Hrvatica je osvojila nagradu za svoje rješenje nastambe u kojoj bi prvih šestero astronauta boravilo na Marsu

Uz tehnikalije, morala je paziti i na psihološki moment života prvih šestero ljudi na Marsu

Jedna je Hrvatica dobila nagradu za idejno rješenje ljudske nastambe na Marsu.

Za svoje je ideje, planove i nastambu nagrađena na međunarodnom natjecanju u Rusiji, a uz tehnikalije, morala je paziti i na psihološki moment života prvih šestero ljudi na Marsu, donosi rtl.hr.

Bečka studentica arhitekture Alma Kugić osmislila je nastambu u kojoj bi prvih šestero astronauta boravilo na Marsu. No je li putovanje na Mars još dalek san? “Mi se sigurno pripremamo za neki dugi put na Mars. Mi već istražujemo teren na Marsu, izviđamo, gledamo di bi mogla biti slijedeća lokacija di se možda moglo nešto graditi, neka nastamba ili tako nešto”, odgovorila je studentica Alma.

Almino rješenje ruski je žiri nagradio drugim mjestom

Prije samih ljudi, na Mars bi sletjeli svi dijelovi nastambe i roboti koji će ih sastaviti u pravi mali marsovski dom. U središnjem dijelu nalaze se kuhinja i blagovaonica, do nje dnevni boravak i fitness, ispod površine su spavaće sobe, a na vrhu komunikacijska dvorana. Zbog slabe gravitacije stanari bi lako mogli skakati s jednog kata na drugi.

“Primijetilo bi se znači da su oni sebi sami lakši, da se puno lakše kreću, da se možda teže zaustavljaju dok hodaju. Tako da ne bi im bio problem zakoračiti malo više, popesti se na neku višu razinu ili da su stepenice više ili da su ležajevi postavljeni na višoj razini ili da oni skoče s tih ležaja”, objasnila je Alma.

Zbog jake radijacije šestero astronauta u maloj bi nastambi boravilo većinu vremena. Zato je velika pozornost posvećena privatnim, ali i zajedničkim prostorijama. “Vrlo važno je bilo razmišljati o mentalnom i socijalnom zdravlju ljudi u toj nastambi, znači kako bi oni živjeli unutra, postaviti se u njihovu kožu. Razmišljati kako će izgledati njihov dan od jutra do mraka”, kazala je studentica.

Almino rješenje ruski je žiri nagradio drugim mjestom. Znakovito se našla između prvoplasiranog ruskog studenta i trećeplasiranih sudenata iz SAD-a.

 

Predavanje o svemiru: Pregled tehnoloških trendova u novim svemirskim misijama primjenom pristupa patentne analitike

Poštovani,

primite poziv na virtualni seminar pod nazivom “Review of technology trends in New Space missions using a patent analytics approach” koje će održati gost predavač Alessandro Golkar, tehnički razvojni direktor na Institutu za znanost i tehnologije Skoltech iz Moskve. Predavanje će se održati u SRIJEDU 23.6.2021. 16-18h u virtualnom formatu preko platforme Zoom.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku.

Nije potrebna registracija. Pristupite predavanju slijedeći ovu poveznicu: https://zoom.us/j/96482084061?pwd=bmRGL2RvNGs4NlVaWVJ1bzV6RDI2Zz09

Pratite Facebook event:

https://www.facebook.com/events/3975412689160613

Kroz seriju predavanja tijekom 2021. godine ugostit ćemo domaće i inozemne predavače koji će održati predavanja iz raznih područja svemirske znanosti i tehnologija. Sudjelovanje na webinarima je besplatno i dostupno svima, a na kraju svakog virtualnog susreta odvojit ćemo vrijeme za diskusiju i odgovore na pitanja publike.

Natječaj “Međunarodna postaja i međunarodne baze na Mjesecu i Marsu: Izgledi za stvaranje i svemirsku arhitekturu”

U 2020 – 2021, Državni muzej svemirske povijesti nazvan po K.E. Tsiolkovsky, provodi projekt bespovratnih sredstava “Rukovanje u svemiru” u okviru Programa javnih diplomatskih bespovratnih sredstava američkog veleposlanstva u Moskvi. Partneri muzeja su RUSKI institut za biomedicinske probleme, Moskovski arhitektonski institut, Državna akademija, Međunarodni centar za svemirsku arhitekturu Sasakawa – SICSA, Sveučilište u Houstonu u SAD-u. Projektom se planiraju provesti dva obrazovna programa: 1. “Zajednički rusko–američki projekti u svemiru: povijest i izgledi za suradnju” i 2. “Svemir i ljudska mašta.”

