Velika Britanija završila pregovore o Galileo sustavu – razvijati će domaću alternativu

Velika Britanija napustila je pregovore o njenom sudjelovanju u sustavu globalnih navigacijskih satelita Galileo (GNSS) Europske unije nakon njenog izlaska iz Europske unije. Umjesto korištenja Galileovog signala vojne razine, premijerka Theresa May priopćila je 30. studenog da će Ujedinjeno Kraljevstvo istražiti izgradnju vlastitog sustava.

S očekivanom punom operativnom sposobnosti 2020. godine, sustav za globalno pozicioniranje Galileo odgovor je EU na navigacijske sustave poput GPS-a SAD-a. Galileova javno regulirana služba (PRS) – siguran i šifrirani signal koji se koristi za obrambene i državne svrhe – trebao bi biti ograničen samo za članice Europske unije. To znači da nakon Brexita britanske tvrtke neće moći ponuditi ugovore koji su uključeni u razvoj i održavanje PRS-a, te da će Velika Britanija morati riješiti sporazum s EU čak čak i ako želi postati pasivni korisnik signala vojne kvalitete, osim ako ne postignu drugačiji dogovor.

Premijerka May okrivila je okončanje pregovora o odlukama Europske komisije “da se zabrani UK-u potpuno uključivanje u razvoj svih aspekata Galilea“.

Umjesto korištenja Galileovog signala vojne razine, premijerka Theresa May priopćila je 3. studenog da će Ujedinjeno Kraljevstvo istražiti ​​izgradnju vlastitog GNSS-a. Slika: koncept umjetnika ESA-e.

“Ne mogu dopustiti da naše oružane službe ovise o sustavu za koji ne možemo biti sigurni”, rekla je u priopćenju. “To ne bi bilo u našem nacionalnom interesu. I kao globalni igrač s inženjerima svjetske klase i stalnim saveznicima širom svijeta, ne nedostaje nam opcija. “

Sam Gyimah, ministar znanosti i sveučilišta Ujedinjenog Kraljevstva, u znak prosvjeda podnio je ostavku na svoju poziciju, prozivajući Galileo “samo predznak onoga što će doći” u sklopu Brexita.

“Nakon što smo se predali, naša traženja, naš izbor i naš veto, morat ćemo se osloniti na “najbolja nastojanja” EU da pogodi konačni sporazum koji djeluje u našem nacionalnom interesu“, napisao je Gyimah u dugoj izjavi objavljenoj na svojoj Facebook stranici. “Kao ministar s odgovornošću za svemirsku tehnologiju vidio sam iz prve ruke kako je EU složila karte protiv nas više puta zaredom, ponekad čak i za vrijeme sušenja tinte na tranzicijskom sporazumu. Galileo je poziv za djelovanje kako će biti “prvi za EU”, i tko bi drugačije mislio – bilo da ste za ostanak ili odlazak iz EU – u najboljem slučaju nevjerojatno je naivan.”

Neki stručnjaci za svemirske politike izjavili su kako nije nemoguće postići budući dogovor o pristupu Ujedinjenog Kraljevstva sustavu Galileo.  “Nema razloga da bi Britanija trebala odustati od pokušaja pristupa PRS-u kao pasivnan korisnik, na isti način na koji vojni saveznici Sjedinjenih Država koriste GPS za vojni signal“, rekao je Bleddyn Bowen, predavač međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Leicesteru. “EU nije isključila mogućnost da Britanija može koristiti PRS kao pasivnu treću stranu na isti način kao i GPS“.

Slično tome, Sa’id Mosteshar, iz Londonskog instituta za politiku i zakonodavstvo u svemiru, izjavio je kako oružane snage zemalja koje nisu članice EU mogu dobiti pristup signalu koji je pod ugovorom o zaštiti EU. “Bilo je otvoreno da Ujedinjeno Kraljevstvo dođe do takvog sporazuma i iznenađuje da je odlučilo da to ne učini”, rekao je Mosteshar.

Bowen je dodao da je proces Brexita u “trenutaku kombiniranja” i mišljenja je da bi se rješavanje problema oko Galileo sustava moglo ponovno pokrenuti u budućnosti. “Očitovanje Therese May bilo je ustvari, način da prikaže Britaniju kao da ima agenciju pod kontrolom, a ne prkošenje svima u lice”, rekao je Bowen. “To je doista političko kazalište, jer se May u ovom kritičnom trenutku Brexita bori i sa Parlamentom koji može pokrenuti i postupak parlamentarne opomene protiv nje”.

Ranije ove godine dužnosnici Ujedinjenog Kraljevstva puštali su probne balone kako bi se mogli povezati s nekom drugom zemljom, poput Australije, i s njom izgraditi novi GNSS. Britanska vlada je u kolovozu priopćila kako će potrošiti 92 milijuna funti (756 milijuna kuna) iz fonda “spremnosti za Brexit” za proučavanje izgleda za izgradnju neovisne alternative sustavu Galileo.

“Troškovi razvoja nacionalne zamjene procjenjuju se u intervalu od 3,8 do 6,3 milijardi američkih dolara (od 24,8 do 41,1 milijardi kuna), a to je značajan izdatak kada se uzme u obzir da je trenutačni svemirski proračun Velike Britanije težak samo 370 milijuna funti (3 milijarde kuna) godišnje, a većina od toga ide ka ispunjavanju obaveza Velike Britanije prema ESA-i”, rekao je Christopher Newman, profesor svemirskog prava i politike na Sveučilištu Northumbria.

Newman je dodao da nije jasno odakle će doći novci za takav skup projekt. “Ili briše postojeći svemirski proračun Ujedinjenog Kraljevstva u idućih 10 godina”, rekao je za SpaceNews, “ili, što je vjerojatnije, da je to dodatni izdatak za obranu za koji drugi tvrde da bi se svakako mogao mnogo učinkovitije utrošiti drugdje.”

Iako je Galileo program Europske unije, njime upravlja Europska svemirska agencija (ESA), zasebno tijelo u kojem će Ujedinjeno Kraljevstvo djelomično ostati i nakon Brexita. Newman je izjavio kako bi pregovori oko sustava Galileo mogli naštetiti sposobnosti Ujedinjenog Kraljevstva da “održi dobre odnose  s ESA-om”.

