Ariane’s Cup: Više od tisuću zaposlenika tvrtki europskog svemirskog sektora prvi put jedrili na Jadranu

Budući da smo za Boeing već radili radar za mjerenje vertikalne brzine zrakoplova, idući je logičan korak naša suradnja s Airbusom, a ovakva su događanja izvrsna prilika da mala tvrtka poput naše poboljša svoju uočljivost kod takvih velikih kompanija, otkrio nam je Tomislav Grubeša, suosnivač tvrtke Geolux i jedan od šestorice hrvatskih znanstvenika i poduzetnika iz udruge Adriatic Aerospace Association (A3), hrvatskog tima na Ariane’s Cupu.

Uz Grubešu, naši predstavnici na Ariane’s Cupu, najvećoj tradicionalnoj poslovnoj regati europske svemirske industrije koja se ovaj vikend održavala u trogirskoj marini Baotić, još su i Slobodan Bosanac, Bojan Jerbić, Mile Ivanda, Hrvoje Zorc i Bogomir Hren, piše portal novac.hr.

Trogirska je marina, međutim, bila tek početak njihove “svemirske odiseje” na Jadranu. Jučer su na katamaranu Matarma, uz južni vjetar i stihove stare pjesme “Mislio sam da je život”, iz marine Baotić krenuli prema cilju, na peterosatno jedrenje do finiša na Palmižani.

Bili su uz bok s 1003 zaposlenika tvrtki europskog svemirskog sektora, Europske svemirske agencije (ESA) i kompanija poput Airbusa, Daimlera, Inmarsata i Talesa, koji su jedrili na više od stotinu jedrilica. Prizor je to kojemu Hrvatska prije nije svjedočila jer su europski “svemirci” prvi put, za svoje 39. izdanje, izabrali baš Jadransko more, i to pod organizacijskom palicom domaće tvrtke Business Sailing Experience Agency.

Sklapanje poznanstva

Stigavši do cilja na Palmižani, poznatoj nautičkoj jet set destinaciji na jednom od hvarskih Paklenih otoka, Svetom Klementu, rang-lista ipak pada u drugi plan. Naime, osim tradicionalnog odmjeravanja jedriličarskih sposobnosti, Ariane’s Cup služi i kao prilika za neformalno upoznavanje, razmjenu ideja te sklapanje potencijalnih suradnji između europskih tvrtki u svemirskom sektoru. Sklopiti poznanstva, ostvariti kontakte i provjeriti iskustva i primjere dobre prakse koje bi i hrvatske tvrtke mogle iskoristiti za vlastite projekte misija je naših znanstvenika i poduzetnika iz A3, udruge koja se bavi poticanjem istraživanja i razvoja domaćeg svemirskog sektora, a okupljeni su uz pomoć Jutarnjeg lista i portala Novac.hr.

Ariane’s Cup su osnovala dvojica Francuza, Jean-Claude Bourgeon i Roger Bouché-Pillon. Obojica su radili u Arianespaceu, multinacionalnoj kompaniji sa sjedištem u Francuskoj, koja se specijalizirala za lansiranje svemirskih letjelica. Njihova tradicija poslovnog jedrenja traje gotovo od samog početka, od 1980. godine kada je tvrtka osnovana. Čak i danas je tvrtka Arianespace zadužena za lansiranje satelita Europske svemirske agencije (ESA). Lansiranje satelita je upravo i ambicija naše “šestorice veličanstvenih”. Zajedno, svaki sa svojom ekspertizom iz astronautike, astrofizike, mikrovalnih tehnologija, molekulske fizike i umjetne inteligencije, rade na svemirskom projektu “Perun”, prvom hrvatskom cube-satelitu koji bi trebao biti lansiran u orbitu iduće godine.

– Kada bi sve išlo prema planu, mi bismo naš satelit napravili za 18 mjeseci, a to uključuje i izradu komponenti, slaganje, testiranje i lansiranje – objasnio je Hrvoje Zorc, voditelj projekta “Perun” i znanstvenik koji je do umirovljenja bio predstojnik Zavoda za laserska i atomska istraživanja Instituta “Ruđer Bošković”.