Jedna od aktivnosti uključenih u drugi obrazovni program je projektno natjecanje srednjoškolaca, studenata i dodiplomaca na temu “Međunarodna postaja i međunarodne baze na Mjesecu i Marsu: perspektive za stvaranje i svemirsku arhitekturu”, koje je održano od 1. prosinca 2020. do 1. lipnja 2021. godine. Na natječaj su poslani radovi iz Rusije, SAD-a i Austrije. Natjecateljske projekte ocjenjivao je ocjenjivački sud natječaja “Međunarodna postaja i međunarodne baze na Mjesecu i Marsu: izgledi za stvaranje i svemirsku arhitekturu” koji se sastoji od; Predsjednice žirija: Natalia Abakumova, ravnateljica Državnog muzeja svemirske povijesti nazvanog po K.E. Tsiolkovskom.

Članova žirija:

Dr. sc. Anton Myasnikov, zamjenik ravnatelja znanosti u Državnom muzeju svemirske povijesti nazvan po K.E. Tsiolkovskom.

Olga Bannova, profesorica, direktorica Međunarodnog svemirskog centra Sasakawa (SICSA), Sveučilište u Houstonu, SAD.

Dr. Sc. Sergey Abrekovich Galeyev, voditelj Odjela za arhitekturu ekstremnog okoliša moskovskog arhitektonskog instituta (Državna akademija) MARCHI, član Saveza arhitekata Moskve i član Geografskog društva Rusije.

Elena Malaya, doktorica arhitekture, docentica arhitekture ekstremnih okruženja Moskovskog arhitektonskog instituta (Državna akademija) MARCHI, članica Saveza arhitekata Moskve, članica ICOMOS-a, članica-dopisnica Akademije za arhitektonsku baštinu.

Mihail Mantulin, arhitekt, umjetnik, dizajner, član Saveza umjetnika Rusije, član Kreativnog saveza umjetnika Rusije, odao je počast kulturnom radniku regije Kaluga, vodećem učitelju dizajnerskog odjela Regionalnog koledža za kulturu i umjetnost Kaluga.

Anton Spichenko, docent inženjerstva i tehnologije na Državnom sveučilištu Kaluga nazvan po K.E. Tsiolkovskom, članu Unije arhitekata Rusije.

Pobjednici natječaja “International Station and International Bases on the Moon and Mars: Prospects for Creation and Space Architecture” bili su:

Postavljam – Artur Devetiarov, Nižnji Novgorod Državno arhitektonsko i građevinsko sveučilište, Magisterij iz arhitekture (1 tečaj), Nižnji Novgorod, Rusija.

Marsovska baza Castrum – 1 Arthur Devetiarov, Rusija

Fragment projekta Mars Station. Autori: Molostova Svetlana, Gavrilova Anna, Samostan Alyona, Nižnji Novgorod Državno arhitektonsko i građevinsko sveučilište, FAID, 3.

Drugo mjesto – naša cijenjena kolegica Alma Kugić, Tehničko sveučilište, Magistarski program “Arhitektura” u Beču, Austrija.

Ovim putem želimo čestitati kolegici Almi na osvojenom drugom mjestu na ovom prestižnom natjecanju i želimo joj puno uspjeha u daljnjem radu!

Marsovski stambeni modul “ORIGO”, Alma Kugich, Austrija

Treće mjesto – Jaslin Kaur, Gerardo Cambronero, Pranita Hedkar, Ricardo Domingos Miguel, Sveučilište u Houstonu, SAD, Magistarski program “Svemirska arhitektura”.

Mjesečeva klizna luka za astronaute; Jaslin Kaur, Gerardo Cambronero, Pranita Hedkar, Ricardo Domingos Miguel, SAD.

Žiri je također istaknuo rad autorskog tima koji čine Molostova Svetlana, Gavrilova Anna i samostan Alyona, projekt “Mars Station”, natjecateljice Mordanova Polina, projekt “Međunarodna svemirska baza na Mjesecu”, Myasumova Enge, Projekt “Međunarodna baza na Marsu”.

Pobjednici natječaja dobit će diplome prvog, drugog i trećeg stupnja te prigodne nagrade. Svi natjecatelji dobivaju diplome sudionika. U kolovozu 2021. godine Državni muzej svemirske povijesti nazvan po K.E. Tsiolkovskom u sklopu projekta bespovratnih sredstava “Rukovanje u svemiru” ugostit će izložbu “Dizajn prostora i arhitektura lunarnih i marsovskih naselja”, koja će sadržavati među najboljim djelima natjecatelja.