Obveze Ujedinjenog Kraljevstva da zajednički rade u svemiru s europskim partnerima bitno su u suprotnosti s nekim od ratobornih retorika koje su izašle na vidjelo na provođenju programa Galileo“, izjavio je Newman. “Potencijalni suradnici neće to zanemariti kad EU raspiše nove natječaje za daljnje, unosne svemirske projekte“.

Financial Times je izvijestio da se očekuje kako će britanska vlada tražiti odštetu u visini od  1,5 milijardi funti (12,3 milijardi kuna) koje je Ujedinjeno Kraljevstvo uložilo u razvoj sustava Galileo.

Održano predavanje “Potreba i stvarnost putovanja u svemir” u Zvjezdarnici Zagreb

U srijedu 28. studenog 2018. godine, u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, održano je popularno znanstveno predavanje dr. sc. Slobodana Danka Bosanca ”Potreba i stvarnost putovanja u svemir“.

Živimo od snova koje realiziramo, mašta i stvarnost. Snovi koji pobuđuju od pamtivijeka je doseći zvijezde, biti u njihovom društvu. Odavno se već zna da je prostor zvijezda ogroman ali još nismo spoznali možemo li barem djelićem dosegnuti ih. Na predavanju je izlog problema s kojima se treba boriti da se to ostvari. Mogući pesimizam nakon slušanja, a samo mali djelić problema je spomenuti, nije za obeshrabriti već poticaj na nove avanture u znanosti i tehnologiji.

Snimka predavanja:

Nove mjere potpore za povećanje prijava na program Obzor 2020. i promociju inicijativa vezanih uz svemir i svemirske tehnologije

Na nedavnoj informativnoj radionici u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljene su nacionalne mjere pod nazivom “Nove mjere potpore za povećanje prijava na program Obzor 2020. i promociju inicijativa vezanih uz svemir i svemirske tehnologije”.  Kako doznajemo od gosp. Miroslava Petrovića, voditelja Ureda za istraživanje i međunarodnu suradnju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, postoje sljedeće mjere za informiranje i popularizaciju znanosti u Republici Hrvatskoj, a koje su od interesa/važnosti za našu zajednicu okupljenu oko Adriatic Aerospace Associationa, koje su trenutno dostupne ili kroz 2019.:

1) Natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja: Znanstveni skupovi, udruge i popularizacija znanosti

MZO svake godine provodi javne pozive za dodjelu financijske potpore za:

  1. pripremu i održavanje znanstvenih i znanstvenostručnih skupova i škola,
  2. redovitu djelatnost znanstvenih i znanstvenostručnih udruga i
  3. provedbu programa popularizacije znanosti.

Idući natječaj za 2019. možemo očekivati vjerojatno u drugom kvartalu 2019. Više info na:

https://mzo.hr/hr/rubrike/znanstveni-skupovi-udruge-popularizacija-znanosti

2) Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih

MZO svake godine raspisuje Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih. Svake godine su definirana prioritetna područja. Sigurno će ići i iduće godine područje ‘vještina i kompetencija u području tehnike te informacijskih i komunikacijskih tehnologija’.

Idući natječaj za 2019. možemo očekivati vjerojatno u drugom kvartalu 2019: Više info na:

https://mzo.hr/hr/natjecaj-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-projektima-udruga-u-podrucju-izvaninstitucionalnoga-7

3) Potpora inicijativama vezanima uz svemir i svemirske tehnologije

Osim (individualnim) potporama za sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i sajmovima u svrhu dogovaranja inicijativa, prezentacije rada i umrežavanja vezano uz svemir i svemirske tehnologije, te potporama za sudjelovanje na radionicama ili kraćim treninzima u ESA-i, nacionalnim svemirskim agencijama te tijelima zaduženima za provedbu nacionalnih svemirskih politika u državama članicama ESA-e, MZO nudi potpore organizacijama za organizaciju radionica i drugih događaja za promociju i demonstraciju europskih svemirskih programa i vezanih tehnologija u Hrvatskoj te definiranje i povećanje vidljivosti aktivnosti vezanih uz nacionalnu svemirsku politiku.

Radi se o institucionalnim potporama u vrijednosti do 50.000,00 kn koje se dodjeljuju svake godine.

Natječaj je kontinuirano otvoren i može se pristupiti prijavi. Više info na: https://mzo.hr/hr/nove-mjere-potpore-za-povecanje-prijava-na-program-obzor-2020-promociju-inicijativa-vezanih-uz

4) Najavljen je natječaj za promociju, popularizaciju i obrazovanje u 2019.

Očekuje se u 2019. s time da će ga objaviti i koordinirati ESA. Detalja oko toga još nema, na radionici je isto tako samo spomenut. Detalji će se znati kada bude otvoren.

Pored ovih natječaja za popularizaciju, informiranje, promociju i obrazovanje, postoji niz natječaja za istraživanje i razvoj. Navodimo sljedeće najvažnije nacionalne i EU linije financiranja R&D-a koje su dostupne u 2019. Svi natječaji su više vezani uz individualne istraživače, tj. ustanove u području visokog obrazovanja i znanosti ili pak za poduzetnike.

Natječaji u Republici Hrvatskoj

1) Interni mehanizmi financiranja ustanova kao npr. godišnji sveučilišni fond za istraživanje

2) HRZZ (http://www.hrzz.hr)

2.1) Istraživački projekti (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=80)

2.2) Uspostavni istraživački projekti (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=80)

2.3) Partnerstvo u istraživanjima (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=53#Partnerstvo%20u%20istra%C5%BEivanjima)

2.4) Natječaj QuantERA 2019 (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=53#Natje%C4%8Daj%20QuantERA%202019)

2.5) „Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“ (http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2526)

3) UKF (http://www.ukf.hr/default.aspx)

2A Potpora “Stjecanje iskustva” – trenutno otvorena.

