perun” koji bi bio dobar publicitet za mnoge hrvatske svemirske tvrtke koje u njemu sudjeluju, poput Geoluxa te Agencije za tehničko-tehnološka ispitivanja i razvoj Bogomira Hrena.

I NASA zainteresirana za superbrzi domaći softver za obradu podataka

Uz šestoricu naših predstavnika iz udruge A3, na Ariane’s Cupu susreli smo i predstavnike Amphinicyja, vodeće domaće tvrtke na području softvera za satelitsku industriju. Oni su, naime, i jedni od sponzora ove poslovne regate.

– To je lijep način da se ljudi iz industrije druže i steknu što bolje konekcije – rekao nam je Nikica Budimir, voditelj Odjela softverskih rješenja u tvrtki, te dodao da su najbolje prilike za poslovnu suradnju kada se o poslu zapravo ne razmišlja.

Ta hrvatska tvrtka s uredima u Zagrebu i Luxembourgu nedavno je pozvana u NASA-u, krovnu američku svemirsku agenciju, gdje su predstavili Blink, superbrzi softver za obradu podataka sa satelita.

– U NASA-i su pokazali velik interes, ali prvo trebaju osmisliti vlastiti projekt na kojem bi naš softver testirali – otkrio je Budimir, ne skrivajući optimizam za njihovo rješenje koje je čak i 20 puta brže od trenutačnih NASA-inih softvera.

Uz Blink, kaže, rade i na dodatnom razvoju softvera Monica, sustava za nadzor i upravljanje satelitskim misijama.

39. Ariane kup 2018. – regata europske svemirske industrije na Jadranskom moru

Novac.hr i Jutarnji list kao partneri Business Sailing Experience Agency koja organizira četiri velike regate od 6.-9. listopada bit će sponzori hrvatskog tima na tradicionalnom Ariane Cup – regati predstavnika europske svemirske industrije. Jedrilica novac.hr i Jutarnjeg lista okupit će tako predstavnike Adriatic Aerospace Association. Radi se o grupi probranih hrvatskih kompanija s visokim ambicijama u svemirskoj industriji, kao i predstavnicima hrvatske znanstvene zajednice; sveučilišta i instituta.

Hrvatski tim će tijekom Ariana’s cup-a organizirati i opuštenu raspravu u ligeštulima zajedno s predstavnicima nekih od najjačih imena europske svemirske industrije. Na regati sudjeluju kompanije koje su u sastavu konzorcija Eutelsat, Airbus, ESA, TAS, RUAG, Daimler, Arianespace, Ceglec, Zodiac, Senera…

U timu Adriatic Aerospace Association sudjelovati će:
Mile Ivanda – Institut Ruđer Bošković,
Bojan Jerbić – Fakultet strojarstva i brodogradnje sveučilišta u Zagrebu,
Tomislav Grubiša – GEOLUX d.o.o.,
Bogomir Hren – ATIR d.o.o.,
Hrvoje Zorc – voditelj projekta Perun (CubeSat),
Slobodan Bosanac – predsjednik Adriatic Aerospace Association.

Novac.hr i Jutarnji list će kao partneri regata producirati niz od sedam tema – od intervjua s vodećim predstavnicima europske svemirske industrije, tvrtki i instituta, do priča o šansama domaćih firmi i znanosti u tom rastućem biznisu.

Uz regatu Ariane’s Cup usporedno će se odvijati European Digital Industry Cup, Global Open Innovation Cup te Circural Change Cup, a epicentar tog najvećeg hrvatskog poslovno-nautičkog iskustava bit će kongresno-izložbeni prostor posebno uređen u trogirskoj marini Baotić.

Na regatama će sudjelovati više od 100 brodova i 900 sudionika.

Službena brošura (eng. jezik) i popis tvrtki sudionica.

11.-12. rujna: Dani svemirske industrije u Europskom centru za svemirska istraživanja i tehnologiju

7. Dani svemirske industrije održavaju se od 11. do 12. rujna 2018. u ESTEC-u – Europskom centru za svemirska istraživanja i tehnologiju u nizozemskom gradu Noordwijku. Ovaj događaj najveći je stručni skup tvrtki u području svemirske tehnologije na kojemu se mogu uspostaviti kontakti i planirati buduća suradnja.