Dobra volja

Priznao je da ih u realizaciji najviše koči nedostatak financijskih sredstava. Prema njegovim riječima, pet su se puta prijavili na natječaj Ministarstva znanosti IRI (istraživanje, razvoj, inovacije), no svaki su se put promijenili uvjeti natječaja i udruga A3 nije mogla konkurirati za sredstva potrebna za gradnju prvog hrvatskog satelita. Koštao bi ukupno oko četiri milijuna kuna, kaže Zorc.

Da država u tim slučajevima mora pokazati dobru volju, smatra Slobodan Bosanac, astrofizičar, bivši predsjednik Hrvatskog astronomskog društva i jedan od osnivača udruge A3.

– Nisu ni financijska sredstva toliko bitna koliko podrška države da nas uputi u prave krugove, pomogne nam oko kontakata i ubrza evaluaciju projekata – zaključio je Bosanac osvrćući se na projekt “Perun” koji bi bio dobar publicitet za mnoge hrvatske svemirske tvrtke koje u njemu sudjeluju, poput Geoluxa te Agencije za tehničko-tehnološka ispitivanja i razvoj Bogomira Hrena.

I NASA zainteresirana za superbrzi domaći softver za obradu podataka

Uz šestoricu naših predstavnika iz udruge A3, na Ariane’s Cupu susreli smo i predstavnike Amphinicyja, vodeće domaće tvrtke na području softvera za satelitsku industriju. Oni su, naime, i jedni od sponzora ove poslovne regate.

– To je lijep način da se ljudi iz industrije druže i steknu što bolje konekcije – rekao nam je Nikica Budimir, voditelj Odjela softverskih rješenja u tvrtki, te dodao da su najbolje prilike za poslovnu suradnju kada se o poslu zapravo ne razmišlja.

Ta hrvatska tvrtka s uredima u Zagrebu i Luxembourgu nedavno je pozvana u NASA-u, krovnu američku svemirsku agenciju, gdje su predstavili Blink, superbrzi softver za obradu podataka sa satelita.

– U NASA-i su pokazali velik interes, ali prvo trebaju osmisliti vlastiti projekt na kojem bi naš softver testirali – otkrio je Budimir, ne skrivajući optimizam za njihovo rješenje koje je čak i 20 puta brže od trenutačnih NASA-inih softvera.

Uz Blink, kaže, rade i na dodatnom razvoju softvera Monica, sustava za nadzor i upravljanje satelitskim misijama.

39. Ariane kup 2018. – regata europske svemirske industrije na Jadranskom moru

Novac.hr i Jutarnji list kao partneri Business Sailing Experience Agency koja organizira četiri velike regate od 6.-9. listopada bit će sponzori hrvatskog tima na tradicionalnom Ariane Cup – regati predstavnika europske svemirske industrije. Jedrilica novac.hr i Jutarnjeg lista okupit će tako predstavnike Adriatic Aerospace Association. Radi se o grupi probranih hrvatskih kompanija s visokim ambicijama u svemirskoj industriji, kao i predstavnicima hrvatske znanstvene zajednice; sveučilišta i instituta.

Hrvatski tim će tijekom Ariana’s cup-a organizirati i opuštenu raspravu u ligeštulima zajedno s predstavnicima nekih od najjačih imena europske svemirske industrije. Na regati sudjeluju kompanije koje su u sastavu konzorcija Eutelsat, Airbus, ESA, TAS, RUAG, Daimler, Arianespace, Ceglec, Zodiac, Senera…

U timu Adriatic Aerospace Association sudjelovati će:
Mile Ivanda – Institut Ruđer Bošković,
Bojan Jerbić – Fakultet strojarstva i brodogradnje sveučilišta u Zagrebu,
Tomislav Grubiša – GEOLUX d.o.o.,
Bogomir Hren – ATIR d.o.o.,
Hrvoje Zorc – voditelj projekta Perun (CubeSat),
Slobodan Bosanac – predsjednik Adriatic Aerospace Association.

Novac.hr i Jutarnji list će kao partneri regata producirati niz od sedam tema – od intervjua s vodećim predstavnicima europske svemirske industrije, tvrtki i instituta, do priča o šansama domaćih firmi i znanosti u tom rastućem biznisu.

