Osnivačka skupština (29. lipanj 2017)

Riječ dobrodošlice dao je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić. Nakon toga slijedlila su predavanja članova naše Asocijacije na teme njihove ekspertize.

General bojnik zrakoplovstva (UM) Viktor Koprivnjak, “Zrakoplovstvo Republike Hrvatske”
mr. sc. Frane Miloš (Amphinicy d.o.o), “Satelitska komunikacija”
prof. dr. sc. Bojan Jerbić (FSB), “Inteligentni strojevi”
dr. sc.Siniša Marijan (Končar Institute), “Ugradbena računala & ispitivanja u akreditiranim laboratorijima”
prof. dr. sc. Ivica Smojver (FSB), “Potencijali međunarodne suradnje RH u zrakoplovstvu”

Pregled zadataka Asocijacije predstavio je prof. dr. Slobodan Danko Bosanac, “A3 – smjerovi aktivnosti”

Posjet odjelu Aerospace Engineering pri Fakultetu za primijenjene znanosti u Bečkom Novom Mjestu

Ekipa A3 od 7 članova u sastavu Domagoj Tuličić  (TVZ), Hrvoje Zorc (IRB), Slobodan Bosanac (IRB), Mario Muštra (FPZ), Irena Kos (Amphinicy Technologies), Ivan Zupančić (FSB), Vitomir Staničić  (IRB) posjetila je 9. travnja 2018. odjel za Aerospace Engineering na Fachhochschule Wiener Neustadt. U društvu nekoliko članova ekipe domaćina, pod vodstvom Dr. Carsten Scharlemann-a, voditelja Odjela, diskutirani su tehnički detalji razvoja CubeSat-elita, njihova iskustva PEGASUS satelita koji je lansiran prošle godine te projekt CLIMB CubeSat-elit koji će biti prvi u svijetu koristeći potisnike za promjenu orbite od kružne u eliptičku. Nakon diskusije, koja je trajala nekoliko sati pokazani su laboratoriji za sklapanje satelita, instrumente za testiranje te vakuumske komore za ispitivanje pulsnog plazmenog potisnika kojeg su samostalno razvili. Na kraju je izražena želja za tješnjom suradnjom A3 i odjela AE na više projekata.

Može li Hrvatska u svemir?

Vizija uključivanja u svemirski program je na dohvat ruke. Ako je iza II. svjetskog rata bilo sposobnosti da se krene u eru razvoja fizike, kemije, elektronike ne vidi se razloga zašto ne krenuti u svemirsku znanost i tehnologiju

prof. dr. Slobodan Danko Bosanc

Slobodan Danko Bosanac

Nedavno smo učinili prvi korak ka punopravnom članstvu u Europsku svemirsku agenciju, pitanje je koja je svrha? Krenuti putem razvoja svemirskog programa ili je to samo puka formalnost? Možda je tipično razmišljanje, ne samo šireg sloja ljudi već i u najvećoj mjeri odgovornih za razvoj znanosti i gospodarstva, ono što mi je kao odgovor jedna kolegica dala kada sam joj ukratko opisao potrebu da Hrvatska krene u razvoj svemirskih djelatnosti. Ukratko – „science fiction“. Da, istina je, jer premda imamo razumno razvijenu znanost i tehnologiju one nisu niti u najmanjoj mjeri spremne uloviti se izazovom rada na svemirskim projektima, ne zato da ne bi mogli već samo zato jer se o tome ne razmišlja, govori prof. Bosanac za ZG-magazin.

Zapravo razlozi su daleko dublji, za razvoj svemirskog programa potrebno je strateško opredjeljenje na razini planiranja znanosti i gospodarstva, a toga nema i ne samo za „science fictio n“. Možemo li zamisliti raditi na satelitima, lansiranju satelita, učestvovati u velikim svemirskim projektima kao što je omogućiti ljudima putovati u svemir? Sa stanjem svijesti „mi smo premalo spremni, mali, da o tome možemo razmišljati“ i naravno „koja je korist, materijalna, od toga?“ takva jedna vizija nema šanse se ostvariti. U velikoj mjeri razlog takvom razmišljanju je prevladavajuće stanje svijesti pesimizma, kompleksa inferiornosti, besperspektivnosti kao rezultata izostanka sustavnog planiranja razvoja naše zajednice. Sveukupno to sliči na osobu koja plače nad svojom sudbinom a ništa ne poduzima riješiti svoj problem. Primjer kako se otrgnuti od takvog stanja svijesti je dio naše povijesti kada su u daleko goroj situaciji stvorena velika djela ali uz dobro planiranje i entuzijazam učesnika.