Cilj je potpore „Stjecanje iskustva” dati priliku vrsnim znanstvenicima i stručnjacima iz Hrvatske da posjete najbolje istraživačko-razvojne centre u inozemstvu kako bi uspostavili suradnju i stekli nove vještine potrebne za unaprjeđenje znanosti i tehnologije u domovini.
Posjet mora biti usmjeren ka: a) uspostavi ili unapređenju međunarodnog zajedničkog projekta s ciljem privlačenja investicija ili pripreme prijave za stranu potporu; b) prijenosu neophodnog znanja koje doprinosi jačanju tržišnog potencijala nekog na znanju utemeljenog poduzeća; c) prijenosu znanja i vještina nužnih za stvaranje nekih drugih dodanih vrijednosti za znanost i tehnologiju.
Talentirani znanstvenici koji žive i rade u Hrvatskoj te su stekli doktorat znanosti najkasnije 10 godina od datuma otvaranja natječaja mogu se prijaviti za potporu kratkih posjeta u trajanju najviše 6 mjeseci. Unutar tog perioda, može se tražiti potpora za jedno putovanje, u skladu s očekivanim ishodom. Ova potpora se dodjeljuje u vidu stipendije za usavršavanje i znanstveno istraživanje.
Uvjet za uspješnu prijavu jest kandidatov plan profesionalnog razvoja koji je odobrio inozemni domaćin te koji jasno pokazuje novu vrijednost za Hrvatsku proisteklu iz predloženog posjeta.
Za detalje, kriterije i uvjete prijave, vidjeti tekst natječaja i pripadajuće dokumente.

Rok za prijavu: 1. veljače, 2019. godine, do ponoći.

Prijava (svi obrasci i pisma) se podnosi na engleskom jeziku ili ravnopravno na hrvatskom i engleskom jeziku (link za obrasce na engleskom jeziku).

4) nacionalni EU fondovi (OP Konkurentnost i kohezija, natječaji za 2018/2019)

3d2.1.3 Inovacije novoosnovanih MSP- Faza II

U najavi!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/inovacije-novoosnovanih-msp-ove-ii-faza/

https://www.mingo.hr/page/otvoreno-e-savjetovanje-za-poziv-na-dostavu-projektnih-prijedloga-inovacije-novoosnovanih-msp-ova-ii-faza

3d2.2  Inovacije u područjima S3

U najavi!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/inovacije-u-s3-podrucjima/

Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) – 2

Otvoren!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/poboljsanje-konkurentnosti-i-ucinkovitosti-msp-a-kroz-informacijske-i-komunikacijske-tehnologije-ikt-2/

“IZGRADNJA I OPREMANJE PROIZVODNIH KAPACITETA MSP” – KK.03.2.1.15

Otvoren!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/izgradnja-i-opremanje-proizvodnih-kapaciteta-msp-kk-03-2-1-15/

Inovacijski vaučeri za MSP-ove

Otvoren!

https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/inovacijski-vauceri-za-msp-ove/

EU – programi zajednice – natječaji

ERASMUS+

Erasmus+ – Ključna aktivnost 2 -Savezi znanja – otvoren!

Savezi znanja su transnacionalne aktivnosti vođene rezultatima između visokih učilišta i poduzetništva.

Projekti su otvoreni za sve discipline, sektorsku i međusektorsku suradnju. Savezi znanja za cilj imaju jačanje europskih inovacijskih kapaciteta i poticanje inovacija u visokom obrazovanju i poduzetništvu. Savezi znanja namjeravaju:

  • razvijati nove inovativne i multidisciplinarne pristupe predavanju i učenju;
  • poticati poduzetništvo i poduzetničke vještine nastavnog osoblja i zaposlenika tvrtke;
  • olakšati razmjenu, protok i zajedničko stvaranje znanja.

https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/actions/key-action-2-cooperation-for-innovation-and-exchange-good-practices/knowledge_en

Erasmus+ – Mreže Jean Monnet – otvoren!
Mreže Jean Monnet potiču stvaranje i razvoj konzorcija međunarodnih igrača (institucija visokog obrazovanja, centri izvrsnosti, odjeli, ekipe, pojedinačni stručnjaci i sl.) na području studija u EU radi prikupljanja informacija, razmjene iskustava, izgradnje znanja i promicanja procesa europskih integracija širom svijeta. Aktivnost također može podržavati postojeće mreže, posebice one koje potiču sudjelovanje mladih istraživača u temama vezanim uz EU.

https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/actions/jean-monnet/jean-monnet-networks_en

H2020 – SVEMIR – 2018-2020 – otvoren!

Promatranje Zemlje

DT-SPACE-01-EO-2018-2020: Otvaranje Copernicusa tržištu

LC-SPACE-02-EO-2018: Evolucija Copernicusa – Koncepti iskorištavanja misije

LC-SPACE-03-EO-2018: Evolucija Copernicusa – Prirema za sljedeću generaciju Copernicusa

Oceanski modeli Pomorske službe

LC-SPACE-04-EO-2019-2020: Evolucija Copernicusa – Istraživačke aktivnosti u podršci primjenjivih rješenja među Copernicus uslugama

LC-SPACE-05-EO-2019: Evolucija Copernicusa – Analiza jaza za pripremu budućih aktivnosti za potvrđivanje podataka i poboljšanje kvalitete Copernicusa

DT-SPACE-06-EO-2019: Međunarodna suradnja Copernicusa – Dizajniranje  daljnjih primjena tehnika promatranja Zemlje sa međunarodnim partnerima

Svemirske djelatnosti, poduzetništvo, informiranje javnosti i obrazovanje

DT-SPACE-07-BIZ-2018: Svemirski hubovi za Copernicus

DT-SPACE-08-BIZ-2018: Javno informiranje i obrazovanje na temu svemira

DT-SPACE-09-BIZ-2019: Svemirski hubovi (podrška start-up-ovima)