Čestitke pobjednicima i sudionicima natjecanja “Međunarodna postaja i međunarodne baze na Mjesecu i Marsu: Perspektive stvaranja i svemirske arhitekture”!

Piše // Izvor: Iva Slavica Ilić // liberta.hr // gmik.ru

Poziv na webinar: SpaceIL Beresheet program – prošlost i budućnost i tehnološki izazovi

Gosp. Ilan Mor, veleposlanik Države Izrael i dr. Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Association, sa zadovoljstvom vas pozivaju na webinar po nazivom

“SpaceIL Beresheet program, prošlost i budućnost i tehnološki izazovi” koji će voditi Brigadni general Shimon Sarid. i proučavaju prostor i, što je najvažnije, rade na ostvarenju svojih snova “.

Webinar će se održati na engleskom jeziku putem platforme Zoom na sljedećem linku:

https://mfa.zoom.us/j/92251948311

u srijedu, 19. svibnja 2021., s početkom u 16,00 sati (po hrvatskom vremenu).

Predavanje će trajati 60 minuta, nakon čega slijede pitanja publike.

Brig. General Shimon Sarid stekao je iskustvo u inženjerstvu, zapovijedanju i upravljanju tijekom svog 28-godišnjeg mandata u izraelskim zračnim snagama. Donedavno je vodio tehnički odjel za zrakoplovstvo IAF, a nakon toga obnašao je razna rukovodeća mjesta za obrambenog dobavljača Elbit Systems, ponajviše kao izvršni direktor njihove podružnice Silver Arrow i kao potpredsjednik njihovog bespilotnog zrakoplovnog zrakoplova (UAV odjel koji je pokrenuo i vodio razvoj bespilotne letjelice Hermes 900, uz druge projekte tijekom njegova mandata u Elbit-u).

Shimon Sarid diplomirao je na sveučilištu Technion u Haifi, prvostupnik svemirskog i aeronautičkog inženjerstva, a magistrat je stekao zajedničkim studijskim programom  Sveučilišta Ben-Gurion s Negeva i Sveučilišta u Bostonu, usredotočujući se na upravljanje znanostima.

“SpaceIL nastavlja svoje obrazovne aktivnosti namijenjene unaprjeđivanju sljedećih generacija izraelskih znanstvenika i inženjera ”, rekao je suosnivač SpaceIL-a Kfir Damari.

“Zajedno sa Shimonom i pod njegovim vodstvom, uvjereni smo da možemo
unaprijediti dodatni svemirski projekt i nadahnuti više mladih da uče – proučavaju svemir, i što je najvažnije, rade na ostvarenju svojih snova “.

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 7: Izazovi svemirskih misija s ljudskom posadom

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji. Pridružite nam se na sedmoj epizodi o izazovima svemirskih misija s ljudskom posadom!

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od 8 online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.

A3 ima jasno postavljen cilj kontinuirano podržavati mlade generacije svih uzrasta – od osnovnoškolaca i srednjoškolaca do studenata i mladih stručnjaka. Iz tog razloga, A3 pokreće projekte i druge srodne aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj mogli steći znanje, praktično iskustvo i vještine koje će im biti potrebne na budućem radnom mjestu – u svemirskoj znanosti ili industriji. A3 od svog osnutka prati i podržava rad SGAC-a u Hrvatskoj. Mladi ali i oni iskusniji članovi A3-a u ovom projektu zajedno sa timom SGAC-a surađivati će u pripremi sadržaja i organizaciji i provedbi online predavanja.

Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva predavanja biti će održana na hrvatskom jeziku. Sva predavanja biti će održana online. Moguće je sudjelovanje uz prethodnu registraciju.

Prijavite se ovdje:

https://www.eventbrite.com/e/sgac-croatia-webinar-series-webinar-7-registration-153472352939

Sedmi webinar s naslovom “Izazovi svemirskih misija s ljudskom posadom” pokrit će ključne izazove s kojima se astronauti suočavaju prilikom planiranja i provedbe misija u svemiru, poput osiguravanja zdrave prehrane i funkcionalnih staništa, nedostatka svjetlosti, agorafobija i klaustrofobija, izostanak gravitacije, zračenje i duža razdoblja pod utjecajem stresa. 