ESTEC je najveći ESA-in centar, njeno tehničko srce, inkubator europskih svemirskih postignuća, u kojem se pokreće i dozrijeva najveći dio ESA-inih projekata, među kojima i:

  • razvoj i upravljanje svim vrstama misija, znanstvenim i istraživačkim projektima, telekomunikacijama, svemirskim letovima sa ljudskom posadom, satelitskom navigacijom i proučavanjem Zemlje,
  • pružanje svih rukovodećih i tehničkih stručnosti i objekata potrebnih za pokretanje i upravljanje razvojem svemirskih sustava i tehnologija,
  • upravljanje centrom za ispitivanje utjecaja okoliša na svemirske letjelice, s pratećim tehničkim laboratorijima specijaliziranim za sistemsku tehniku gradnje, komponente i materijale te suradnja s drugim ustanovama i laboratorijima,
  • podrška europskoj svemirskoj industriji i bliska suradnja s drugim organizacijama kao što su sveučilišta, istraživački instituti i nacionalne agencije država članica ESA-e, te suradnja sa svemirskim agencijama širom svijeta.

Na Danima svemirske industrije sudjelovati će preko 1500 prijavljenih sudionika, sa preko 15000 ugovorenih sastanaka, a održati će se i tehnička izložba te mnoge konferencije i stručne radionice.

U prijavi naše organizacije naznačili smo naš interes za suradnjom kojeg možete i sami pogledati na ovoj poveznici. Uz uspostavljanje kontakata i planiranju buduće suradnje sa tvrtkama iz područja svemirske tehnologije, sudjelovanje na Danima svemirske industrije iskoristit ćemo i za sastanke sa vodstvom ESTEC-a u planiranju skorog otvaranja ESA-inog BIC-a – Poduzetničkog inkubatora Europske svemirske agencije u Republici Hrvatskoj. Više o ESA BIC-ovima.

Dani svemirske industrije su jedinstven događaj koji pruža izvrsnu priliku za europsku svemirsku zajednicu kako bi se sastala i raspravljala o potencijalnim poslovima. Ovaj događaj jamči mogućnost unaprijed dogovorenih sastanaka sa potencijalnim partnerima. Tvrtke, osobito mali i srednji poduzetnici, mogu predstaviti svoje prepoznatljive sposobnosti i proizvode te izgraditi nova partnerstva tijekom B2B sastanaka. Od prošle godine Dani su otvoreni i za međunarodne kupce koji traže europske dobavljače. Više o B2B sastancima (engleski jezik).

Tehnička izložba će uz B2B sastanke, nadopuniti Dane sa promocijom proizvoda i usluga prijavljenih sudionika, kako bi ojačale njihov položaj na tržištu. Izlaganje na izložbi zahtjeva prethodno plaćanje pristojbi.

Ukoliko želite dodatno osnažiti svoju poslovnu komunikaciju prijavite se za mnogobrojne konferencije i stručne radionice koje će se održavati na Danima svemirske industrije. Popis konferencija (engleski jezik).

Posjet Njemačkom svemirskom centru, uz obilazak Salzburga, Nürnberga, Kölna, Stuttgarta i Münchena – 6.10. do 10.10.2018.

U sklopu promicanja znanstvenog turizma, obavještavamo Vas o terminu putovanja u Njemački svemirski centar – DLR, uz obilazak Salzburga, Nürnberga, Kölna, Stuttgarta i Münchena, u terminu 6.10.2018. – 10.10.2018. godine, po nižoj cijeni za članove Sindikata i sa specifičnim programom koji nije uobičajen na tržištu. Putovanje je organizirano u suradnji s agencijom Orca travel, a detaljni program možete vidjeti ovdje.

Cijena putovanja za članove sindikata iznosi 2.190 kn, a za sve ostale zainteresirane putnike cijena je 2.690 kn. Razliku u cijeni putovanja za članove podmiruje Sindikat.

Prijavu za putovanje je moguće izvršiti pismenim putem na e-mail: booking@orca-travel.com, a najkasnije do 1.9.2018.

Prilikom prijave obvezno treba navesti i broj članske iskaznice Sindikata. Nakon zaprimanja potvrde o uspješnoj prijavi i primjerka Ugovora o putovanju, potrebno je izvršiti potvrdu rezervacije akontacijskom uplatom u iznosu od 500kn. Ostatak iznosa plativ je u mjesečnim uplatama na žiro račun Agencije do 05.09.2018.

Ukoliko podružnice ili ovlaštene osobe sa ustanova prepoznaju profesionalni interes u putovanju u Njemački svemirski centar, oni također mogu participirati u troškovima puta.

Stojimo na raspolaganju za dodatna pitanja. Svaka sugestija ili ideja oko novih putovanja u okviru znanstvenog turizma je dobrodošla.