Svemirske tehnologije, znanost i istraživanje

SPACE-10-TEC-2018-2020: Tehnologije za europsku nezavisnost i konkurentnost

SPACE-11-TEC-2018: Opće svemirske tehnologije

SPACE-12-TEC-2018: STZI – Robotičke svemirske tehnologije

SPACE-13-TEC-2019: STZI – Svemiski električni pogoni i održavanje postaja

LC-SPACE-14-TEC-2018-2019: Tehnologije promatranja Zemlje

SPACE-15-TEC-2018: Tehnologije za satelitske komunikacije

SPACE-16-TEC-2018: Pristup svemiru

SPACE-17-TEC-2019: Pristup svemiru

SPACE-20-SCI-2018: Znanstvena instrumentacija i tehnologije koje omogućuju svemirske znanosti i istraživanje svemira

Sigurno i pouzdano svemirsko okruženje

SU-SPACE-22-SEC-2019: Svemirska prognoza vremena

SU-SPACE-23-SEC-2019: Napredna istraživanja svemirskih tijela čije se orbite sijeku za zemljinom i nove tehnologije prijenosa korisnog tereta u orbitu za planetarnu obranu

SU-SPACE-31-SEC-2019: Istraživačka i inovacijska mreža državnih korisnika sigurnih satelitskih komunikacija

RADNI PROGRAM SPACE 2018-2020 se nalazi na:

http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/wp/2018-2020/main/h2020-wp1820-leit-space_en.pdf

Otvoreni natječaj se nalaze na:

https://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/h2020/calls/h2020-space-2018-2020.html#c,topics=callIdentifier/t/H2020-SPACE-2018-2020/1/1/1/default-group&callStatus/t/Forthcoming/1/1/0/default-group&callStatus/t/Open/1/1/0/default-group&callStatus/t/Closed/1/1/0/default-group&+identifier/desc

Više o H2020 svemirskoj politici i pravilnicima se nalazi na: https://ec.europa.eu/info/h2020-space-2018_en

HORIZON 2020 Širenje izvrsnosti i proširenje sudjelovanja

WIDESPREAD-03-2018: Twinning

Twinning za cilj ima značajno ojačati definirano područje istraživanja u sveučilišnoj ili istraživačkoj organizaciji zemlje sudionice proširenja povezujući ga s najmanje dvije međunarodno vodeće istraživačke institucije iz dvije različite države članice ili pridružene zemlje. Twinning će: 1) povećati znanstveni i tehnološki kapacitet povezanih institucija s naglaskom na sveučilište ili istraživačku instituciju iz zemlje sudionice proširenja; 2) pomoći u podizanju istraživačkog profila institucije iz zemlje sudionice proširenja, kao i istraživačkog profila osoblja institucije.

WIDESPREAD-04-2019: Predsjedatelji EIP-a – Europskog istraživačkog prostora

Aktivnosti predsjedatelja Europskog istraživačkog prostora podupirat će sveučilišta ili istraživačke organizacije s ciljem privlačenja i održavanja visokokvalitetnih kadrova pod vodstvom izvanrednog istraživača i voditelja istraživanja (EIP predsjedatelja) i paralelno provoditi strukturne promjene kako bi se postigla izvrsnost na održivoj osnovi.

RADNI PROGRAM:

http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/wp/2018-2020/main/h2020-wp1820-sewp_en.pdf

http://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/h2020-section/spreading-excellence-and-widening-participation

Financiranje Europskog istraživačkog vijeća

https://erc.europa.eu/funding/starting-grants

https://erc.europa.eu/funding/consolidator-grants

https://erc.europa.eu/funding/advanced-grants

https://erc.europa.eu/funding/proof-concept

https://erc.europa.eu/funding/synergy-grants

Proljetna škola Berlinskog tehničkog sveučilišta

Provedite proljeće 2019. u Berlinu! Zadovoljstvo nam je predstaviti programe Proljetne škole Berlinskog tehničkog sveučilišta – jednog od  glasovitijih tehničkih sveučilišta u Njemačkoj. Cilj Proljetne škole je pružiti studentima iz svih krajeva svijeta sveobuhvatno i  napredno obrazovanje što i je u središtu našeg rada na Berlinskom tehničkom sveučilištu.

Osim osnovnog stjecanja znanja, tijekom Proljetne škole cilj nam je pružiti studentima društvene kompentencije i transdisciplinarno razmišljanje, čime se omogućuje prepoznavanje, analiziranje i rješavanje kompleksnih problema budućnosti.

Prednosti za vas:

Izvanredan akademski program koji se odvija u središtu Berlina,

inovativna i praktična nastava,

upoznavanje novih ljudi i igradnja cjeloživotnih prijateljstava,

doživiti naš kulturni program razgledavanja grada,

povijesne aktivnosti i društvena događanja,

podrška prije polaska i 24-satna pomoć,

mogućnost stambenog smještaja,

podrška za vize.

Međunarodna svemirska škola

Pristup najboljim svjetskim programima za praksu iz svemirskog inženjerstva sa najboljim profesorima i instruktorima u jednom od najslikovitijih gradova svijeta.

Međunarodna svemirska škola, koju nudi Berlinski institut za tehnologiju, pruža pregled predmeta na temu svemira i onih vezanih za svemir kao što su manje svemirske konstrukcije i mikroelektronika za studente različitih znanja i vještina.

Slijedite ovu poveznicu ukoliko vas zanima više informacija o ovom programu:

https://www.coursento.com/catalog/training/international-space-school-2019-03-18-00-00

Međunarodna škola robotike

Pristup najboljim svjetskim programima za praksu u robitici s najboljim profesorima i instruktorima u jednom od najslikovitijih gradova na svijetu.

Međunarodna škola robotike, koju nudi Berlinski institut za tehnologiju, pruža pregled postojećih robotskih sustava,  načine primjene i načela dizajniranja.

Slijedite ovu poveznicu ukoliko vas zanima više informacija o ovom programu:

https://www.coursento.com/catalog/training/international-robotics-school-2019-03-17-00-00

Dodatna pitanja možete poslati na: info@coursento.com

Potreba i stvarnost putovanja u svemir

U srijedu 28. studenog 2018. godine, u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, Opatička 22, s početkom u 20 sati održat će se popularno predavanje dr. sc. Slobodana Danka Bosanca ”Potreba i stvarnost putovanja u svemir“.