Zaostalost nije sramota, ona leži na onima koji se nisu potrudili izmijeniti situaciju

Godina je 1945. Hrvatska je izrazito zaostala zemlja: 17 % nepismenih, od ostalih 80 % samo četiri razreda osnovne škole. Industrija na niskoj razini, tehnološki gotovo potpuno nerazvijena, poljoprivreda na zaostaloj razini (preko 60 % pučanstva održava se obiteljskom poljoprivredom), nepostojeće prometnice, obrazovanje u najvećoj mjeri utemeljeno na tri klasična predmeta: filozofija, bogoslovstvo i pravo, nema spomena o centrima znanstvenih istraživanja. Najbolji indikator zaostalosti visokog obrazovanja je popis rektora zagrebačkog sveučilišta od njegovog pravovaljanog osnutka 1874. s ta tri predmeta do 1940. godine. Od ukupno 59 rektora 20 je bilo teologa, 13 pravnika (u širem smislu jer su neki bili povezani s bogoslovstvom), 7 filozofa/filologa. Iz prirodoslovlja u širem smislu bilo ih je 10 (1 fizičar), a samo 1 iz tehnologije. Sve u svemu, Hrvatska je teško zaostala ruralna sredina. Međutim, zaostalost nije sramota, ona leži na onima koji se nisu potrudili da izmjene tu situaciju.

Ne ulazeći u motivacije vlasti nakon 1945. godine činjenica je da se na državnoj razini pokrenuo strateški razvoj u nekoliko smjerova, jedan je bio znanost i tehnologija na koji bih se želio osvrnuti. Poticaj za razvojem tih dviju djelatnosti bio je Drugi svjetski rat koji je iznjedrio rezultate prije svega u fizici (nuklearna bomba) i elektronici (radar i komunikacije). Donesena je odluka da se krene u intenzivni razvoj znanosti tih disciplina a za nositelja je odabran Ivan Supek koji je svoje obrazovanje i istraživački rad imao u suradnji s velikanom fizike Wernerom Heisenbergom u Njemačkoj.

Osnivanje Instituta Ruđer Bošković

Tomo Bosanac

Temeljem te odluke 1950. godine osniva se Institut Ruđer Bošković a kadrove kojih nije bilo u fizici i kemiji, nešto u elektronici, izgrađuju se slanjem studenata na postdiplomske studije u vrhunske laboratorije u inozemstvu. Većina njih se vratila i udarila temelje modernog Ruđera. Evo samo nekih rezultata. Već 1949. godine pokrenuti je projekt izrade ciklotrona (T. Bosanac) koji je završen 1961. godine kao gotovo isključivi domaći proizvod. Na isti način 1956 godine izrađen je neutronski generator (M. Paić) a 1957 godine izrađeno prvo digitalno računalo (B. Souček) “256 Kanalna Memorija, Logika, Programi” koje je steklo toliku svjetsku slavu da ga je direktor Brookhaven National Laboratory došao vidjeti. Isto je tako značajno spomenuti da je 1964. godine izrađen prvi laser (B. Marković), nakon manje od dvije godine iz prvo lasera u svijetu i jedan od prvih u Europi.

Ovi su samo neki rezultati stvaralaštva koje je pokrenuto inicijativom usmjeravanja razvoja u znanost u vrijeme koje se uopće ne može mjeriti današnjim stanjem znanosti i tehnologije u Hrvatskoj. Rezultata je bilo daleko više, a razvoj industrije se niti nije spomenulo. Dakle, vizija krenuti u svemirski program je na dohvat ruke, ako je tada bilo sposobnosti da se krene u eru razvoja fizike, kemije, elektronike ne vidi se razloga zašto ne krenuti u svemirsku znanost i tehnologiju. Tada su nuklearna bomba i radar bili katalizator krenuti smjerom razvoja tih djelatnosti zašto ne bi taj katalizator bili uspjesi aktivnosti povezanih sa svemirom. Potrebna je samo dobra volja da se uoči velika korist za naše društvo od razvoja znanosti i tehnologije u tom smjeru.

—–

*Zahvaljujem se prof. dr. sc. Karolju Skali s IRB-a na informacijama.

Osnivačka skupština

Osnivačka skupština Jadranske aero-svemirske asocijacije održana je na Institutu Ruđer Bošković 18. prosinca 2017. godine. Asocijaciju je osnovalo 30 osnivača iz istraživačkih i akademskih institucija, tehnoloških škola i visoko tehnoloških tvrtki. Na taj način Asocijacija stječe status pravnog subjekta za razliku od prethodnog statusa kada je bila skup članova vezanih sporazumom sa zajedničkim interesima.