Upoznajte naše predavače:

Antonia Cvrk, univ. bacc. nutricionizma, potporedsjednica PROBION-a, udruge studenata Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naslov predavanja: “Nutrition and Food for Space”

Alma Kugić, mag. ing. des. text., studentica na Tehničkom sveučilištu u Beču i koautorica rada “Origo+, an in-situ printed and robotically assembled Mars habitat”, naslov predavanja: “Introduction to Space Architecture”

Dalibor Paar, dr. sc., docent na Fizičkom odjelu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naslov predavanja: “Speleology and Space Expeditions”

Lena Penezić, mag. geogr., osnivačica Geosfere, naslov predavanja: “From Aquanauts to Astronauts”

Moderatorica sedme epizode je:

– Lena Penezić (SGAC) 

Webinar će završiti serijom pitanja i odgovora. Svaki sudionik moći će postaviti pitanje – stoga nemojte to propustiti!

 

Potpisan Ugovor o strateškoj suradnji s Centrom za svemirsku i inovativnu tehnologiju Sisak

Dana 30. travnja 2021.g. potpisan je Ugovor o strateškoj suradnji Adriatic Aerospace Association s Centrom za svemirsku i inovativnu tehnologiju Sisak. Ugovor su potpisali predstavnici dviju organizacija, ispred Centra v.d. ravnatelj Stevče Arsoski, a ispred A3, predsjednik Slobodan Danko Bosanac.

Ugovor je potpisan u cilju ostvarivanja strateške i poslovne suradnje na području razvoja svemirskih tehnologija na području RH. Ugovorom su definirana i prava i obveze dviju organizacija u realizaciji strateškog projekta Centra “Sisačko-moslavačka županija – sjedište svemirske i inovativne tehnologije” i poslovnog projekta Udruge “Perun I. – lansiranje prvog hrvatskog satelita”. Također, potpisan je i ugovor s kolegom i članom tima Perun I, Juricom Kundratom o zaposlenju u Centru kao vanjskog suradnika.

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 6: Primjena svemira u svakodnevnom životu – Satelitski podaci i sustavi

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji. Pridružite nam se na šestoj epizodi o primjeni svemirskih tehnologija u svakodnevnom životu!

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od 8 online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.

A3 ima jasno postavljen cilj kontinuirano podržavati mlade generacije svih uzrasta – od osnovnoškolaca i srednjoškolaca do studenata i mladih stručnjaka. Iz tog razloga, A3 pokreće projekte i druge srodne aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj mogli steći znanje, praktično iskustvo i vještine koje će im biti potrebne na budućem radnom mjestu – u svemirskoj znanosti ili industriji. A3 od svog osnutka prati i podržava rad SGAC-a u Hrvatskoj. Mladi ali i oni iskusniji članovi A3-a u ovom projektu zajedno sa timom SGAC-a surađivati će u pripremi sadržaja i organizaciji i provedbi online predavanja.

Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva predavanja biti će održana na hrvatskom jeziku. Sva predavanja biti će održana online. Moguće je sudjelovanje uz prethodnu registraciju.

Prijavite se ovdje:

https://www.eventbrite.com/e/sgac-croatia-webinar-series-webinar-6-registration-151997752369

Šesta epizoda pokrit će temu primjena satelitskih sustava za pozicioniranje i opažanje Zemlje u svakodnevnim aktivnostima. Razgovarati ćemo o Globalnim navigacijskim sustavima i njihovim primjenama, a prikaz će se kako GNSS sustavi mogu pridonijeti u kriznim situacijama nastalima uslijed potresa te njihova primjena prilikom implementacije pametnih gradova. Drugi dio webinara obuhvatiti će satelitske sustave za opažanje Zemlje popu europskog Copernicus programa, a prikaz ćemo kako podatke dobivene daljinskim istraživanjima možemo primjeniti na opažanja morske površine, u poljoprivredi i drugim granama industrije.   