Kratki opis predavanja:

Za dugoročni opstanak čovječanstva potreban je izazov kao što su u povijesti bila putovanja i istraživanja novih svjetova. Međutim današnja spoznaja tehnologije koja je neophodna za krajnji izazov, odlazak ljudi u svemir, daje naslućivati da to neće biti jednostavno, nemoguće. Ima li izlaza?

Više na stranicama Zvjezdarnice Zagreb.

Ulaz je slobodan.

Budi prvi koji će uhvatiti signal Europskog studentskog Zemljinog orbitera – lansiranje 3. prosinca

Umjetnički prikaz ESEO-a

Vrijeme je da se pripremite za osluškivanje svemira. Kako bi proslavili lansiranje Europskog studentskog Zemljinog orbita (ESEO), Ured za obrazovanje ESA-e poziva radioamatersku zajednicu na osluškivanje svemira i izazov tko će prvi zaprimiti signal nove svemirske letjelice u Zemljinoj orbiti.

POSLJEDNJA VIJEST: LANSIRANJE 3. PROSINCA 2018.

Video prijenos događaja možete pratiti i na našim stranicama:

ESEO-vo lansiranje je odgođeno za 3. prosinca 2018. godine iz zračne baze Vandenberg, u sklopu lansiranja SSO-A-a, u 19:32 po srednjoeuropskom vremenu; dok je odvajanje i aktiviranje svemirske letjelice zakazano oko 2 sata 13 minuta nakon lansiranja.

Više na stranicama: SpaceX Reddit


Oko dvije minute nakon što bude postavljena u svoju konačnu orbitu, letjelica ESEO početi će odašiljati radio far signal na frekvenciji 437,00 MHz na Zemlju kojeg može zaprimiti bilo tko sa običnom radio amaterskom opremom. ESA poziva sve na ovaj natječaj da ukoliko zaprime signal letjelice tijekom prolaska iznad njihove lokacije da zapis signala pošalju na eseo@esa.int.

Šest majica, od ESEO-a svijetu

Nakon tjedan dana od lansiranja ESEO-a, prve e-poruke koje pristignu sa svakog kontinenta (Amerika, Afrika, Europa, Azija, Oceanija, Antartika), poslane od strane radio amatera koji su snimili signale sa ESEO-a, koje nakon potvrde budu prihvaćeni, biti će im dodijeljene službene ESA majice obrazovne ESEO misije.

Stoga pozivamo sve radioamatere, mlade i stare,  u Hrvatskoj i okolici da budno slušaju svojim radio stanicama nebo iznad nas i pokušaju uhvatiti signal ESEO-a te svima želimo puno sreće i uspjeha da budete prvi iz Europe kojima će to uspjeti kako bi osvojili jedinstvenu majicu, jednu od svega šest koje će biti dodijeljene na svijetu.

Više informacija o ESEO letjelici možete pronaći na ESA-inim stranicama te na stranicama AMSAT-UK.

Predviđeni TLE-ovi:

1 99999U 18002AAA 18323.77208322  .00000219  00000-0  20525-4 0 00007
2 99999 097.7587 032.5599 0012710 273.1261 206.6510 14.94053531000012

 

ESEO UHF radio far:

Frekvencija: 437.00 MHz

Format prijenosa: Prilog 1

Oblik modulacije: GFSK

Trajanje transmisije radio fara:

  • Svake minute kada je u safe modeu i odmah nakon postavljanja u konačnu orbitu
  • Svake minute kada je letjelica osvijetljena sunčevim zrakama
  • Svakih 5 minuta kada je letjelica u zemljinoj sjeni

Vrste radio fara (cikličko odašiljanje):

  1. Općenito
  2. Sustav napajanja
  3. OBDH (obrada podataka letjelice)
  4. AOCS (kontolni sustavi za održavanje visine i orbite) i senzori/pobuđivači
  5. FDIR (sustav otkrivanja pogrešaka u radu, identifikacije i oporavka) i TMTC ( telemetrija i telekomande)
  6. Korisni teret

Dodatni radio far (ne u normalnom načinu rada): Izvanredno stanje

Jednadžbe telemetrije: Prilog 2

Odredišna oznaka: ESEO

Izvornišna oznaka: IW4DUL

Sljedeće informacije sadržane su u svakom paketu poslanom sa svemiske letjelice u adresnom dijelu poruke, prema AX.25 protokolu.

 First Byte 
Destination Address Subfield  Source Address Subfield 
A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 A10 A11 A12 A13 A14
Byte  ASCII 

Bin Data 

MSB           LSB 

Hex Data 
A1 E 10001010 8A
A2 S 10100110 A6
A3 E 10001010 8A
A4 O 10011110 9E
A5 Space 01000000 40
A6 Space 01000000 40
A7 SSID 01100000 60
A8 I 10010010 92
A9 W 10101110 AE
A10 4 01101000 68
A11 D 10001000 88
A12 U 10101010 AA
A13 L 10011000 98
A14 SSID 01100001 61

Što vaša poruka e-pošte mora sadržavati:

  • IQ zapis u prepoznatljivom formatu
  • Ime i prezime
  • Radioamatersku oznaku (pozivni znak, ukoliko ste radioamater)
  • Poštansku adresu
  • Vrijeme prijema signala radio fara
  • Detalje dekodirane telemetrije letjelice
  • Točnu lokaciju radiostanice
  • Nekoliko općenitih informacija o opremi koju ste koristili za prijem signala

Njemački svemirski centar razvija raketne motore za višekratnu uporabu za lansiranje malih satelita

Bez obzira obavljaju li svoju zadaću samostalno ili u roju, mali sateliti težine od samo nekoliko kilograma (nanosateliti) pa sve do nekoliko stotina kilograma (mikro i mini sateliti) postaju sve tehnološki sofisticiraniji te imaju potencijal temeljno promijeniti svemirsku industriju.