Rusija, Kazakhstan i UAE raspravljali o suradnji u svemirskom sektoru

Na trilateralnom susretu predstavnika Rusije, Kazahstana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, održanom u okviru XV. Međunarodne izložbe zrakoplovstva  Dubai Air Show – 2017., stranke su razmotrile mogućnosti za poboljšanje zajedničkih investicijskih projekata u svemirskoj industriji primjenom razvoja inovacija i visoke tehnologije.

Tijekom sastanka, Šeikh Mansour bin Zayed Al Nahyan (UAE) izrazio je zanimanje za razmatranje mogućnosti sudjelovanja UAE-a u zajedničkom ruskom-kazahstanskom projektu Baiterek. Raketni i svemirski kompleks Baiterek, koji će početi s radom 2025. godine, zajednički je projekt Rusije i Kazahstana. Projekt se temelji na postojećoj infrastrukturi Zenit svemirskog i raketnog kompleksa na Kozmodromu Baikonur i Phoenixu, obećavajućoj  raketi srednjeg dometa koju će Rusija izgraditi za potrebe Saveznog svemirskog programa od 2018. godine. Ruska strana bit će odgovorna za stvaranje nove rakete nosača dok će Kazahstan biti odgovoran za modernizaciju postojećeg lansirnog i tehničkih kompleksa Zenit.

Kako bi se razvila daljnja strategija i koordinacija aktivnosti, postignut je dogovor o uspostavi tripartitne radne skupine za razvoj zajedničkih projekata u svemirskom sektoru.

Više o ovoj temi možete pronaći putem poveznice.

Hrvatska službeno pokrenula proces pristupanja ESA-i

Vlada Republike Hrvatske je na 64. sjednici, održanoj 2. studenoga 2017. donijela odluku o o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije (ESA) o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe.

Republika Hrvatska nije formalno članica ESA-e. U travnju 2014. godine upućeno pismo namjere glavnom direktoru ESA-e u kojem je izražena želja da Republika Hrvatska postane država članica. U svibnju 2015. godine održani su razgovori s izaslanstvom ESA-e o mogućnostima suradnje. Od 2015. Republika Hrvatska sudjeluje u svojstvu države promatrača na sjednicama Vijeća ESA-e, Odbora za međunarodne odnose i na drugim radnim tijelima.

Sporazum, otvara put prvostupnoj suradnji s ESA-om, omogućava razmjenu informacija putem sastanaka, radionica, programa obuke i kroz primjenu specifičnih podataka, kao i korištenje pomoći ESA-e pri sastavljanju nacionalne svemirske strategije.

Dugoročan interes Republike Hrvatske u pogledu suradnje s ESA-om je i gospodarske prirode. Otprilike 90% proračuna ESA-e je planirano za ugovore s europskom industrijom i stoga se očekuje da će Sporazum u konačnici otvoriti nove poslovne mogućnosti za uspješne gospodarske subjekte iz Republike Hrvatske.

Svemirska industrija sada čini 2% BDP-a Luksemburga

Luksemburg, jedna od najmanjih europskih zemalja postupno postaje div u svemirskoj industriji.

S populacijom od nešto više od 590.000, Luxemourg sada stvara gotovo 2 posto svog godišnjeg BDP-a (61 milijarde USD u 2016. godini) iz svemirske industrije, izjavio je potpredsjednik Vlade Luksemburga Etienne Schneider.

Fokus Luksembrga usmjeren je se na resurse u svemiru, a “inicijativa resursa u svemiru” želi državu pozicionirati u naglo rastućoj globalnoj industriji, kaže Schneider. “To je niz mjera za postavljanje Luksemburga kao europskog središta istraživanja i korištenja svemirskih resursa”.

Svemirsko rudarstvo predstavlja sadašnji fokus Luksemburga, ali nije prvi susret države sa svemirskom industrijom. Luksemburg je 1985 pokrenuo javno-privatno partnerstvo sa SES proizvođačima satelita. Dok je Schneider kazao kako vjeruje da satelitski sektor nije u padu, ne očekuje da će svemirska industrija ubrzo porasti za 2 posto BDP-a.

Više o komentarima potpredsjednika Vlade možete pročitati putem ove poveznice.