Predavači šeste epizode su:

dr. sc. Danijel Šugar, docent na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na katedri za Satelitsku geodeziju. Njegove istraživačke aktivnosti uglavnom su usmjerene na Globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS). Objavio je niz znanstvenih članaka, predstavio nekoliko radova na međunarodnim konferencijama i sudjelovao u različitim znanstvenim projektima, a trenutačna istraživanja su mu uglavnom usmjerena na primjenu GNSS-a u katastrofama izazvanim potresima. 

dr. sc. Marijan Grgić, asistent i PostDoc istraživač na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na katedri za Državnu izmjeru. Glavno područje istraživanja su mu satelitska, fizička i geodezija mora sa specijalnim fokusom na praćenje promjene morske površine primjenom radarske satelitske altimetrije.  

dr. sc. Ivan Tomljenović, voditelj laboratorija za daljinska istraživanja i GIS u institutu za primijenjenu ekologiju Oikon d.o.o. Koordinator je i UNIGIS studijskog centra Zagreb. Njegovi profesionalni interesi vezano su za objektne anlize slika, satelitske i zračne platforme, napredna daljinska istraživanja, webGIS i drugo, a doktorsku disertaciju obranio je na Sveučilištu u Zagrebu na temu izvlačenja podataka iz LIDAR-a. 

mag. ing. Davor Predavec, CEO i osnivač tvrtke SymbIoTic spreman je za poigravanje s najmodernijim tehnologijama te kao predani inženjer nastoji stvoriti proizvode i usluge koje služe široj zajednici. Najveća strast mu je IoT domena elektroničkog inženjerstva s širokim spektrom primjenjivosti i volja za stvaranjem održivih gradova budućnosti. Tehnologiju vidi kao savršen alat koji može služiti pojedincima ili zajednici, a njegovi radovi objavljuju se u poznatim organizacijama poput IEEE, IHSI i mnogih drugih.

mag. ing. Zvonimir Nevistić, asistent na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, katedra za Satelitsku geodeziju. Sudjeluje kao istraživač na nekoliko međunarodnih projekta kao i u Copernicus Relay and Academy mreži Hrvatske. Doktorska istraživanje usmjereno mu je na poboljšanje dostupnosti podataka svemirskih istraživanja. 

Webinar će završiti serijom pitanja i odgovora. Svaki sudionik moći će postaviti pitanje – stoga nemojte to propustiti!

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 5: Sunčev sustav i daleka prostranstva – Znanstvena istraživanja u svemiru

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji. Pridružite nam se na petoj epizodi o znanstvenim istraživanjima u svemiru!

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od 8 online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.

A3 ima jasno postavljen cilj kontinuirano podržavati mlade generacije svih uzrasta – od osnovnoškolaca i srednjoškolaca do studenata i mladih stručnjaka. Iz tog razloga, A3 pokreće projekte i druge srodne aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj mogli steći znanje, praktično iskustvo i vještine koje će im biti potrebne na budućem radnom mjestu – u svemirskoj znanosti ili industriji. A3 od svog osnutka prati i podržava rad SGAC-a u Hrvatskoj. Mladi ali i oni iskusniji članovi A3-a u ovom projektu zajedno sa timom SGAC-a surađivati će u pripremi sadržaja i organizaciji i provedbi online predavanja.

Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva predavanja biti će održana online te na hrvatskom jeziku, a sudjelovanje je moguće uz prethodnu registraciju.

Peta epizoda rezervirana je za znanstvenika u svakome od vas, pokrivajući temu znanstvenih istraživanja u svemiru, kroz koju će vas voditi naša ustrajna moderatorica, Mirta Medanić. Pobliže će vas upoznati s važnosti znanstvenih istraživanja u svemiru, njihovim utjecajem na život na Zemlji i prilikama za uključivanje u znanstveno-istraživačke projekte u području svemira. Tijekom triju predavanja koja smo u ovoj epizodi pripremili za vas moći ćete iz prve ruke čuti iskustva hrvatskih znanstvenica koje se bave svemirom te upoznati sve čari projekata kojima posvećuju velik dio svoga vremena. Više o njima potražite u nastavku.

Vernesa Smolčić je doktorica znanosti na području astronomije te redovna profesorica na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Znanost nastoji približiti djeci i mladima održavajući razna znanstveno-popularna predavanja, ali i produciranjem edukativnih materijala.

Giuliana Verbanac je izvanredna profesorica i doktorica znanosti na području fizike trenutno zaposlena na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, također tajnica udruge A3. Aktivno se bavi popularizacijom znanosti održavajući znanstveno-popularna predavanja za sve uzraste.

Marina Skender je docentica doktorica znanosti na području fizike, zaposlena na FERIT-u u Osijeku. Tijekom svog znanstveno-istraživačkog rada boravila je u mnogim svjetski poznatim institucijama, a svoju ljubav prema astrofizici dijelila je drugima već na nekoliko predavanja s ciljem popularizacije znanosti.

Na kraju webinara, kao i do sada, imat ćete priliku pitati sve što vas zanima i priključiti se raspravi, što vam toplo preporučamo. Vidimo se 15. travnja u 18 sati!