U narednim godinama, stotine takvih malih satelita bit će lansirane u orbitu Zemlje. Kao dio projekta EU SMILE (Mali inovativni lanser za Europu), istraživači Instituta za konstrukcije i dizajn u Njemačkom svemirskom centru  (DLR) razvili su raketni motor koji se može koristiti za višekratnu uporabu, posebno pri lansiranju takvih manjih satelita, te su izvršili početnu seriju uspješnih ispitivanja na testnom uređaju, donosi portal Spacenewsfeed.com.

dlr 1

Prvi test paljenja raketnog motora na visokotlačnoj radnoj konzoli u partnerskoj tvrtki SMILE projekta PLD Space. (ljubaznošću: DLR)

dlr 2

Središnje komponente raketnog motora razvijenog na Institutu za konstrukcije i dizajn DLR-a su 3D ispisana glava mlaznice i keramička komora za izgaranje. (ljubaznošću: DLR)

Lansiranja malih satelija – nezavisna, fleksibilna i isplativa

Do sada su se mali sateliti u svemir lansirali na velikim raketama, ukoliko je bilo dovoljno prostora za njihov smještaj. Primarni cilj tih letova je postavljanje velikih satelita u određenu orbitu. Mali sateliti ovdje padaju u drugi plan što se tiče potrebnog vremena i ciljane orbite. Iz tog razloga 14 europskih istraživačkih institucija i tvrtki rade na izradi ekonomičnog raketnog lansera unutar SMILE projekta. Njime bi se trebalo omogućiti malim satelitima težine do 70 kilograma lansiranje u niže zemljine orbite. Sami projekt usredotočen je na tehnologiju potrebnu za pogon lansera, elektroniku letjelice i ekonomičnu proizvodnju.

3D ispis kao faktor uspjeha

Raketni motor, razvijen od strane DLR znanstvenika specifično za ovu primjenu, sastoji se od dvije središnje komponente – metalne glave mlaznice i keramičke komore za izgaranje. Belgijski projektni partner 3D Systems proizveo je prototip injektora iz legure nikla i kroma pomoću metalnog 3D tiska. 3D ispis je zbrojni proces. Digitalni podaci modela koriste se za izgradnju odnosno tiskanje željene strukture u slojevima procesom nanošenja materijala. “Zahvaljujući ovoj relativno novoj proizvodnoj tehnologiji potrebno nam je znatno manje dijelova i procesnih koraka koji ubrzavaju sami proizvodni proces injektora i tako smanjuju troškove proizvodnje. Istodobno, mogli smo znatno smanjiti masu komponenata, što je uvijek vrlo važan čimbenik prilikom primjene u zrakoplovstvu”, rekao je Markus Kuhn, voditelj projekta na DLR Institutu za konstrukcije i dizajn u Stuttgartu.

Komora za izgaranje izrađena od keramike visokih performansi

Istraživači su koristili poseban materijal visokih performansi za komoru za sagorijevanje – keramiku ojačanu karbonskim vlakanima koja se uglavnom sastoji od silicijskog karbida i prvobitno je razvijena na DLR institutu u Stuttgartu. Posebno je pogodna za primjenu na visokim temperaturama i pouzdano podnosi čak i ekstremne promjene temperature. “Višekratna uporaba bila je važna tijekom razmatranja razvoja projekta. Ako se cijeli sustav može koristiti više puta, operativni troškovi znatno se smanjuju, čime je komercijalna primjena privlačna tvrtkama”, rekao je Ilja Müller, inženjer raketnih sustava u Institutu za konstrukcije i dizajn.

Uspješna prva testiranja sustava

U prvim testovima paljenja raketnog motora u rujnu 2018., tim koji je vodio istraživač DLR-a Markus Kuhn podvrgnuo je raketni motor inicijalnom probnom radu. Uspješno je završio ukupno 18 ispitivanja na visokotlačnoj radnoj konzoli španjolskog partnera projekta PLD Spacea, s vremenom paljenja od 45 sekundi, što je pokazalo vrlo visoku učinkovitost izgaranja od preko 90 posto. U ispitivanjima su korišteni tekući kisik (LOx) i kerozin.

Na Pariškom mirovnom forumu predstavljena ESA-ina svemirska vizija

ESA-ina astronautkinja Claudie Haigneré prisustvovala je ovog vikenda Pariškom mirovnom forumu, predstavivši viziju Agencije za angažiranje čovječanstva u multilateralnoj suradnji na istraživanju svemira s mirovnim ciljevima.

Inicijativa Pariškog mirovnog foruma koju je pokrenuo francuski predsjednik Macron, godišnja je platforma za projekte globalnog upravljanja, a zamišljena je kao odgovor na napetosti u modernom svijetu. Ove godine, 11. i 13. studenoga, obilježava se stogodišnjica kraja Prvog svjetskog rata, događajem kojem nazoči više od 60 šefova svjetskih država.

Temeljem uvjerenja da se trajni mir može postići samo kroz međunarodnu suradnju u nekoliko područja, uključujući i istraživanje svemira, Forum je bio idealna prilika za predstavljanje vizije ESA-inog “Mjesečevog sela”. Isti predviđa mirnodopsku globalnu suradnju kako bi se postigla značajna prekretnica za čovječanstvo 21. stoljeća, shvaćajući potencijal čovječanstva kao svemirske civilizacije, pri tome pružajući prednosti i prilike što većem broju ljudi Zemlji.

Claudie Haigneré
Claudie Haigneré

Astronautkinja Claudie Haigneré je izjavila: “Neupitno je hoće li se čovječanstvo vratiti na Mjesec, već kada i tko. Naš koncept “Mjesečevog sela” ambiciozna je vizija, otvoreni koncept s više partnera, korak je ka pokretanju cijelog čovječanstva, a ne samo pojedinih nacija, prema budućnosti u kojoj će biti njegovi sastavni dijelovi.”

Koncept Mjesečevog sela uveden je prije tri godine kao prijedlog za nastavak svemirskog programa nakon Međunarodne svemirske postaje. U proteklih nekoliko godina planovi povratka na Mjesec stekli su interes i došli su na dnevne redove vlada, svemirskih agencija i privatnih poduzetnika.

