Poziv na znanstveno popodne na IRB-u predavača Zorana Kahrića i Zdenka Uvalića

Nakon predavanja gosp. Radonića, A3 nastavlja sa organizacijom znanstvenih predavanja. Iduće znanstveno popodne održati će se u ponedjeljak, 29. listopada 2018.g., također na Institutu Ruđera Boškovića, u Dvorani III krila, a ovaj puta sastojati će se iz dva predavanja, prvo s početkom u 15 sati, gosp. Zoran Kahrić sa temom ICESat-2, kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km, te drugo s početkom u 16.30 sati, gosp. Zdenko Uvalić s temom Kako se izrađuju svemirske letjelice.

ICESat-2, Kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km.

U predavanju će biti dan opis rada upravo lansiranog NASA-inog satelita ICESat-2 (https://www.nasa.gov/content/goddard/icesat-2 ) koji će mjeriti promjene ledenog pokrivača na polovima, putovanje santi leda i rast vegetacije. Teorija i praksa kako mjeriti 1cm sa satelita 500km
udaljenog koji putuje 8km u sekundi – i zasto to košta 1.2 milijarde dolara.  Pogled na design, proizvodnju, testiranje, probleme i lansiranje.

Zoran Kahrić je diplomirao elektrotehniku na Concordia University u Montrealu i magistrirao elektrotehniku na Boston University.

Radi u NASA Goddard Space Flight Center od 2001 kao elektro-inženjer, test inženjer i inženjer za radijacijske efekte. Za to vrijeme je radio na mnogim projektima, od velikih i poznatih kao James Web teleskop do malih koji imaju vrlo specifičnu namjenu. Između 2013 i 2017 je radio na izradi i testiranju laser detektora za ICESat-2 projekt i na razvoju komunikacije između ICESat-2 i zemaljskih stanica.

Od 2017 radi kao Lead Test Engineer na PACE projektu gdje vodi tim koji testira elektroniku. Cilj programa je pračenje života u oceanima mjerenjem raznih vrsta planktona. Satelit je planiran početi s radom 2020.

Kako se izrađuju svemirske letjelice?

U prosjeku, svaka četiri dana pokuša se postaviti svemirska letjelica u orbitu. Prošle 2017. godine zabilježeno je 90 uspješnih lansiranja i 6 neuspješnih.

Svemirska letjelica je složen stroj visoke pouzdanosti koji mora preživjeti neizmjernu raiznu vibracija prilikom lansiranja, te raditi u potpuo negostoljubivom okruženju:

  • oštroj toplinskoj okolini,
  • dugotrajnom izlaganju zračenju,
  • pad snage zbog kiše meteora,

i uz sve to, obavljanje posla za koji je i zamišljena.

Svemirske letjelice ne mogu biti popravljene u svemiru, niti biti vraćene proizvođaču na reklamaciju. Jednostavno, za konstruktore svemirskih letjelica, neuspjeh nije opcija!

Predavanje će nas odvesti na putovanje svemirskom letjelicom od kolijevke pa do groba. Biti će govora o dramatičnom proizvodnom ciklusu letjelice, podijeljenom u posebne faze izrade, razdijeljenih projektnim evaluacijama. Uroniti ćemo u srce inženjerstva svemirske letjelice i opisati neke od stvarnih problema konstrukcije svemirskih letjelica.

Zdenko Uvalić rođen je 1966. godine. Studirao je Aerospace Engineering na Sveučilištu Kingston u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je stekao prvostupanjsku diplomu. Između 2001. i 2008. godine radio je u EADS Astrium kao glavni inženjer konstruktor kako na vojnim tako i komercijalnim telekomunikacijskim satelitima. Godine 2007. pridružio se EADS Astrium’s Earth Observation Navigation & Science Section, gdje je radio na ExoMars rover programu. Između 2009. i 2013. bio je odgovoran za sve tehničke i dizajnerske aspekte arhitekture strukturnih i mehaničkih podsustava Sentinel 5p satelita. Dobio je nagradu za izuzetan doprinos projektu.

U rujnu 2013. Zdenko je preuzeo dužnost višeg strukturnog inženjera u “Aircraft Research Association” (ARA) u Bedfordu, Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je radio na razvoju, uvođenju i verifikaciju inovativnih multifizičkih Finite Element Analysis naprezanja materijala modela u zračnim tunelima.

Godine 2015. vratio se u Airbus DS (bivši EADS Astrium) gdje je preuzeo ulogu Mehaničkog Arhitekta na programu Solar Orbiter kao i potporu drugim projektima u tijeku.

Zdenko je ovlašteni inženjer i član “Institute of Mechanical Engineers”, IMechE u Ujedinjenom Kraljestvu.

Održano predavanje Ante Radonića: Astronautika danas i sutra

Kako smo nedavno najavili, na Institutu Ruđer Bošković, 17. listopada 2018. gosp. Ante Radonić održao je popularno-znanstveno predavanje na temu Astronautika danas i sutra.

Predavanjem pokriveni su dosezi drugih država i njihovih raketnih programa  između ostalih JAXA-e i njihovim rekordom najmanje rakete koja može ponijeti satelit u zemljinu orbitu. Uz raketne programe, pokriveno je i područje malih satelita, svih onih tehnologija koje su u interesu A3 i kojima se naša organizacija trenutno bavi.

Kako je trenutno aktualna JAXA-ina svemirska misija sonde Hayabusa II na asteroid Ryugu, naglasak je bio na tehnologijama sonde kao i roverima Minerva-II i MASCOT koji se kreću po površini asteroida i prikupljaju znanstvene podatke te način na koji će se uzorci sigurno vratiti na Zemlju.

Nadalje u predavanju bilo je riječi o završenom projektu Google Xprize, indijskoj misiji na Mjesec sa landerom Chandrayaan-2, NASA-inoj misiji na Mars InSight, Osirix -REx misiji na asteroid Bennu, Paker sunčevoj sondi i drugim aktualnim misijama.

Snimku predavanja možete pogledati u nastavku.

Javno popularno-znanstveno predavanje Ante Radonića: Astronautika danas i sutra

Uz naše znanstvene aktivnosti, jedna od njih je i popularizacija znanosti i tehnologije. Vodeći se time, odlučili smo krenuti u organizaciju popularno-znanstvenih predavanja.

Prvo predavanje pod nazivom “Astronautika danas i sutra” održati će cijenjeni kolega Ante Radonić 17. listopada 2018.g. s početkom u 16 sati na Institutu Ruđer Bošković.

Predavanje će pokriti aktualne misije lansiranja u orbitu kao i na Zemlji bliska nebeska tijela – Mjesec i Mars, misijama Kineske svemirske agencije, kao i privatnih kompanija poput SpaceX-a i njihovog raketnog programa.

O predavaču

Ante Radonić rođen je u Korčuli. Više od četrdeset godina radio je u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s odjelom astronautike. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Održava aktualna javna predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao više od osam stotina javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je tristotinjak popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Najviše je pisao za časopis zagrebačke zvjezdarnice Čovjek i svemir (od 1970.), kao i za časopis “Priroda”. Često na raznim radijskim i televizijskim postajama komentira događaje na polju istraživanja svemira i svemirskih letova. Od 1997. stalni je stručni suradnik tjedne emisije Andromeda, posvećene istraživanju svemira, na Drugome programu Hrvatskoga radija utorkom, koja se emitira od 20 do 22 sata. Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture (2014).