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 4: Od Sputnika do Starlinka – Svemir i Poduzetništvo

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji. Pridružite nam se na četvrtoj epizodi o svemiru i poduzetništvu!

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od 8 online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.

A3 ima jasno postavljen cilj kontinuirano podržavati mlade generacije svih uzrasta – od osnovnoškolaca i srednjoškolaca do studenata i mladih stručnjaka. Iz tog razloga, A3 pokreće projekte i druge srodne aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj mogli steći znanje, praktično iskustvo i vještine koje će im biti potrebne na budućem radnom mjestu – u svemirskoj znanosti ili industriji. A3 od svog osnutka prati i podržava rad SGAC-a u Hrvatskoj. Mladi ali i oni iskusniji članovi A3-a u ovom projektu zajedno sa timom SGAC-a surađivati će u pripremi sadržaja i organizaciji i provedbi online predavanja.

Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva predavanja biti će održana na hrvatskom jeziku. Sva predavanja biti će održana online. Moguće je sudjelovanje uz prethodnu registraciju.

Četvrta epizoda pokrit će temu svemirskog biznisa što uključuje razgovor o povijesnoj perspektivi i ekonomskoj pozadini, razvoj svemirske tehnologije i inovacija, kao i industrijske trendove, posebno u NewSpace ekonomiji. Razgovarati ćemo o perspektivi razvoja svemirskog biznisa u Hrvatskoj i regiji i koji su programi financiranja dostupni. Bit će spomenute mogućnosti sudjelovanja na natjecanjima za mlade profesionalce u svemirskom sektoru. Budite tamo i pridružite se razgovoru.

Predavači četvrte epizode su:

Jeremija Hranjec, mag. geog. – iskusni voditelj projekata i konzultant za inovacije u Poslovnom inkubacijskom centru Europske svemirske agencije (ESA BIC Austria), koji ima bogato iskustvo u radu sa startup-ovima u svemirskoj industriji.

Mirta Medanić, mag. ing. ele. – voditeljica programa u tvrtci Amphinicy Technologies iz Zagreba i Luksemburga, koja ima preko 5 godina iskustva u pisanju i vođenju projekata sufinanciranih sredstvima iz EU fondova.

Webinar će završiti serijom pitanja i odgovora. Svaki sudionik moći će postaviti pitanje – stoga nemojte to propustiti!

Ovo je čovjek koji stoji iza prvog hrvatskog satelita

Hrvatski satelit u svemiru 2023. godine – najava je to koja je ovih dana odjeknula u domaćoj javnosti, nakon što je predstavnike Jadranske aero-svemirske asocijacije (A3) na Pantovčaku primio predsjednik Republike Zoran Milanović.

Ta nevladina, neprofitna i neovisna udruga registrirana u veljači 2018. između ostalog za cilj ima poticati obrazovanje te istraživanje i razvoj u aero-svemirskom sektoru, a u svom prvom projektu žele konstruirati, montirati i lansirati prvi hrvatski satelit tipa CubeSat 2U s kamerom koja će fotografirati Hrvatsku s visine od 550 km, donosi Magazin HRT.

– Računamo da bi lansiranje bilo u drugom kvartalu 2023. godine, rekao je u razgovoru za HRT-ov portal predsjednik A3 Slobodan Bosanac.

Do lansiranja bi čak moglo doći i prije – ovisno o financijama.

– Sve jako ovisi o dotoku novca. Ako mi sada skoro dobijemo dotok novca, onda bi se sve to skupa moglo ubrzati, kaže Bosanac.

Ovaj 74-godišnji fizičar rođen je u Zagrebu, gdje je 1968. diplomirao na PMF-u, a doktorirao je 1972. na Sveučilištu u Sussexu. Dobitnik je dvije hrvatske državne nagrade u znanosti (1997. i 2013. godine), a između ostalog je obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog astronomskog društva od 2008. do 2012. te voditelja ureda hrvatske podružnice Swiss Space Systems (S3), tvrtke koja je stajala iza nikad realiziranog projekta izgradnje svemirske luke u Udbini.