U tijeku su brojne inicijative i misije: od Lunar Orbital Platform-Gatewaya pod vodstvom SAD-a i kineskih planova za istraživanje Mjeseca, do europskih inicijativa provedenih putem ESA-e. Svi ti napori usmjeravaju se prema zajedničkom cilju: povratak na Mjesec i pomak naprijed u uspostavljanju stalnog prisustva ljudi na Mjesecu.

Ipak, iako su ovi pomaci po prirodi međunarodni, još uvijek donekle ponavljaju “natjecateljski pristup” ranijih pothvata. Nedostaje im globalni pristup koji će maksimizirati rezultate, omogućiti šire sudjelovanje, potaknuti mlade generacije i daljnje međusobno razumijevanje i suradnju.

ESA je poradila na promicanju takvog pristupa, pozivajući potencijalne partnere iz drugih nesvemirskih sektora kao i druge zainteresirane strane. Ovo je prilika za okupljanje cijele međunarodne zajednice oko istinske globalne vizije gdje, kroz odgovarajuće upravljačke mehanizme, svaka država može biti dio ovog pothvata bez obzira na njihove stvarne mogućnosti u svemiru.

Nadalje, Claudie Haigneré je izjavila: “Mobilizirani u zajedništvu prema ovom novom koraku širenja čovječanstva, ostavimo na stranu naše, ostavimo na stranu naše nacionalne podjele i suparništvo. Dok krećemo s našeg planeta Zemlje, kolijevke čovječanstva, iskoristimo priliku da razmišljamo drugačije u smislu multilateralne suradnje, mirnodopskih ciljeva i poštivanja raznolikih interesa i očuvanja naših zajedničkih interesa.

Dijelimo vrijednosti koje se promoviraju na ovom forumu: poštovanje, mirovni ciljevi s osviještenim vodstvom i uključenost inspiracija. Bit Mjesečevog sela nije sudjelovanje u svemirskoj utrci ili natjecanju, već izrazu suradnje, zajedničke odgovornosti i održivosti projekta.

To nije samo privremena avantura ili lutalačko istraživanje, već istinski održiv pothvat, s namjerom doprinosa povratku boljeg upravljanja našeg planeta. Želimo okupiti visokopolitičku volju kako bi iskoristili ovu ogromnu priliku za razmišljanje o budućnosti čovječanstva na novoj osnovi. Generacije 21. stoljeća biti će zahvalne za ovaj očaravajući pothvat.”

Claudie Haigneré i Piero Messina sudjelovali su u pratnji ravnatelja ESA-e Jana Wörnera uz potporu ESA-inog astronauta Frank De Winnea, šefa Europskog centra za astronaute u Kölnu.

Superračunalo u svemiru? Da, na Međunarodnoj svemirskoj postaji!

Prije više od godinu dana, Hewlett Packard Enterprise poslao je svoje komercijalno superračunalo na Međunarodnu svemirsku postaju kako bi vidjeli može li njihov masovno proizveden hardver preživjeti rad u svemiru bez dodatnih prilagodbi za zahtjevno svemirsko okruženje. Ove godine NASA i HPE izjavili su da je eksperiment uspio – iako je gotovo polovica SSD-ova superračunala uništeno zbog utjecaja zračenja u svemiru, poglavito sunčevog.

Eksperiment je dizajniran za testiranje performansi HPE Spaceborne računala, koji se sastoji od 32 zasebne jezgre koji rade zajedno i mogu raditi operacije 30 do 100 puta brže od standardnog iPhone uređaja ili tableta. Unatoč eksploziji zračenja, računalo je nastavilo raditi i niti jedan od testnih podataka nije izgubljen. “Naučili su nekoliko stvari i pokazali su da sustav funkcionira u svemiru”, izjavio je NASA-in stručnjak David Hornyak, koji upravlja projektima tehnologijske demonstracije na Međunarodnoj svemirskoj postaji. “Ova opcija daje NASA-i mogućnost kupovine gotovih proizvoda koje su nam potrebna u budućnosti, umjesto da ih sami razvijamo”, donosi Wired.com.

Računalo je nastavilo sa radom iako je gubilo vezu i svoj primarni prijenos podataka sa i od NASA-e do osam puta dnevno, gdje su prekidi trajali u rasponu od 3 sekunde do 20 minuta. Ta se neovisnost sustava mogla pokazati korisnom na nekoj budućoj mjesečevoj bazi ili misiji na Mars, kako bi se zaobišla komunikacijska kašnjenja signala natrag na Zemlju. NASA-ini IT stručnjaci također se pripremaju za potencijalno preopterećenje signala koji dolaze u NASA-inu Deep Space Network, sustav satelitskih antena širom svijeta koji šalje i prima signale raznih svemirskih letjelica. Računalo Spaceborne moglo bi pomoći u ovom slučaju smanjivanjem količine prometa koju generiraju računalni sustavi MSP.

HPE-ov stručnjak Mark Fernandez, koji je nadgledao projekt, izjavio je da je ideja o postavljanju superračunala u svemir bila zamišljena kao pomoć astronautima da sami imaju više vremena za izvođenje znanstvenih eksperimenata. “Postoji mnogo 4K fotoaparata i videozapisa visoke razlučivosti na MSP koji konstantno stvaraju digitalne zapise”, na primjer, pretraživanjem hrpe podataka o vrsti pojedinog oblaka, udara munje ili temperaturnom gradijentu oceana. “Trebali bismo moći obrađivati takve podatke na MSP, te tako sačuvati višak propusnosti veze sa zemaljskim postajama za druge stvari.”

Računalo također može komprimirati podatke znanstvenih eksperimenata na postaji, a zatim ih poslati NASA-inim računalima na Zemlju. Naposljetku, astronauti i istraživači na Mjesecu ili Marsu možda bi htjeli da superračunalo otkrije probleme bez čekanja NASA-inih odgovora.

Da bi zaštitili unutrašnjost računala, inženjeri HPE-a razvili su softver koji bi mogao poslužiti kao vrsta štita. Budući da nisu mogli instalirati detektore zračenja unutar računala, identificirali su komponente najosjetljivije na zračenje i postavile granice za računalne radne uvjete. Ako bi se komponente pregrijavale, na primjer, bilo od zračenja ili problema s napajanjem,  automatski bi ušle u zaštićeni način rada.