Uz regatu Ariane’s Cup usporedno će se odvijati European Digital Industry Cup, Global Open Innovation Cup te Circural Change Cup, a epicentar tog najvećeg hrvatskog poslovno-nautičkog iskustava bit će kongresno-izložbeni prostor posebno uređen u trogirskoj marini Baotić.

Na regatama će sudjelovati više od 100 brodova i 900 sudionika.

Službena brošura (eng. jezik) i popis tvrtki sudionica.

Svemirski program Europske komisije

Svemirski program EU, objavljen 8. lipnja 2018.

Europska komisija nedavno je predložila kako EU uvelike povećava ulaganja u svemirske programe u iznosu od 12 milijardi eura tijekom posljednjih sedam godina na 16 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027.

–          Galileo i EGNOS9.7 mlrd,

–          Copernicus5.8 mlrd,

–          Programi u području sigurnost, €500 mil,

–          GOVSATCOM – civilna zaštita,

–           SSA/SST – zaštita svemirskih infrastruktura od svemirskih opasnosti i svemirskog otpada.

Svemirski program

Prilog 1

Prilog 2

Prilog 3

Prilog 4

Rusija, Kazakhstan i UAE raspravljali o suradnji u svemirskom sektoru

Na trilateralnom susretu predstavnika Rusije, Kazahstana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, održanom u okviru XV. Međunarodne izložbe zrakoplovstva  Dubai Air Show – 2017., stranke su razmotrile mogućnosti za poboljšanje zajedničkih investicijskih projekata u svemirskoj industriji primjenom razvoja inovacija i visoke tehnologije.

Tijekom sastanka, Šeikh Mansour bin Zayed Al Nahyan (UAE) izrazio je zanimanje za razmatranje mogućnosti sudjelovanja UAE-a u zajedničkom ruskom-kazahstanskom projektu Baiterek. Raketni i svemirski kompleks Baiterek, koji će početi s radom 2025. godine, zajednički je projekt Rusije i Kazahstana. Projekt se temelji na postojećoj infrastrukturi Zenit svemirskog i raketnog kompleksa na Kozmodromu Baikonur i Phoenixu, obećavajućoj  raketi srednjeg dometa koju će Rusija izgraditi za potrebe Saveznog svemirskog programa od 2018. godine. Ruska strana bit će odgovorna za stvaranje nove rakete nosača dok će Kazahstan biti odgovoran za modernizaciju postojećeg lansirnog i tehničkih kompleksa Zenit.

Kako bi se razvila daljnja strategija i koordinacija aktivnosti, postignut je dogovor o uspostavi tripartitne radne skupine za razvoj zajedničkih projekata u svemirskom sektoru.

Više o ovoj temi možete pronaći putem poveznice.

Svemirska industrija sada čini 2% BDP-a Luksemburga

Luksemburg, jedna od najmanjih europskih zemalja postupno postaje div u svemirskoj industriji.

S populacijom od nešto više od 590.000, Luxemourg sada stvara gotovo 2 posto svog godišnjeg BDP-a (61 milijarde USD u 2016. godini) iz svemirske industrije, izjavio je potpredsjednik Vlade Luksemburga Etienne Schneider.

Fokus Luksembrga usmjeren je se na resurse u svemiru, a “inicijativa resursa u svemiru” želi državu pozicionirati u naglo rastućoj globalnoj industriji, kaže Schneider. “To je niz mjera za postavljanje Luksemburga kao europskog središta istraživanja i korištenja svemirskih resursa”.

Svemirsko rudarstvo predstavlja sadašnji fokus Luksemburga, ali nije prvi susret države sa svemirskom industrijom. Luksemburg je 1985 pokrenuo javno-privatno partnerstvo sa SES proizvođačima satelita. Dok je Schneider kazao kako vjeruje da satelitski sektor nije u padu, ne očekuje da će svemirska industrija ubrzo porasti za 2 posto BDP-a.

Više o komentarima potpredsjednika Vlade možete pročitati putem ove poveznice.