Trenutno ga zaokuplja prvi hrvatski satelit – Perun I. Nazvan po slavenskom bogu groma i munje, sad je pred završetkom druge faze, u kojoj se radilo na komponentama i njihovom povezivanju, a iduća je faza izrada inženjerskog modela. CubeSat 2U je minijaturni satelit za svemirska istraživanja čije su dimenzije 10×10×20 cm. Bit će opremljen CMOS RGB kamerom koja je već spremna, a proizvela ju je domaća tvrtka Geolux. Bosanac objašnjava da takvi sateliti, koji imaju vijek trajanja od oko četiri godine, mogu imati razne namjene, poput ekoloških, za promatranje Jadrana, sigurnosnih, za katastrofe…

Do odluke o mjestu lansiranja još nisu došli jer za to trebaju konkretni termin, koji će vjerojatno odrediti za oko dva mjeseca. Kao jednu od opcija Bosanac spominje i tvrtku SpaceX Elona Muska. Hrvatska, pak, nije među njima.

– To se ne može u Hrvatskoj, to niti u Europi nema. Europska svemirska agencija lansira u Francuskoj Gvajani, Italija ima lansirnu rampu na platformi u Africi, Amerikanci imaju u Floridi i Kaliforniji… Oni koji će vam lansirati su ESA u manjoj mjeri, Rusija, Kina, Indija i Amerika. Pogotovo SpaceX, može se preko njega, kaže Bosanac.

Cijena između 1,5 i 2 milijuna kuna

Cijena cijelog projekta s lansiranjem, procjenjuje, bila bi između 1,5 i 2 milijuna kuna. Izvor financija zasad su donacije – dosad je prikupljeno tek 30.000 kuna. 100 eura donirao je direktor austrijske svemirske agencije. Iako nezadovoljan dosadašnjim angažmanom Vlade oko projekta, Bosanac nije bez optimizma.

– U zadnje vrijeme Ministarstvo znanosti otvorilo nam je vrata. Rekli su nam da napravimo prijedlog projekata, to upravo pišemo. Taj dogovor je bio prije jedno dva tjedna, prije toga praktički nije bilo odgovora, kaže Bosanac.

– Moram priznati da interes postoji i ipak se počinje razvijati, dodaje, ističući kako projekt može imati pozitivan učinak ne samo na obrazovanje i znanost, već i hrvatsko gospodarstvo. Jedan od ciljeva cijelog projekta je uklapanje Hrvatske u svjetski razvoj svemirske tehnologije i komercijalizaciju svemira, ali i pokretanje prvog hrvatskog svemirskog programa. Kao pozitivan primjer na koji bi se Hrvatska mogla ugledati Bosanac ističe Izrael.

– Izrael je nekad bio pojam za naranče i grejpfrut. Danas su među prvima u svijetu po tehnologiji, kaže.

3D model satelita Perun I, foto: Matija Makoter / A3

Pomak nabolje mogao bi se dogoditi nakon nedavnog susreta delegacije A3 sa Zoranom Milanovićem. Sudeći prema Bosančevim riječima, predsjednik ima veliku naklonost prema projektu i sastanak je prošao jako dobro, o čemu svjedoči i činjenica da je trajao 20 minuta duže nego što je bilo predviđeno protokolom.

– Bilo je izvanredno, kaže.

– On ne može puno napraviti jer on nije u Vladi. On može dati preporuke i to je rekao da definitivno želi, dodaje Bosanac.

U timu i bivši zapovjednik HRZ-a

U konzorciju A3 među ostalima su Institut Ruđer Bošković, PMF, Algebra i sisački Centar za svemirsku i inovativnu tehnologiju. Potonji bi dugoročno mogao imati važnu ulogu u projektu, iako Bosanac kaže da se zbog potresa u posljednje vrijeme aktivnost ondje malo usporila. Među najmlađim članovima tima koji radi na projektu su studenti Matija MakoterLuka Korov i Filip Kisić s FSB-a, FER-a, odnosno Algebre. Predsjednik Nadzornog odbora i savjetnik za zrakoplovstvo, obranu i sigurnost je Viktor Koprivnjak, general bojnik zrakoplovstva u mirovini, među čijim se nekadašnjim funkcijama ističu one zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i pomoćnika ministra obrane. Dužnost tajnika A3 obnaša Danko Kočiš, koji je trenutno i SDP-ov kandidat za gradonačelnika Đakova na predstojećim lokalnim izborima. Međutim, Bosanac kaže da projekt nema političku pozadinu.

– Mi uopće ne pričamo o politici. Apolitični smo. Politika uopće nije na tapeti kod nas, kaže.

Najava lansiranja prvog hrvatskog satelita u poslovičnom sumnjičavom hrvatskom društvu kod nekih je očekivano dočekana sa skepsom. Međutim, Bosanac se na negativne komentare pretjerano ne obazire, već ih pomirljivo odbacuje.