HPE-ov softver radi prilično dobro, ali nije bio savršen. Od 20 SSD-ova, devet se pokvarilo, što je alarmantna stopa. Računalo je također pretrpilo sedam “bit flipova”, što je događaj kada se digitalne jedinice pretvore u nule bez ikakve direktne naredbe. Fernandez kaže da je računalo uspjelo utvrditi što se dogodilo, izbaciti oštećene podatke i dobiti novu seriju istih informacija. Ako to nije bio dovoljan razlog za brigu informatičara, uređaj je pretrpio i četiri prekida napajanja, bilo od zračenja ili od problema sa solarnim panelima postaje.

Bilo koja buduća dugotrajna svemirska misija možda bi trebala imati doradu softvera, kao i neku vrstu dodatnog oklopa od olova, vode ili novih vrsta keramičkih ili kompozitnih materijala. No, ovaj dugogodišnji eksperiment dao je dizajnerima softvera i hardvera ogromnu količinu podataka za proučavanje. “Svi rezultati misije će se pomno pregledati i razmotriti alternative”, rekao je Fernandez.

Sada kada je cjelogodišnje ispitivanje završeno, prvi zadatak računala biti će testiranje NASA-inog softvera za spuštanje i slijetanje koji zahtijeva velik broj izračuna. Superračunalo će ostati na postaji sve do planiranog povratka sljedećeg ožujka.

Znanstveno popodne sa Zoranom Kahrićem i Zdenkom Uvalićem: ICESat-2 i Konstruiranje svemirskih letjelica

Znanstveno popodne Adriatic Aerospace Associationa održano 29. listopada 2018.g., na Institutu Ruđera Boškovića, privuklo je velik broj zainteresiranih koji su prisustvovali dvama predavanjima, prvo gosp. Zorana Kahrića na temu ICESat-2, kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km, te drugo gosp. Zdenka Uvalića na temu Kako se izrađuju svemirske letjelice.

Predavanje gosp. Zorana Kahrića, ICESat-2

Predavanje gosp. Zdenka Uvalića Kako se izrađuju svemirske letjelice

ICESat-2, Kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km.

U predavanju je dan opis rada upravo lansiranog NASA-inog satelita ICESat-2 (https://www.nasa.gov/content/goddard/icesat-2 ) koji će mjeriti promjene ledenog pokrivača na polovima, putovanje santi leda i rast vegetacije. Teorija i praksa kako mjeriti 1cm sa satelita 500km
udaljenog koji putuje 8km u sekundi – i zašto to košta 1.2 milijarde dolara.  Pogled na design, proizvodnju, testiranje, probleme i lansiranje.

Zoran Kahrić je diplomirao elektrotehniku na Concordia University u Montrealu i magistrirao elektrotehniku na Boston University.

Radi u NASA Goddard Space Flight Center od 2001. kao elektro-inženjer, test inženjer i inženjer za radijacijske efekte. Za to vrijeme je radio na mnogim projektima, od velikih i poznatih kao James Web teleskop do malih koji imaju vrlo specifičnu namjenu. Između 2013. i 2017. je radio na izradi i testiranju laser detektora za ICESat-2 projekt i na razvoju komunikacije između ICESat-2 i zemaljskih stanica.

Od 2017 radi kao Lead Test Engineer na PACE projektu gdje vodi tim koji testira elektroniku. Cilj programa je pračenje života u oceanima mjerenjem raznih vrsta planktona. Satelit je planiran početi s radom 2020.

Kako se izrađuju svemirske letjelice?

U prosjeku, svaka četiri dana pokuša se postaviti svemirska letjelica u orbitu. Prošle 2017. godine zabilježeno je 90 uspješnih lansiranja i 6 neuspješnih.

Svemirska letjelica je složen stroj visoke pouzdanosti koji mora preživjeti neizmjernu razinu vibracija prilikom lansiranja, te raditi u potpuno negostoljubivom okruženju:

  • oštroj toplinskoj okolini,
  • dugotrajnom izlaganju zračenju,
  • pad snage zbog kiše meteora,

i uz sve to, obavljanje posla za koji je i zamišljena.

Svemirske letjelice ne mogu biti popravljene u svemiru, niti biti vraćene proizvođaču na reklamaciju. Jednostavno, za konstruktore svemirskih letjelica, neuspjeh nije opcija!

Predavanje će nas odvesti na putovanje svemirskom letjelicom od kolijevke pa do groba. Biti će govora o dramatičnom proizvodnom ciklusu letjelice, podijeljenom u posebne faze izrade, razdijeljenih projektnim evaluacijama. Uroniti ćemo u srce inženjerstva svemirske letjelice i opisati neke od stvarnih problema konstrukcije svemirskih letjelica.

Zdenko Uvalić rođen je 1966. godine. Studirao je Aerospace Engineering na Sveučilištu Kingston u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je stekao prvostupanjsku diplomu. Između 2001. i 2008. godine radio je u EADS Astrium kao glavni inženjer konstruktor kako na vojnim tako i komercijalnim telekomunikacijskim satelitima. Godine 2007. pridružio se EADS Astrium’s Earth Observation Navigation & Science Section, gdje je radio na ExoMars rover programu. Između 2009. i 2013. bio je odgovoran za sve tehničke i dizajnerske aspekte arhitekture strukturnih i mehaničkih podsustava Sentinel 5p satelita. Dobio je nagradu za izuzetan doprinos projektu.

U rujnu 2013. Zdenko je preuzeo dužnost višeg strukturnog inženjera u “Aircraft Research Association” (ARA) u Bedfordu, Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je radio na razvoju, uvođenju i verifikaciju inovativnih multifizičkih Finite Element Analysis naprezanja materijala modela u zračnim tunelima.

Godine 2015. vratio se u Airbus DS (bivši EADS Astrium) gdje je preuzeo ulogu Mehaničkog Arhitekta na programu Solar Orbiter kao i potporu drugim projektima u tijeku.

Zdenko je ovlašteni inženjer i član “Institute of Mechanical Engineers”, IMechE u Ujedinjenom Kraljestvu.