Kanadski CubeSat Projekt

Razvoj svemirske tehnologije i istraživanje jedne su od rijetkih, možda i jedine, aktivnosti koja je u stalnom usponu s nevidljivim zastojem. Dva su razloga tome, svemir je budućnost čovječanstva i aktivnost po svojoj strukturi temeljno široko interdisciplinarna. Zemlje koje to shvaćaju čine sve da široko obrazuju mlade kao temelj njihovog svemirskog programa. Primjer je nedavno objavljeni natječaj Canadian Space Agency za dodjelu novčanih sredstava kojim bi potaknuli izradu malih satelita, tzv. Cube Sat. Evo točke natječaja:

• Očekivani budžet za nove nagrade kroz 4 godine: $2.85 million
• Prihvatljivi dobitnici: Kanadska sveučilišta i veleučilišta (koledži)
• Opis plaćanja: Darovnica
• Najveći mogući iznos darovnice: do $200,000
• Trajanje darovnice:do 4 godine od dana dodjele
• Procijenjeni broj darovnica po pozivu: 13
• Rok za prijavu: 15. prosinac, 2017.

Važno je naglasiti da kanadska Vlada osigurava dodatne iznose temeljem udaljenosti stanovanja čime se daje poticaj da i oni s udaljenih dijelova Kanade imaju jednaku priliku učestvovanja u projektu.

Više inforamcija o pozivu možete saznati putem poveznice.

Dream Chaser for Canada – prezentacija projekta

Svemirska era za čovječanstvo tek predstoji. Uz sve dosadašnje uspjehe potreban je bitan korak da bi se napokon moglo reći da smo evo na pragu te ere. Taj je korak osigurati jeftin, siguran i bez stresa  prijevoz ljudi i roba u nisku orbitu Zemlje (eng. Low Earth Orbit – LEO). Sadašnji način ne zadovoljava niti jedan od tih uvjeta. Postoji nekoliko ambicioznih ideja koje bi ostvarile taj san, i jedna je upravo u pripremi da se s njome krene u realizaciju. Kanadska svemirska agencija (The Canadian Space Agency -CSA) organizira dvodnevni događaj – Dream Chaser for Canada koji će se  6-7 Prosinca, 2017 u njihovom glavnom središtu u St. Hubert, Quebec.

Svrha manifestacije je pružiti detalje o projektu Dream Chaser tvrtke Sierra Nevada Corporation (SNC)  i uspostaviti forum za raspravu između SNC i kanadskih tvrtki i akademskih zajednica uključenih u istraživanja i razvojne aktivnosti vezane uz svemir. Cilj je stvoriti sinergiju i mogućnosti partnerstva s SNC-om, omogućujući kanadskim tvrtkama i istraživačima da pridonose jedinstvenoj stručnosti za istraživanje svemira.

Morgan Stanley: Svemirsko gospodarstvo će narasti na 1.1 bilijun dolara do 2040

Tvrtka Morgan Stanley izradila je izvješće u kojem procjenjuje da će svemirska industrija vrijedna oko 350 milijardi dolara danas porasti u gospodarstvo vrijedne više od 1,1 bilijuna dolara do 2040. godine,.

Privatne tvrtke poput SpaceX i Blue Origin predvode većinu nedavnih inovacija u industriji, no usprkos tome tvrtka Morgan Stanley priznaje da su mogućnosti ulaganja u ovu granu industrije ograničene. Obratite pozornost na tvrtke koje nude i imaju koristi od širine internetske mreže, navode iz tvrtke, gdje će doći do najvećeg podizanja vrijednosti u svemirskoj industriji.

Više informacija o izvješću možete pronaći putem poveznice.

Lansiran “Sentinel 5P”

U petak, 13. 10. 2017. u 11:27:44 sata po našem vremenu sa ruskog vojnog kozmodroma Bajkonur lansirana je raketa “Rockot” koja je u orbitu ponijela satelit “Sentinel 5P” Europske svemirske agencije. Satelit je dio programa “Copernicus” i treba precizno mjeriti sastojke Zemljine atmosfere. Posebno će pratiti zagađenja zraka i svakodnevno će mjeriti kvalitetu zraka iznad većih gradova. To će omogućiti da se izrađuju prognoze kvalitete zraka u gradovima. Pomoću spektrometra “Tropomi”, izgrađenog u nizozemskom institutu za svemirska istraživanja, mjeriti će tragove plinova kao što su metan, ozon, formaldehid, sumporni dioksid, dušićni dioksid te mjeriti aerosoli. Mjerenja će biti od velike važnosti za istraživanje klime. Rezolucija spektrometra je 7 km x 3, 5 km. Satelit ima masu od 820 kg i ubačen je u približno polarnu orbitu a  poslije korekcije orbite kružiti će na visini od oko 824 km . Satelit će postati operativan za 6 mjeseci a planirano je da bude aktivan sedam godina. Svi podaci mjerenja biti će dostupni i besplatni. Satelit košta 284 milijuna američkih dolara.

Više informacija na možete saznati putem poveznice.