Hrvatski satelit kao tema se pojavio nedugo nakon što je potvrđeno da je na Mars sletio NASA-in rover Perseverance, o čemu Bosanac govori s entuzijazmom (“To je odlična stvar”), ali i skepsom kad se radi o pronalasku života.

– Nisam siguran. Rekao bih 90 posto da nema života, ali čovjek uvijek ostane iznenađen nečime, kaže Bosanac.

Skeptičan je i oko odlaska ljudi na Mars, pri čemu kao probleme posebno ističe vakuum, zbog kojeg bi ljudi stalno trebali biti u zatvorenom, te to što je ondje gravitacija trećina zemaljske, što bi dovelo do atrofije mišića koja bi se mogla izbjeći jedino prečestim vježbanjem.

– Otići na Mars s današnjim načinom pogona, to je kemijski pogon… Može se otići. Jedanput. Pitanje je hoće li se vratiti. Radi se o tome da putovanje traje šest mjeseci, morate na Marsu biti godinu dana, da bi Mars došao na pravu poziciju u odnosu na Zemlju da se može vratiti, i opet šest mjeseci natrag. Znači, dvije godine. Dvije godine u vakuumu, objašnjava Bosanac.

Hrvatska na Mjesecu?

Upitan bi li Hrvatska mogla sudjelovati u takvom projektu Bosanac ponovno navodi primjer Izraela, gdje je jedna asocijacija poput njihove napravila rover za Mjesec za 100 milijuna dolara, od čega je čak 90 milijuna došlo od donacija.

– Oni sada rade drugi projekt, s dva rovera za Mjesec. Razgovarao sam s direktorom, pozvali su me da se u Hrvatskoj priključimo razvoju, da bi Hrvatska platila stanovite, recimo, komponente i da bi naši ljudi, pogotovo mladi, išli tamo i radili na tom razvoju. Hrvatska bi onda imala šansu da dođe na Mjesec, kaže Bosanac.

Slobodan Danko Bosanac, foto: Goran Stanzl / PIXSELL

Priča o prvom hrvatskom satelitu mnoge bi mogla podsjetiti na projekt svemirske luke u Udbini, koji je sredinom prošlog desetljeća privukao nemalu količinu pozornosti. Upravo je Bosanac poveznica između ta dva projekta, jer bio je voditelj ureda hrvatske podružnice S3. Koncept švicarske tvrtke osnovane 2012. godine bio je lansiranje satelita pomoću shuttlea postavljenog na zrakoplov – za razliku od lansiranja raketama koje je, kako kaže Bosanac, izuzetno neefikasno. MORH je ustupio 100 tisuća kvadrata te pistu koja se trebala produljiti. Međutim, do realizacije nije došlo.

Bosanac je u taj projekt ušao 2013. godine, a iz njega izašao razočaran 2017. Ipak ne žali zbog svog sudjelovanja, na koje se odlučio nakon nešto premišljanja i posjeta Švicarskoj.

– Postavio sam jedan uvjet – da ne budem tamo samo građevinski poduzetnik, nego sam rekao da bi se ovdje trebala razviti svemirska tehnologija i znanost. Koncept svemirske luke u Udbini bio je prihvat tih lansiranja i posebna zgrada za razvoj svemirske tehnologije. I oni su pristali. Potom sam počeo skupljati ljude, skupilo se nas 15-20, i počeli smo razvijati ideje. Međutim, onda su oni bankrotirali, prisjeća se Bosanac, ističući kako je u cijelom projektu volontirao te da nije bio plaćen.

Swiss Space Systems službeno je bankrotirao 2017. godine, a u medijima se pojavila vijest da je osnivač Pascal Jaussi – koji je nazočio predstavljanju projekta u Zagrebu 2015. godine – otet i zapaljen. Potom su se pojavile tvrdnje da je napad zapravo insceniran, u što vjeruje i Bosanac. Jaussi je optužbe odbacio. Shuttle još uvijek postoji i nalazi se kod tvrtke Dassault u Francuskoj.

– To je bila velika šteta jer taj koncept je po mom mišljenju bio jako dobar, rezimira Bosanac.

S mnogim stručnjacima koje je bio okupio za S3 sad radi na novom projektu koji bi Hrvatsku mogao odvesti u nova prostranstva. Svemir mu je, kaže, oduvijek bio inspiracija, ali nije to jedino što ga gura naprijed.

– Tjera me upravo taj entuzijazam da se nešto napravi u Hrvatskoj, zaključuje.