GOING INTO SPACE Young people and Croatian companies could at least target the Moon

Temeljni uvjet Hrvatske za sudjelovanje u svemirskoj industriji je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji, ističe predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije

Odlazak u svemir često se čini neostvarivim ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu maštaju kako žele postati astronauti, posjetiti Mjesec ili otići na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogućnosti, maštanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze čim im se javi želja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog obrazovanja, u članku nam donose novine Global.

Važnost prvog kontakta

“Kada bi se mladima pružila mogućnost da od početka školovanja stječu osnovna znanja o svemiru i svemu što svemir pruža te kada bi ih se motiviralo da maštaju i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim školovanjem usavršavali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome što ih zanima”, objašnjava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.

Osim što profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je općenito riječ o pogreški obrazovnog sustava, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehničke i prirodne znanosti, odnosno STEM. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nužna je specijalizacija u jednom od STEM područja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac ističe da je više riječ o formalnosti te da je priključivanje raznim edukacijama, programima i projektima najlakša i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stručnjacima i približi se svemirskoj znanosti i industriji.

Slobodan Danko Bosanac / Foto: Luka Korov

Jedan od načina je i priključivanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi motivacijska predavanja te potiče istraživanja i razvoj industrije.

OSIM ŠTO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OPĆENITO RIJEČ O POGREŠKI OBRAZOVNOG SUSTAVA

“Jedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti tečajeve astronautike na pojedinim fakultetima gdje će i visokokvalificirani vanjski stručnjaci održavati predavanja iz pojedinih područja”, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije nešto neostvarivo, ali potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, osoba ne može postati astronaut ako država, u ovom slučaju Hrvatska, nije uključena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao što je NASA, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega članica Europske svemirske agencije, objašnjava Bosanac. Također, napominje da država mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna surađivati na svemirskom projektu.

“Naše tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uključiti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica otišla na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela otići u svemir”, ističe Bosanac.

Turistički letovi

Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir može se ostvariti i preko svemirskog turizma. Riječ je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.

“Svemirski turizam kreće već od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi nebom lete po parabolama, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na određeno vrijeme može osjetiti bestežinsko stanje”, objašnjava Danko Kočiš, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Nešto kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji doseže granice svemira i ponovno se vraća na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi – let u nižu Zemljinu orbitu. Kako komentira Kočiš, zero-G let bio bi ujedno najprivlačniji i najpovoljniji za buduće turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.

Danko Kočiš / Foto: Privatna arhiva

“U Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, što bi ljudima pružilo višestruko zadovoljstvo, počevši od samog leta do odmora i opuštanja na našoj obali”, ističe Kočiš. Hrvatska je sama po sebi turistička zemlja pa bi tako uvođenje određene vrste svemirskog turizma moglo značajno pridonijeti razvitku turizma, ali i čitave zemlje. No, prema Kočišu, riječ je ipak o ne tako bliskoj budućnosti.

“Želimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budućnosti, u interesu i državnih institucija i privatnih kompanija za početak bi trebala biti ponuda zero-G letova”, dodaje Kočiš.

Pad cijena

Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do većih opasnosti za turiste.

“Ako se govori o daljnjoj budućnosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o dugoročnom putovanju u svemir pri čemu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i održivosti organizma i psihe”, navodi Kočiš. Ključna su prepreka putovanju u svemir ipak previsoke cijene za ‘prosječne Hrvate’. Kočiš ističe da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drastično padaju.

“Nastavi li cijena padati u sljedećih tridesetak godina, let u svemir bit će pristupačan svima“, govori Kočiš. Dodaje i da će s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao što ju danas ima let avionom. Bez obzira na to što nije riječ o bližoj budućnosti, Kočiš smatra da će se današnjim mladim generacijama sigurno pružiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.

Novine Global možete prolistati i u digitalnom izdanju.

Temeljni uvjet Hrvatske za sudjelovanje u svemirskoj industriji je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji, ističe predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije

Odlazak u svemir često se čini neostvarivim ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu maštaju kako žele postati astronauti, posjetiti Mjesec ili otići na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogućnosti, maštanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze čim im se javi želja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog obrazovanja, u članku nam donose novine Global.

Važnost prvog kontakta

“Kada bi se mladima pružila mogućnost da od početka školovanja stječu osnovna znanja o svemiru i svemu što svemir pruža te kada bi ih se motiviralo da maštaju i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim školovanjem usavršavali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome što ih zanima”, objašnjava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.

Osim što profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je općenito riječ o pogreški obrazovnog sustava, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehničke i prirodne znanosti, odnosno STEM. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nužna je specijalizacija u jednom od STEM područja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac ističe da je više riječ o formalnosti te da je priključivanje raznim edukacijama, programima i projektima najlakša i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stručnjacima i približi se svemirskoj znanosti i industriji.

Slobodan Danko Bosanac / Foto: Luka Korov

Jedan od načina je i priključivanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi motivacijska predavanja te potiče istraživanja i razvoj industrije.

OSIM ŠTO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OPĆENITO RIJEČ O POGREŠKI OBRAZOVNOG SUSTAVA

“Jedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti tečajeve astronautike na pojedinim fakultetima gdje će i visokokvalificirani vanjski stručnjaci održavati predavanja iz pojedinih područja”, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije nešto neostvarivo, ali potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, osoba ne može postati astronaut ako država, u ovom slučaju Hrvatska, nije uključena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao što je NASA, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega članica Europske svemirske agencije, objašnjava Bosanac. Također, napominje da država mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna surađivati na svemirskom projektu.

“Naše tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uključiti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica otišla na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela otići u svemir”, ističe Bosanac.

Turistički letovi

Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir može se ostvariti i preko svemirskog turizma. Riječ je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.

“Svemirski turizam kreće već od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi nebom lete po parabolama, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na određeno vrijeme može osjetiti bestežinsko stanje”, objašnjava Danko Kočiš, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Nešto kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji doseže granice svemira i ponovno se vraća na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi – let u nižu Zemljinu orbitu. Kako komentira Kočiš, zero-G let bio bi ujedno najprivlačniji i najpovoljniji za buduće turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.

Danko Kočiš / Foto: Privatna arhiva

“U Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, što bi ljudima pružilo višestruko zadovoljstvo, počevši od samog leta do odmora i opuštanja na našoj obali”, ističe Kočiš. Hrvatska je sama po sebi turistička zemlja pa bi tako uvođenje određene vrste svemirskog turizma moglo značajno pridonijeti razvitku turizma, ali i čitave zemlje. No, prema Kočišu, riječ je ipak o ne tako bliskoj budućnosti.

“Želimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budućnosti, u interesu i državnih institucija i privatnih kompanija za početak bi trebala biti ponuda zero-G letova”, dodaje Kočiš.

Pad cijena

Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do većih opasnosti za turiste.

“Ako se govori o daljnjoj budućnosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o dugoročnom putovanju u svemir pri čemu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i održivosti organizma i psihe”, navodi Kočiš. Ključna su prepreka putovanju u svemir ipak previsoke cijene za ‘prosječne Hrvate’. Kočiš ističe da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drastično padaju.

“Nastavi li cijena padati u sljedećih tridesetak godina, let u svemir bit će pristupačan svima“, govori Kočiš. Dodaje i da će s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao što ju danas ima let avionom. Bez obzira na to što nije riječ o bližoj budućnosti, Kočiš smatra da će se današnjim mladim generacijama sigurno pružiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.

Novine Global možete prolistati i u digitalnom izdanju.

SGAC Croatia Webinar Series Episode 1: SGAC, the Space Industry for Young Professionals

The SGAC Croatia Webinar Series aims to inspire and motivate university students and young professionals in Croatia and abroad to grow a career in the space industry.

Inspired by the motivational stories from talented SGAC members from all around the world, the SGAC team in Croatia aims to bring the same excitement about space and self-development in Croatia and the region.
A series of 8 webinars will host local experts in various fields such as space science and engineering, space policy, space business and others, and give them a floor to share their projects, ideas, and experiences with the community.
Everyone is welcome to attend and will be able to interact with lecturers at the end of each webinar session.

The first webinar in this series will be about SGAC (Space Generation Advisory Council), the largest global organization of university students and young professionals in the space industry. SGAC is a permanent observer at the UN Committee on the Peaceful Uses of Outer Space (UN COPUOS). It operates in 6 regions on 6 continents, gathers more than 15.000 members coming from more than 150 countries. One of them is Croatia. In this webinar you can learn more about the organization itself, how to join and contribute to its activities from a professional with the first-hand experience working in the satellite industry and volunteering at SGAC.


The webinar will end with a QA session. Each attendee will be able to ask questions – so do not miss it!

More on SGAC website: Space Generation Advisory Council

Join us together with our speaker:
Mirta Medanić, SGAC, National Point of Contact in Croatia

This webinar is hosted in partnership with Adriatic Aerospace Association, A3.

Notice: This webinar will be held in Croatian.

Mirta Medanić is a program manager at Amphinicy Technologies, a satellite software company from Zagreb and Luxembourg. At Amphinicy, she manages several EU-funded projects. One of them is Blink, a software solution for ultra-fast acquisition and processing of Earth observation data, granted by the Horizon 2020 program for innovative SMEs in the space sector.
She holds a master’s degree in Telecommunications and Computing from the Faculty of Electrical Engineering and Computing, the University in Zagreb (FER). She completed the Space Studies Program 2019 at the International Space University in Strasbourg and calls herself a Space Optimist.
Mirta volunteers for SGAC since 2017. As a National Point of Contact in Croatia, she promotes space science and education among the young community in the country. Mirta is passionate about working with people and travelling.

Online lecture “Space for youth, the social-economic impact” by dr. Ana Heller

Dear friends,
We invite you to the online lecture “Space for youth, the socio-economic impact” which will be held by Dr. Ana Heller in English.

You can watch the lecture LIVE on the Facebook page of the Embassy of the State of Israel at the following link:  https://www.facebook.com/IsraelinCroatia on February 9 from 4 pm, and if you want to participate via the ZOOM application, please contact us by email: info@zagreb.mfa.gov.il .

Cooperation agreement signed between the Croatian Association of Technical Culture and Adriatic Aerospace Association

Cooperation agreement between the organizations Croatian Association of Technical Culture (HZTK) and our Adriatic Aerospace Association (A3) was solemnly signed on Thursday, November 26, 2020 at the Ruđer Bošković Institute.

HZTK is the umbrella organization of technical culture in the Republic of Croatia, most deserving for encouraging, developing and maintaining technical culture in primary and secondary schools in the Republic of Croatia, and with this Agreement A3 includes the aerospace part of technical culture in the national education, and we are convinced that this agreement is important for HZTK, A3, but also for the entire Croatian public, especially the education sector.

The agreement was signed on behalf of HZTK, President Ph.D. Damir Tomić and Secretary Zdenka Terek and on behalf of A3, President Ph.D. Slobodan Danko Bosanac.

Special thanks to the director of the Institute, Ph.D. David Matthew Smith for the hospitality and support for future cooperation between the national technical culture and the aerospace sector in Croatia.

The aim of this Agreement is to establish a framework for cooperation between HZTK and A3, in order to develop joint programs, initiatives, projects and activities within the field of education in technical sciences with an emphasis on space technology. HZTK cooperation with A3 is of exceptional importance for both organizations, as a condition for the development of the Croatian space program and inclusion in the international space community. Cooperation is key to creating future partnerships, organizing workshops, lectures, encouraging work on projects among young people through the participation of experts, as well as developing a network with information in the field of space innovation.

Meeting with representatives of the Office of the President of the Republic of Croatia

On Monday, November 16, 2020 at the invitation of the Office of the President of the Republic of Croatia, Mr. Zoran Milanović, we held a working visit and a meeting with the advisor to the President of the Republic for education, Mrs. Jadranka Živković. Our Adriatic Aerospace Association was represented by President Slobodan Danko Bosanac, Board Member Silvio Papić, colleagues Ida Srdić and Jasenka Duvnjak, Stevče Arsoski and Secretary General Danko Kočiš.

The introductory speech was given by President Bosanac in which he presented the work and activities of our organization so far and the importance that A3 represents for the Republic of Croatia, especially for the future of education, science and economy. Colleague Stevče Arsoski instructed the Office of the President in our efforts in the field of primary and secondary education, the work of space sections at technical schools and efforts to bring space activities closer to our students. Colleague Silvio Papić emphasized the specifics of our projects in higher education, and what the Republic of Croatia gets by creating such engineers and scientists in the field of space technologies. Colleague Srdić connected the field of education with the economy and in which direction to build the future of the Croatian space industry. Secretary Kočiš presented all the positive practice of popularizing space activities in the fields of education, science and economy through popular activities marking World Space Week and the work of our colleagues in the Space Generation Advisory Council. In the end, President Bosanac summarized all the above and asked the Office of the President of the Republic of Croatia to support our further work by accepting sponsorship of our most important activities, organizing the Brijuni Conference, other conferences on space topics, as well as supporting the project of the first Croatian satellite Perun I and World Space Week in Croatia.

Advisor to the President of the Republic of Croatia, Ms. Žarković listened with great interest to the presentations of our members, which was reflected in a large number of questions for our members who represented our organization, for which we more than professionally worked and concluded the meeting to the mutual satisfaction of both the Office of the President and our A3. We will regularly inform the Office of the President of the Republic of Croatia about future national activities at their request and we hope that we will have excellent cooperation in promoting education, science and the economy through space activities in the territory of our Republic of Croatia.